Naslov
Metakognicija i inteligencija kao prediktori školskog uspjeha
(Metacognition and intelligence as predictors of academic success)

Autori
Piri, Gabrijela ; Velki, Tena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
17. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Odgovornost - osobna, profesionalna, društvena : knjiga sažetaka / Nazor, Mirjana - Split : Društvo psihologa Split, 2009, 113-113

Skup
Godišnja konferencija hrvatskih psihologa Odgovornost - osobna, profesionalna, društvena (17 ; 2009)

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 11.11.2009. - 14.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
inteligencija; metakognicija; školski uspjeh
(metacognition; intelligence; academic success)

Sažetak
Schraw i Moshman (1995) definiraju metakogniciju kao znanje i regulaciju kognitivnih procesa (prema Schraw, Crippen i Hartley, 2006). Za razliku od kognicije koja obuhvaća samo izvršavanje zadatka, metakognicija obuhvaća razumijevanje na koji način je zadatak izvršen. Metakognitivni procesi su važni jer dovode do konceptualnih promjena u učenju što omogućuje duže zadržavanje materijala i primjenu na nov način (Georghiades, P., 2000.). Kognitivne sposobnosti su se u različitim istraživanjima pokazale kao važan prediktor školskog uspjeha, koeficijenti korelacije između opće inteligencije i školskih ocjena u osnovnoj školi iznose u prosjeku oko 0, 5 (Neisser i sur., 1996). Istraživanja metakognicije i inteligencije su pokazala da su metakognicija i kognitivne sposobnosti dva različita konstrukta, te da (prema Howard i sur., 2001) visok stupanj metakognitivne samoregulacije može kompenzirati niže sposobnosti u uspješnosti rješavanja problemskih zadataka. Cilj našeg istraživanja bio je ispitati povezanost inteligencije i metakognicije s školskim uspjehom učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole. U istraživanju su korišteni slijedeći instrumenti: Upitnik metakognicije (Vizek-Vidović, 2002), Kognitivno-neverbalni test (Sučević, Momirović, Fruk i Auguštin, 2004) i ljestvica rječnika Mill Hill (Lewis i sur., 1977). Preliminarni rezultati na 108 ispitanika pokazali su pozitivnu povezanost između metakognicije i školskog uspjeha, te inteligencije i školskog uspjeha. Korelacija između testova inteligencije i Upitnika metakognicije nije se pokazala statistički značajnom. Rezultati upućuju da metakognicija, izuzev inteligencije, djeluje kao zaseban prediktor školskog uspjeha.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA