Naslov
Anomija, depresivnost i antizapadna orijentacija
(Anomie, Depressiveness, and Anti-Western Orientation)

Autori
Šram, Zlatko

Izvornik
Revija za sociologiju (0350-154X) 38 (2007), 3-4; 103-118

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
anomija; depresija; antizapadna orijentacija; anomička depresija; subjektivni životni standard; deklarativna religioznost
(anomie; depressiveness; anti-Western orientation; anomic depression; subjective living standard; declarative religiosity)

Sažetak
U ovom smo istraživanju nastojali utvrditi (1) doprinose li i koliko depresivnost i antizapadna orijentacija predikciji rezultata na dimenziji anomije i (2) utječu li spol, školska naobrazba roditelja, subjektivna procjena životnog standarda i deklarativna religioznost na izražavanje anomije, depresivnosti i antizapadne orijentacije. Istraživanje je provedeno na uzorku studenata prve godine Sveučilišta u Zagrebu (N=223). Faktorske analize skala za mjerenje anomije, depresivnosti i antizapadne orijentacije rezultirale su jednofaktorskim solucijama. Faktorski izolirane skale pokazale su visoku pouzdanost mjerenu Cronbachovim koeficijentom. Rezultati regresijske analize su pokazali da su depresivnost i antizapadna orijentacija značajni prediktori anomije. Veličina parcijalne korelacije između depresivnosti i anomije upućuju na postojanje sindroma anomičke depresije. Rezultati analize varijance faktorskih bodova nisu potvrdili pretpostavku o utjecaju obrazovne razine roditelja na stupanj izražavanja anomije, depresivnosti i antizapadne orijentacije. Subjektivna procjena životnog standarda nalazi se u negativnoj korelaciji sa svima ispitivanim varijablama. Ispitanici koji procjenjuju životni standard iznadprosječnim izražavaju manji stupanj anomije, depresivnosti i antizapadne orijentacije. Utjecaj deklarativne religioznosti na izražavanje anomije i depresivnosti nije potvrđen u ovom istraživanju. No uvjereni vjernici koji prihvaćaju sve crkvene doktrine u većoj mjeri izražavaju antizapadnu orijentaciju. Spol se pokazao značajnim prediktorom depresivnog raspoloženja ; ženski ispitanici u većoj mjeri izražavaju depresivni sindrom. Autor naglašava da rezultate istraživanja treba uzeti s rezervom jer je riječ o strogo selekcioniranom uzorku i razmjerno malom broju ispitanika, sugerirajući da nalazi do kojih se došlo u ovom istraživanju opravdavaju daljnja reprezentativnija, pa i opsežnija istraživanja istog predmeta mjerenja na općoj ili nekoj od specifičnih populacija u nas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA