Naslov
Prema tipologiji recepcije hrvatskih filozofa izvan Hrvatske do kraja 18. stoljeća
(Toward tipology of the Europian reception of Croatian philosophers to the end of 18th century)

Autori
Martinović, Ivica

Izvornik
Znanstveni skup: Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu, Zagreb, 8-9. studenoga 2000., Institut za f

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2000

Ključne riječi
žanrovska raznolikost recepcije; brzina recepcije; karakter recepcije; recepcija hrvatskih filozofa u djelima hrvatskih filozofa
(genre diversity of reception; velocity of reception; character of reception; reception of Croatian philosophers in the works of Croatian philosophers)

Sažetak
Spisi i nastavna zaduženja hrvatskih filozofa od 15. do 18. stoljeća popraćeni su u istom tom razdoblju različitim oblicima recepcije: od bibliografske jedinice do knjige, od žurne prosudbe do prikaza s višedesetljetnim zaostatkom, od pohvale do osporavanja. Dok se odjeci u 15. stoljeću mjere redcima, primjerice kad je riječ o Dragišiću, odnos prema filozofskim uvidima hrvatskih filozofa u 18. stoljeću izražava se navodima, tezama u tezarijima, poglavljima u udžbenicima i zasebno ukoričenim raspravama. Guiccardinijeva ocjena Dragišićeve profesure u Firenci (1509), Lipsiusova pohvala Dudića na vijest o njegovoj smrti ili upotreba Boškovića protiv Kanta u Horvathovoj ocjeni Kritike čistog uma (1797) tri su primjera koja upućuju na žanrovsku raznolikost u europskoj recepciji hrvatskih filozofa. Umovanje i djelovanje nekih hrvatskih filozofa urodilo je neposrednim odjekom među suvremenicima, a nekad se pokazalo djelatnim s protekom sto i više godina od objave spisa. Ogledni su primjeri za odjek među suvremenicima Dragišić i Bošković, dok su ogledni primjeri recepcije s velikim vremenskim zaostatkom odnos prema Petriću u 17. stoljeću i odnos prema de Dominisu u 18. stoljeću. I karakter recepcije bio je raznolik: objektivni prikaz, pohvala ili osporavanje. Ogledni primjer negativne a žurne ocjene nude prigovori koje je Francesco Gaudio uputio Boškovićevoj raspravi De lege virium godinu dana nakon njezina objavljivanja. U recepciju hrvatskih filozofa izvan Hrvatske valja uvrstiti i spise u kojima jedan hrvatski filozof, koji djeluje izvan domovine, piše o drugom hrvatskom filozofu: de Dominis o Petriću ; Zanchi i Bošković o de Dominisu ; Bašić, Radić, Horvath i Martinović o Boškoviću. Četiri opisana pristupa utiru put tipologiji recepcije hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA