ࡱ> hjgq`lbjbjqPqP.v::T, , $ 2:RRRR---$!hG$^u--RRg :RRrTR  P& } 0 $$$L-AO [{--- ---    EKOLO`KI PROBLEMI SUVREMENOG PROMETA akademik Josip Bo~i evi Uvod Promet se smatra jednim od najva~nijih uzro nika zdravstvenih tegoba povezanih s toksi nim one iaujuim tvarima u zraku. Izgaranje fosilnih goriva proizvodi one iaujue tvari, koje se mogu prenijeti na velike udaljenosti i akoditi ljudskom zdravlju, biljkama, ~ivotinjama i ekosustavima. Promet je zbog uporabe fosilnih goriva odgovoran za viae od 26% globalnih emisija ugljik (IV) oksida. Izvanredno velik rast tih emisija pridonio je poveanju koncentracija CO2 u usporedbi s njegovom razinom iz predindustrijskog razdoblja, ato svjedo i o globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama. Prometom uzrokovane emisije duai nih oksida i hlapivih organskih spojeva vode stvaranju troposferskog ozona  joa jednog uzro nika klimatskih promjena. Kako je proteklih dvadesetak godina uo en zna ajan rast motorizacije, ali i ostalih vidova prometa, to je negativan utjecaj prometa na okolia znatno premaaio kapacitet okoliaa, te izravno ugrozio ekoloaku ravnote~u. U inci prometa na okolia ve su ozbiljno razmatrani i o ituju se kroz sve vee zauzimanje prostora, poveanje buke i vibracija, one iaenju zraka, vode i tla, u neracionalnom utroaku energije, ato zna i da su ti u inci lokalnog i regionalnog karaktera viaedimenzionalni. Kompatibilnost prometa s obzirom na okolia Razli ite vrste prometa imaju razli ite veli ine djelovanja na okolia - na globalnom, regionalnom i lokalnom planu. Konvencijom UN-a o promjeni klime i Kyotskim protokolom, za svaku dr~avu odreene su emisije stakleni kih plinova. Od 1970. do 2009. emisija CO2 je poveana za 70 posto, u emu promet sudjeluje s 25 posto, a osobna vozila s oko 12 posto. Prema direktivi EU-a, dopuatena emisija CO2 u cestovnom prometu do 2012. trebala bi iznositi 125 g/km (tako niska vrijednost emisije mo~e se ostvariti tek s potroanjom automobilskih motora od 4,5 1/100 km za dizelske motore, odnosno 5,01 1/100 km za benzinske motore). Hrvatska kao potpisnica Kyoto protokola, koji je ratificirala 2007., prati propise EU i one koji se ve~u za smanjenje stakleni kih plinova. Tako je nedavno odr~an stru ni skup HAK-a, kojim se promovira eko-vo~nja. Eko-vo~njom, koja postaje dijelom obuke mladih voza a, mo~e se smanjiti potroanja goriva za 30 posto (od 10 do 30 posto). Eko-vo~nja: prebacivati u viai stupanj prijenosa (od 2000 do 2500 obrtaja u minuti), izbjegavati postavljanje krovnih nosa a na vozilo, provjeravati tlak zraka u gumama, racionalno koristiti rashladne ureaje u vozilu, ne ostavljati vozilo u neutralnom hodu itd. Krajem 90-tih godina 20. stoljea u okviru EU po inje znatno druga iji pristup u promoviranju alternativnih goriva. Priopenja o alternativnim gorivima za koriatenje u cestovnom prometu i skupu mjera za poticanje koriatenja bio-goriva, dodatno naglaaavaju prednosti koriatenja alternativnih goriva, te navodi tri potencijalna alternativna goriva, od kojih svako mo~e do 2020. dosegnuti udio od 5 posto ili viae u cestovnom prometu. To su: bio-goriva, prirodni plin i vodik. Podraka ovoj strategiji smanjivanja emisije stakleni kih plinova iznesena je u Bijeloj knjizi o zajedni koj prometnoj politici ( white paper  European transport policy for 2010.  time to decide, European Communities 2001 ). Ovim dokumentom isti u se o ekivanja da e se najvea diversifikacija energenata u upotrebi i smanjenje emisija atetnih plinova u sektoru prometa postii uvoenjem alternativnih goriva. Europska komisija, takoer, usvaja Zelenu knjigu o sigurnosti opskrbe energijom, u kojoj se kao jedan od postupaka i ciljeva poveanja sigurnosti opskrbe energijom utvruje potreba 20 postotne zamjene fosilnih goriva u cestovnom prometu alternativnim gorivima. Pristup u poboljaanju kvalitete zraka poveanjem kontrole atetnih tvari zahtjeva podraku, kako preventivnim mjerama smanjenjem potroanje fosilnih goriva, poboljaanjem kvalitete goriva i tehnoloakim usavraavanjima ispuanog sustava, tako ekonomskim poticajima. Smanjenje zagaenja zraka, koje e i dalje biti predmet meunarodnih konferencija, ne zasniva se na ideji ni~e proizvodnje, nego na tra~enju novih, u inkovitijih na ina uporabe fosilne energije i njenog postupnog nadomjeska drugim obnovljenim izvorima energije. Krajnji cilj prometne politike u veini europskih zemalja jest uspostavljanje odr~ivog prometa, tj. pronala~enje na ina za prijevoz putnika i robe koji e biti ekoloaki najprihvatljiviji. }eljezni ki promet nudi prednosti i u putni kom i u teretnom prometu, jer smatra se da bi se promocijom ~eljeznice emisije CO2 mogle smanjiti i do 8 posto u razdoblju od 2008. do 2012. U Japanu 30 posto svih putovanja obavlja se ~eljeznicom, a na nju se troai 7 posto sveukupne energetske potroanje transportnog sektora. Drugim rije ima, ~eljeznica pru~a najmanju energije naspram puta, a ide se za daljnjom uatedom energije regenerativnim ko enjem, smanjivanjem mase vlaka, djelotvornom ventilacijom elektromotora, ime se omoguava povrat energije izmeu 30 i 40 posto. /1/ S pravom se postavlja pitanje  mo~e li promet dugoro no biti kompatibilan u odnosu na okolia, njegovu zaatitu, s obzirom na injenicu da se rast prometa i dalje nezaustavljivo nastavlja. Komisija UN-a za Europu procijenila je da se ukupne ekoloake atete koje izaziva kopneni promet kreu oko 154 milijarde eura, odnosno oko 2,5 posto druatvenog proizvoda tih zemalja. /5/ Osim cestovnog prometa, mora se uzeti u obzir porast zra nog prometa. Smatra se da e do 2050. avijacija pridonositi sa 66 posto svih C02 emisija u Europi. Samo let za dvije osobe od Londona do New Yorka i natrag uzrokuje emisiju CO2 koja je ekvivalentna emisiji CO2 iz europskog osobnog vozila tijekom godine dana. /6/ Predvianja rasta zra nog prometa - poveanje od 300 posto u 2025. u usporedbi s 1992., nisu na liniji odr~ivog razvoja kojemu se te~i. Ostaje zabrinutost da e u inak tehnoloakog napretka HJL|~* 8 J N P . 0 N ^ * \^2DFH,.0¾}ununjfa hE05hE0h:` hfhfhfB*ph h37hfhfhwD h37h"h"h8 h*`H* h37h*` h*`h*`h*`hOh:hh("?hGh:5CJaJ h:5 hF5hFhF5hFhF5CJaJh|5CJaJh3x5CJaJ%JL~ ^.0h  & F-DM gd!-DM `gd!$-DM `a$gd/n5$-DM a$gd/n5$a$gdE0 $`a$gdwD$a$gd:$a$gd3xlhXZ&v!!!!""J#X## %%%%n&''(()D*V***ϼϸӰhGBB*ph333hGBhB/hg Qh hmhchphahdph29hJB*phf hahahJhFh.<hD\ hD\hD\ hE05hLh!ho h/n5H*h/n57\%' )/24&EHNR$ #-DM `a$gdN_/$-DM `a$gdKc $`a$gdD\$a$gdE0 & F-DM gdL & F-DM gd/n5 & F-DM gd!*+++-//202l2|23333344:445B0CpCHBIDIIJJK.L@LLNNNdOOOPQѺѶѶ~wsokokhhh|/hR hch hchR hch,` hchJ hchohoh1HhIhhDhhDhOJ^JhN_/U h1H*h1 hKcH* hKc6]hKchnDhHh;5h57hZ+hEFhEFB*H*ph333hEFB*ph333)biti ugro~en nezaustavljivim poveanjem broja i magnitude zrakoplovnih aktivnosti u budunosti. Vodena para koju zrakoplovi stvaraju formira kristale leda u gornjoj atmosferi ( repovi koje vidimo iza zrakoplova), a oni blokiraju zemljinu toplinu. Danas joa uvijek nema vidljive alternative kerozinu. Svaki pokuaaj rjeaavanja problema zagaenja zra nim prometom rezultirao je esto dodatnim problemima. Zra ni promet atetno djeluje na okolia: naruaavanjem flore i faune okoliaa zra ne luke, bukom, te one iaenjem tla i vode oko zra nih luka. Tipi ni zrakoplovi koji se aktualno uvode u flotu, za 20 dB su tiai u usporedbi sa zrakoplovima od prije etrdesetak godina, ato zna i redukciju buke za 75 posto. To govori da dosadaanji rezultati ostvareni uvoenjem brojnih restriktivnih mjera, novih tehnologija, te obrazovanjem i trena~om stru noga kadra, ipak idu ukorak s odr~ivim razvojem. U namjeri da se smanje atetne posljedice zrakoplovstva na okolia, u EU aktivno rade na definiranju ekoloaki prihvatljive politike koju e primjenjivati. Jedna od mogunosti uvoenja  eko-takse za zrakoplovne kompanije kojom bi se financirala zaatita okoliaa, zatim  trgovanje dopuatenim kvotama atetnih plinova, ato je inaugurirano meunarodnim sporazumima i postalo sastavni dio izgradnje poslovnih strategija. S obzirom da zrakoplovstvo ima tri do etiri puta vei utjecaj na okolia od drugih industrija (visina ispuatanja atetnih tvari, efekt staklenika i klimatski u inak na sjevernoj hemisferi), te mjere nisu dostatne, tako da EU aktivnom politikom nastoji prisiliti zrakoplovne kompanije da se u inkovitije bave zaatitom okoliaa. Dakle, promet sa svojim sustavima i podsustavima ima prije svega prostornu komponentu, koju ne ini samo teren, ve prirodni i druatveni okolia, za koji valja voditi ra una va~ui svaki zahvat u prirodni okolia. Du~ine autocesta su udvostru ene u zadnjih petnaestak godina, poveavajui fragmentaciju zemljiata. Za gradnju jednog kilometra autoceste s tri prometne trake u svakom smjeru potrebno je najmanje 25.000 m2 prostora. Na tom prostoru moglo bi se sagraditi 60 stambenih zgrada. /3/ Danas ima mnogo primjera kako izvedba prometnica ne po inje ra unanjem troaka i tehni kim projektom, nego planiranjem. Pejza~isti kom (ekoloakom) trasiranju danas se posveuje posebna pa~nja i ve se razvija djelatnost oblikovanja pejza~a suvremenom izgradnjom cestovnih prometnica. Pored navedenog, u urbanim sredinama buka izazvana prometom predstavlja ozbiljan druatveni problem. Preuzimanjem europskih zakonskih normi nastala je obveza izrade karata buke za sve vee gradove, va~nije prometnice i industrijska postrojenja. Buka prouzro ena gustim prometom mo~e rizik za infarkt poveati dva do tri puta, pokazalo je istra~ivanje ije je rezultate objavio  European Heart Journal . Razina bule od 70 do 90 dB stvara ozbiljne psiholoake i neurovegetativne smetnje, rast krvnog tlaka, poveava broj crvenih krvnih tjeleaaca, dovodi do poremeaja regulacije aeera u krvi, tako da Europa konstantno radi na istra~ivanjima zaatite od buke. U izradi je istra~iva ki projekt iniciran u Nizozemskoj joa 2003. koji je postavio ciljeve: smanjenje broja objekata koji su izlo~eni razinama buke > 70 dB za 100 posto, razinama buke veim od 65 dB za 90 posto, te razinama buke veim od 60 dB za 59 posto i to do godine 2030. Zaklju ak Postaje jasno da se veina ciljeva reduciranja atetnog utjecaja prometa na okolia nee moi postii regulacijom razina emisija i vozila, kao ni favoriziranjem koriatenja jednog oblika prometa u odnosu na drugi. Potrebno je poduzimati i druge mjere: inzistirati na primjeni modernih tehnologija, podr~ati istra~ivanja alternativnih goriva i tehnologija, osigurati fiskalnu politiku i sl. Iako cestovni promet predstavlja veliku smetnju za okolia, svi oblici prometa moraju poboljaati svoje performanse u odnosu na okolia. }eljezni ki promet i transport unutarnjim vodnim tokovima trebaju imati sve veu ulogu, a stvaranje intermodalnoga prometnog sustava je suatina odr~ivog razvitka prometa. O ito je da ovjek mo~e koristiti prirodu i ~ivotni okolia prema svojim potrebama. Povijest ovjeka do sada bila je povijest zadovoljavanja sve veih materijalnih potreba na ra un ostalih ~ivih bia, na ra un zdravog okoliaa i, kako danas stvari stoje, na teret buduih generacija. Dr~ave s visokorazvijenim gospodarstvom ~ele koristiti beneficije dosadaanjih ulaganja, odnosno, ~ele zdravu naciju kao preduvjet daljnjeg razvoja i opstanka, a ~ivotni okolia svakako utje e na ope zdravstveno stanje, pa inzistiraju na strogoj primjeni normi i propisa. Nadajmo se da e i Hrvatska krenuti tim putem, a mali korak u tome je i ovaj znanstveni skup. Literatura Crnkovi, G.: }eljezni ki promet i zaatita okoliaa, }eljeznica u teoriji i praksi, 21 (1-2), 36-42 (1997.) Glava , V.: Uvod u globalnu ekologiju, II dopunjeno izdanje, Zagreb, 2001. Golubi, J.: Promet i okolia, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1999. Tomi, H., Cetl, V. i Kapovi, Z.: Specifi nosti modela prostora za izradu karata buke, Graevinar 61/4 (str. 331-338), Zagreb, 2009. Udovi i, B.: Energetika i okolia u globalizaciji, Zagreb, 2002., pp. 15-31  HYPERLINK "http://www.zrakoplovstvo.net" http://www.zrakoplovstvo.net  HYPERLINK "http://www.icao.int" http://www.icao.int  HYPERLINK "http://www.prometna" http://www.prometna signalizacija.com/indeks.php Environmental Issues for Aviation, Aviation and Sustainability, EUROCONTROL QQQRRRRTTTVV&V(VV XYZ\\\(\*\_```ddffffffgggggg&h󺵺zuzqlq h<46h<4 h296 hz6hzh$~CJaJhzhz5 hz5hzhzCJaJhw56\]h\'hw hc5hchcCJaJhh&hp#hlE h{uh}+ h}+ hjY hch hhRhzk h`$H*h`$)RT\\(\*\0_affffo$-DM a$gdz$-DM `a$gdw$-DM `a$gd\'$-DM a$gdc$-DM `a$gdw$ #-DM `a$gdN_/$ #-DM `a$gdc fg&hhi\jjdklll$ #-DM `a$gdN_/$ & F #-DM a$gdz &h@h^hhhdiii&jZj\j^jjjjjjjj6k8k:k`kbkdkfkkkkkkkklllXlllll𮣘yhDhh,`B*ph333 hzhD` hD`6hD`hchchD`B*phhchB*phhch fB*phjh fUjh fUhsh f0Jjh fUjh fU h f6h fh)h)6h)(,1h. A!"#$% DyK http://www.zrakoplovstvo.netyK Thttp://www.zrakoplovstvo.net/yX;H,]ą'cDyK http://www.icao.intyK Bhttp://www.icao.int/yX;H,]ą'cDyK http://www.prometnayK Bhttp://www.prometna/yX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa6U@6  f Hiperveza >*B*phT,v%&?@EFi/CD  Y Aw[Gb $$$$%&N)O)Z)[))*Z**,+w++,S,V,0000000000000000 0 0 0 0 000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 00%&?@EFi/CD  Y V,0000000000000000 0 0 0 0 0000*Q&hl 7:Rfl89l,+X+u+w++++++T,XXX8@0(  B S  ?cV,V,C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter K 25.000 m2 ProductID++,,,,,,V,$&>@DGhi./BE    X Y @AvwZ[FGa b $$$$%%&&M)O)Y)[)))**Y*Z***++Y+v++++,,R,V, _ia a $$~)),+v+w+++++R,S,V,V,> 䳜h-I n8<\*Oh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.88^8`OJPJQJo(hH-pp^p`OJQJ^Jo(hHo@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHPP^P`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH88^8`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHxx^x`OJQJ^Jo(hHoHH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHn8<*O-I > گ̆ML$~:GB&}+ p#`$)|/B/N_/E0@0/n5o>("?nDlEG1HLg QjY ZD\,`:`D`zkmdpw1JfO8 wD.<RI57o "37Hp|?DhF*`3xFo!<4Z+ac29 f\';5hKczJEF{u@tp T,     " & 2 4 BUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"q&&&&M%P%P$r4d>,>,2QHX)??2 Nikola Puljiz Nikola Puljiz    Oh+'0  < H T `lt|Nikola PuljizNormalNikola Puljiz77Microsoft Office Word@@߹@O@߹%՜.+,D՜.+,D hp  Fakultet prometnih znanostiP>,  Naslov| 8@ _PID_HLINKSA4Zhttp://www.prometna/ALhttp://www.icao.int/Dhttp://www.zrakoplovstvo.net/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;=>?@ABCEFGHIJKLMNOPQRSTUVXYZ[\]^`abcdefiRoot Entry F@Y+kData <1TableD$WordDocument.vSummaryInformation(WDocumentSummaryInformation8_CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q