Naslov
Povezanost akademske samoregulacije, akademskog uspjeh i psihičkog zdravlja
(Correlation between academic self-regulation, academic success and psychological health)

Autori
Velki, Tena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
18. godišnja konferencija hrvatskih psihologa - Kroskulturalna psihologija: Knjiga sažetaka / Takšić, Vladimir - Rijeka : Društvo psihologa Primorsko-goranske županije, 2010, 97-97

Skup
18. godišnja konferencija hrvatskih psihologa - Kroskulturalna psihologija:

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.10.2010. - 16.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
samoregulacija; akademski uspjeh; kontinuum samoodređenja; psihičko zdravlje
(self-regulation; academic achievement; self-determination continuum; psychological health)

Sažetak
Unazad dvadestak godina brojni istraživači su se bavili provjerom teorije samoodređenja i mogućnosti njezine generalizacije na akademsku populaciju. Cilj našeg istraživanja bio je utvrditi povezanost akademske samoregulacije, akademskog uspjeha i psihičkog zdravlja te postojanje razlika u akademskom uspjehu i psihičkom zdravlju između studenata s različitim stupnjem autonomije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 350 studenata druge i treće godine (169 muških i 181 ženskih sudionika). Korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: Upitnik akademske samoregulacije (Self Regulation Questionnaire-Academic, SRQ-A, Ryan i Connell, 1989), Upitnik za samoprocjenu zdravstvenog statusa (SF-36 Health Survey, Ware i Sherbourne, 1992) te dvije mjere akademskog uspjeha (opći uspjeh s prethodne godine studija i ukupan broj nepoloženih ispita). Dobiveni rezultati govore u prilog teoriji samoodređenja (Deci i Ryan, 1985, 1991). Dobili smo pozitivnu povezanost između akademske samoregulacije i općeg uspjeha studenata. Studenti s većim stupnjem autonomne motivacije imali su bolji uspjeh od studenata s kontroliranom motivacijom. Također smo dobili negativnu povezanost između akademske samoregulacije i broja nepoloženih ispita. Studenti s većim stupnjem autonomne motivacije imali su manji broj nepoloženih ispita za razliku od studenata s kontroliranom motivacijom. Dobivena je i pozitivna povezanost između stupnja relativne autonomije i psihičkog i općeg zdravlja. Studenti koji su autonomno motivirani izvještavali su o bolje psihičkom i općem zdravlju, za razliku od studenata s kontroliranom motivacijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA