Pregled bibliografske jedinice broj: 534916
U kojoj mjeri hrvatski građani poznaju i vrijednosno prihvaćaju institucije i pravo Europske unije? Važnost empirijskih istraživanja za teoriju prava
U kojoj mjeri hrvatski građani poznaju i vrijednosno prihvaćaju institucije i pravo Europske unije? Važnost empirijskih istraživanja za teoriju prava // "Poznavanje i vrijednosno prihvaćanje europskog i međunarodnog prava u Republici Hrvatskoj" - zbornik radova znanstvenog projekta / Urednik izdanja: Šimonović, Ivan (ur.).
Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012. str. 85-108
CROSBI ID: 534916 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
U kojoj mjeri hrvatski građani poznaju i vrijednosno prihvaćaju institucije i pravo Europske unije? Važnost empirijskih istraživanja za teoriju prava
(How Much Do Croatian Citizens Know About the EU Institutions and Law and What Are Their Attitudes Towards Them? Importance of Empirical Research for Legal Theory)
Autori
Burazin, Luka ; Krešić, Mario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
"Poznavanje i vrijednosno prihvaćanje europskog i međunarodnog prava u Republici Hrvatskoj" - zbornik radova znanstvenog projekta
Urednik/ci
Urednik izdanja: Šimonović, Ivan
Izdavač
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2012
Raspon stranica
85-108
ISBN
978-953-270-059-6
Ključne riječi
poznavanje, stav, očekivanje, europsko pravo, teorija prava, pravna svijest
(knowledge, attitude, expectations, European law, legal theory, legal consciousness)
Sažetak
Na temelju provedenog empirijskog istraživanja utvrđena je prosječna razina znanja hrvatskih građana o institucijama Europske unije. Također, istraživanje je pokazalo da hrvatski građani prema institucijama Europske unije u prosjeku zauzimaju neutralan stav. Nadalje, rezultati upitnika očekivanja od institucija i prava Europske unije pokazali su da hrvatski građani u prosjeku izražavaju očekivanja koja su blago iznadprosječna. Analiza međusobnog odnosa razine samoprocjene informiranosti (subjektivno poznavanje) građana o institucijama i pravu Europske unije i njihova stava prema institucijama Europske unije pokazala je da između samoprocjene razine informiranosti i stava postoji povezanost, i to na način da je viša razina doživljaja informiranosti građana povezana s njihovim pozitivnijim stavom. Takav zaključak potvrdio je osnovnu hipotezu istraživanja, prema kojoj je bolje “poznavanje” institucija i prava EU-a u Republici Hrvatskoj povezano s pozitivnim stavom hrvatskih građana prema institucijama EU-a. Također, dokazane su i sekundarne hipoteze ovoga istraživanja, tj. da postoji povezanost pozitivnog smjera između razine informiranosti o institucijama i pravu Europske unije i razine očekivanja od institucija i prava Europske unije te da postoji povezanost pozitivnog smjera između stava prema institucijama Europske unije i očekivanja od institucija i prava Europske unije. U pogledu utvrđivanja mogućnosti uporabe empirijskih istraživanja u izgradnji opće teorije prava podaci dobiveni ovim istraživanjem upućuju na potencijal empirijskih istraživanja da posluže kao dobar smjerokaz pri utvrđivanju granica pojma prava, no otvorenim je ostalo pitanje može li ono i potpuno zamijeniti intuitivna shvaćanja teoretičara prava kao uobičajeno sredstvo metodologije teorije prava. Pri tome je upozoreno i na važnost tzv. unutarnjeg pogleda na pravo i pravne svijesti kao polaznih točaka u izgradnji analitičke teorije prava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA
Projekti:
066-0661428-1303 - Poznavanje i vrijednosno prihvaćanje europskog i međunarodnog prava u RH (Šimonović, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb