ࡱ> lnk'`hvbjbjLULU ..?.?W+ |x  { { { /111111$h|U{ { { { { U KKK{ J  /K{ /KKK tRW ZK/0K"KK{ { K{ { { { { UUA { { { { { { { D    ARHITEKTURA intervju IGNJAT FISCHER _ inicijalno ime zagreba ke secesije Intervju s dr.sc. Marinom Bagari, autoricom knjige Arhitekt Ignjat Fischer, Meandar media, Zagreb, 2011., 27/24 cm, 441 str., meki uvez, hrvatski (349 kn) razgovarao: Alen }uni ________________________________________________________________________ Marina Bagari roena je u Sarajevu. Studirala je povijest umjetnosti i ruski jezik i knji~evnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirala 1997., magistrirala 2006., a doktorirala 2010. godine. Od 1998. je zaposlena kao kustos voditelj Zbirke arhitekture i Zbirke keramike u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. ___________________________________________________________________________ Projekt: Monografija o arhitektu Ignjatu Fischeru nastala je kao rezultat istra~ivanja provedenog za potrebe Vaae doktorske disertacije... kako je doalo do odabira teme i Vaae suradnje s dr. Snjeakom Kne~evi kao mentoricom? Bagari: U osnovi je bilo moje zanimanje za arhitekturu kraja 19. i prve polovine 20. stoljea. Nekoliko najpoznatijih Fischerovih projekata - Sanatorij u Klaievoj ulici, kua Rado, kua Arko  Hercog ... nagovijeatalo je sasvim izuzetnu autorsku osobnost. injenica Fischerove dugotrajne prisutnosti na zagreba koj arhitektonskoj sceni dala je naslutiti postojanje mnogo veeg broja projekata od dvadesetak ostvarenja koja su se spominjala u literaturi. Dr. Snjeaku Kne~evi upoznala sam kao predava a na poslijediplomskom studiju. Izuzetno cijenim njezin pristup zagreba kim arhitektonskim i urbanisti kim temama, pa je Snjeaka Kne~evi bila moj va~ni sugovornik i savjetodavac pri pisanju magistarskoga rada. Mentorstvo na doktoratu bilo je prirodan nastavak naae suradnje. Projekt: Zanimljivo je da je izlazak knjige bio popraen i reprezentativnom izlo~bom u MUO, gdje ste ina e i kustosica Zbirke arhitekture. Nadopunjavaju li se meusobno knjiga i postav, ili je izlo~ba vizualno 'prepri ana' knjiga? Bagari: Izlo~ba komunicira s viae ljudi nego li knjiga, izlo~ba se obraa airokoj muzejskoj publici. Stoga je ona, nu~no, "izbor" iz knjige, izdvojeni akcenti, redukcija podataka i slika na najva~nije i najatraktivnije. Cilj izlo~be bio je pokazati najbitnije u Fischerovu opusu, utvrditi njegovo mjesto u povijesti naae arhitekture, skrenuti pozornost na njegov veliki udio u kreiranju slike danaanjeg Zagreba, potaknuti na promatranje. Sudei po reakcijama publike i interesu medija, zadatak je uspjeano obavljen. Projekt: Neobi na je injenica da je uz sve iznimne reference Ignjat Fischer ostao slabo poznat u odnosu na njegove referentne suvremenike - Kova ia, Bastla ili Ehrlicha. Je li to zanemarivanje uvjetovano poteakoama u istra~ivanju ili je u pitanju razlika u 'izvrsnosti'? Bagari: Fischer je ve na izlo~bi "Secesija u Hrvatskoj", odr~anoj u Muzeju za umjetnost i obrt 1977., tituliran kao "inicijalno ime zagreba ke secesije", a pojedini njegovi radovi uvrateni su u arhitektonske vodi e i interpretirani u pregledima arhitekture po etka 20. stoljea (Maruaevski, Laslo, Premerl, Domljan), zajedno s radovima Bastla, Kova ia i Ehrlicha, koje spominjete. Nije Fischer, dakle, bio sasvim nepoznat i zanemaren. Na ~alost, od arhitekata koje navodite, samo Ehrlich ima monografiju (i to drugu, prva je objavljena joa za njegova ~ivota, 1932., u be ko-berlinskoj ediciji Neues Bauen und Wohnen). Kova i, premda i u svoje vrijeme i danas apsolutni favorit povjesni ara arhitekture, takoer joa eka temeljitu i objektivnu monografsku obradu. Monografiju nema ni Bastl, premda je o njegovim ranim radovima i velikom anga~manu na Dolcu napisano nekoliko tekstova. Neu ni spominjati stariju generaciju arhitekata  Hnigsberga & Deutscha, Pilara, Holjca... Monografska obrada jednoga opusa nije jednostavna, pogotovo ako je ostavatina raspraena po arhivima ili ako je, ato na~alost nije rijedak slu aj, uniatena. Za rekonstrukciju samo jednoga projekta, rasvjetljavanje okolnosti njegova nastanka, kontekstualizaciju, treba strpljenja i vremena. Projekt: Fischer je jedan od pionira protomodernisti ke izgradnje u nas; projektirao je '...prvu modernu secesijsku zgradu u nas (kua Rado, Trenkova 2, 1897.), prvu zgradu u Zagrebu koja je namjenski projektirana za kinematograf (kino Apollo u Ilici 31, 1911.), prvu zagreba ku privatnu polikliniku (Sanatorij, danas Dje ja bolnica u Klaievoj 16, 1908.), prvu i jedinu zgradu slobodnozidarske lo~e u Hrvatskoj (Nazorova 24, 1910.), prvu modernu robnu kuu (Kastner & hler, danas Nama, Ilica 4, 1913.),...' Koliko je bilo zahtjevno sublimirati tako opse~no, heterogeno i gotovo neistra~eno arhitektonsko djelovanje dugo viae desetljea? Bagari: Vrlo zahtjevno, ali i izazovno i uzbudljivo. Projekt: Sna~no ste naglasili etiri Fischerove zgrade (robna kua, sanatorij, kino, masonska lo~a), navodei ih kao 'kvartet za novu epohu'. Prema kojim su kriterijima izdvojene - zbog programatske inovativnosti ili mo~da oblikovne domialjatosti? Bagari: I zbog jednoga, i zbog drugog. Rije  je o zgradama kakve Zagreb do tada nije imao - i po sadr~aju i po tipu. Sve etiri bile su planirane na objektivno nezahvalnim lokacijama - uskim parcelama, u dvoriatu, u perimetru / unutar strukture staroga hotela. Usprkos ili upravo zahvaljujui ograni enjima, Fischer je oblikovao sasvim originalne zgrade, neobi noga, gotovo organi koga oblika koji je odreen namjenom, funkcijom zgrade. U sva etiri projekta do izra~aja je doaao i Fischerov talent u ureenju interijera, a smatrala sam va~nim istaknuti da su u realizaciji njegovih dizajnerskih ideja sudjelovali zagreba ki umjetnici i obrtnici te domae tvornice. Projekt: Unu024T  ȶxpepYPYGep?h9 OJQJhD5OJQJh9 5OJQJh+5hD5OJQJh--hDOJQJhDOJQJh--ht>OJQJhD5;CJ OJQJaJ "hCp#hD5;CJ OJQJaJ "hCp#hf5l5;CJ OJQJaJ "hCp#h!5;CJ OJQJaJ hD5CJ OJQJaJ h:ShDCJOJQJaJh4CJOJQJaJhDCJOJQJaJhD,.024  JL`b02<>$a$gdD$a$gd!gd!hv 6 : p r v   , a  볤~znf[h!hg5OJQJh!OJQJh!hD5OJQJhDhN h{9hDhNCJOJQJaJhNh9 CJOJQJaJhNhDCJOJQJaJhNhD5CJOJQJaJh--hD5OJQJh:ShD6OJQJh9 OJQJhDOJQJh--hDOJQJhD6OJQJ   4JPJL\vbj|PR̵̵{peZh!h?[OJQJh!hOJQJh!hsWOJQJh!hAOJQJhf5lhA6OJQJhf5lh'6OJQJh!h'6OJQJh!h.+OJQJh!h'OJQJh!hD5OJQJh!hgOJQJh!h}OJQJhf5lOJQJh!hg5OJQJh!hmOJQJRr*<@JLN <t^`brt,<@Rxɶɶɶ~shh]hh!h:OJQJh!h}OJQJh!hlOJQJh!hD5OJQJh!hDOJQJh!hg5OJQJh!h4+OJQJh!h#\OJQJh!h8OJQJhf5lOJQJh!h?[OJQJh!h;n{OJQJh!hOJQJh!hsWOJQJh!hYOJQJ$02B&HFX:<>NPh&<XZ".@FHPR\^bӵު˟˟h!h;cOJQJh!hKS6OJQJh!h6GOJQJh!hDOJQJh!h/X~OJQJh!hdFOJQJhf5lOJQJh!h8~OJQJh!hD5OJQJh!h}OJQJh!hg5OJQJ5>bdN'P'N,P,,,..33.M0MJRLRSS6X8X[[ccffqq$a$gd!bdt02> ` d l | !!! "8"""b#$H$%%%&&ȵȟ}rgr\rrh!h$OJQJh!hzOJQJh!huOJQJh^mhf6OJQJh!hGcOJQJh!hOJQJh!hfOJQJh!hfOJQJh!h8cOJQJh^mOJQJh!hhMtOJQJh!hIOJQJh!h!OJQJh!hD5OJQJh!h%MOJQJ$&&L'P'`'b'x''''(( (D(((`++++ ,J,P,`,b,r,,,,,,ȽzodXh!hD5OJQJh!h&OJQJh!h>1OJQJhEhtPOJQJhEh>1OJQJhEh!OJQJhEh!5OJQJhEhPdOJQJhEh%MOJQJhEhKS6OJQJhEhDOJQJhEhD5OJQJh!hDOJQJh!huOJQJh!hIOJQJ,--*-.-----.(.2......d///t000$1b1l1@3Z333333Ƚ~s~h]hh!hGW7OJQJh!hDOJQJh!hWOJQJh!hgYOJQJh!htPOJQJh!hgOJQJh!hIOJQJh!h9OJQJhL#OJQJh!ha1OJQJh!hD5OJQJh!hKS6OJQJh!hw(JOJQJh!h&OJQJh!h%MOJQJ 334LL L&LBLHLPLVLbLvLLLLLLLLMMMM,M.M0M@M4N6N8N:N\NNNNNNO@Oǿ||p|eh!hbcOJQJhL#h&cy6OJQJh!h&cyOJQJh!hHCOJQJh!h rOJQJh!hCOJQJh!hD5OJQJh!hQOJQJhL#OJQJh!hGW7OJQJh!hKkOJQJh!hKS6OJQJUh!h%MOJQJh!h.:OJQJ'tar cjelokupnoga Fischerovog rada, koja bi zgrada mogla najjasnije prikazati njegov prijelaz od historijskih stilova prema ranome modernizmu/secesiji? Bagari: Fischer je neostilskim vokabularom operirao samo tijekom rada u zajednici s arhitektom Antoninom Hrubyjem, tj. 1897.-1898. Poznato je da se prijelazom prema modernizmu secesijske epohe smatra upravo Fischerova kua Rado, i to zbog novoga tretmana fasadnog plaata. Meutim, Fischer je ve u svojoj "historicisti koj" fazi u oblikovanje prostora unosio neka sasvim modernisti ka rjeaenja. Fischerovu postojanu usredoto enost na projektiranje racionalnih, visoko funkcionalnih prostora, tj. davanje apsolutnoga prvenstva prostoru kojemu je fasadni plaat tek sekundarni omota   smatram klju nim pokazateljem njegova modernisti koga opredjeljenja. Projekt: Evidentirate i obraujete veliki broj zgrada i projekata  viae od stotinu  no, kojim se djelom Fischer ipak najsna~nije istaknuo kao neizostavna karika u povijesti hrvatske arhitekture 20. stoljea? Bagari: Po mojemu mialjenju Fischerovo je najzrelije ostvarenje Sanatorij - poliklinika u Klaievoj ulici (danas Dje ja bolnica), projektirana i izgraena tijekom 1908. i 1909. godine. Na tome su projektu ujedinjene i jasno vidljive sve njegove osobine rasnoga arhitekta: od ingenioznoga osnovnoga potkovastoga oblika i prostorne organizacije oko sredianjega cilindra, preko inovativnoga rjeaenja operacijskih dvorana pa do dizajna interijera koji ne zaostaje za najboljim ostvarenjima Josefa Hoffmanna i Be kih radionica (Wiener Werksttte). Projekt: Poglavlja su kronoloaki podijeljena u tri dijela: Atelijer Fischer & Hruby, O 'strukturalnoj iskrenosti' i Od novoga klasicizma do funkcionalizma, i obuhvaaju klju ne faze Fischerovog opusa. Mo~ete li ukratko pojasniti na koji ste na in klasificirali pojedine projekte, ato ih omeuje, kakav je u opem smislu arhitektov pristup u svakom od njih?. Bagari: Nemogue je klasificirati Fischerove projekte prema samo jednom kriteriju. U prvom poglavlju, koje se bavi atelijerom 'Fischer & Hruby', kriterij za klasifikaciju stambenih zgrada bila je arhitektonska kvaliteta, a u posebnim su odjeljcima zbog svoje va~nosti i specifi nosti interpretirani 'prijelomna' kua Rado i pseudoorijentalno bludiliate. U drugom su poglavlju odijeljeni projekti za Zemaljsku vladu od onih za privatne investitore i dioni ka druatva, a unutar tih dviju cjelina radovi su grupirani prema arhitektonskom tipu. Meuratni Fischerovi projekti takoer su tipoloaki klasificirani. Fischer je tijekom svoje duge karijere projektirao mnogo sasvim raznorodnih objekata, no crvena nit u njegovom je pristupu primat prostora, a potom uva~avanje konteksta - mikrolokacije i makrolokacije. Ovo drugo najbolje ilustriraju njegove skrupulozne intervencije u starije strukture (robna kua 'Kastner & hler' - danaanja Nama, Hrvatska zemaljska banka - danaanje 'Croatia osiguranje' na Jela ievu trgu, prolaz u Tuakanac, prolaz Harmica) te projekti za Hrvatsko primorje. Projekt: Gdje bi se Fischera najprije trebalo svrstati  u grupu sececijskih arhitekata ili 'pravih' modernista? Za izgradnju na Dolcu, iako nastalu u Fischerovoj zrelijoj fazi, Tomislav Premerl navodi kako je 'nezgrapna i predimenzionirana'. S druge strane nasuprotna kua Hercog koja je takoer izaala iz njegovog biroa, je remek-djelo ranih 30-ih, kada je u ateljeu okupio mlade talente poput Zoje Dumengji, Vrkljana i dr. Bagari: 'Secesijski' arhitekti i jesu bili naai prvi 'pravi' modernisti - rije  je o Wagnerovim i Loosovim u enicima i sljedbenicima, bez kojih ne bi bilo takve sljedee, druge generacije meuratnih modernista. Kuu Arko - Hercog na Dolcu i kuu Hercog Pod zidom mo~emo usporeivati upravo po strogim zadatostima koje ih odreuju: kua Arko - Hercog projektirana je prema jasnim, slu~benim odredbama o na inu gradnji na novoj gradskoj tr~nici, njezine su dimenzije, dakle, bile propisane. Kua Hercog je dogradnja starije kue Gavella na Jela ievu trgu, i njezini su gabariti takoer bili zadani. U knjizi pokazujem istovjetna rjeaenja stambenih prostora obiju kua, uspjeano povezivanje razli itih sadr~aja pod krovom kue na Dolcu, Fischerovu tradicionalnu spretnost u povezivanju starije i nove strukture, ukazujem na reminiscencije ranijih Fischerovih projekata upravo u slu aju kue Hercog - ukratko nabrajam sve klju ne osobine Fischera-projektanta kojemu su 'vrijeme radnje", kasne 1920-e i rane 1930-e, dopustilo kona no oslobaanje od stilski obojenoga dekorativnog vokabulara. Teza o klju nom utjecaju Fischerovih mladih suradnika ili ak o njihovu autorstvu tako se ipak pokazala neodr~ivom. K tomu, arhivski podaci i ostavatine 'mladih talenata' koje spominjete prili no jasno govore o njihovoj isklju ivo asistentskoj ulozi u Fischerovu atelieru. Projekt: Namjeravate li nastaviti istra~ivanje hrvatske arhitekture prve polovice 20. stoljea, jesu li u pripremi mo~da i daljnji izlo~beni projekti? Fischer je sada obraen, no njegovi suvremenici Lubynski, Bastl, Sunko, Baranyai, `en... joa ekaju znanstvenu elaboraciju. Bagari: Postoji nekoliko manjih tema iz zagreba ke arhitekture kraja 19. i po etka 20. stoljea kojima se ve neko vrijeme ~elim posvetiti. No, sljedei 'moj' arhitekt koji eka monografsku obradu ne pripada Fischerovoj generaciji: u Muzeju za umjetnost i obrt po etkom 2013. planiramo izlo~bom i knjigom predstaviti veliki opus Radovana Tajdera. @OROODPHP QQ>QJQQQQ6RHRJRLR\R^RRRSSSSSSSSTTvTTtUvUX0X2XԾԾԶԫ~sh\hhhh!hM6OJQJh!hMOJQJh!hfOJQJh!h/]OJQJh!h.:OJQJh!hD5OJQJh!hQOJQJh!hDOJQJhL#OJQJh!hIOJQJh!hOJQJh!h4&EOJQJh!h:OJQJh!hbcOJQJh!h&cyOJQJ$2X4X6X8XHXJXlXXXXXXXYY YNYlYnYdZZZ[[[[[[[߽ȱzodYNYh!hIOJQJh!hMOJQJh!h%MOJQJh!h^6 OJQJhnEOOJQJh!hg6OJQJh!h6OJQJh!h/]6OJQJh!hw(JOJQJh!hw(J6OJQJh!hgOJQJh!h/]OJQJh!hD5OJQJh!hOJQJh!hDOJQJh!h<OJQJ[\\$\&\(\\>]`]d]v]]]]]]___````Zabbb:b?!!##(())Y+000@0@0@000000@00@0@00000000000000000000000000000000000000000000  Rb&,3@O2X[cishv "#$%<=>?@B>qhv!Ahv8@0(  B S  ?*+MPabqsN\]pq')12Xd~CDIJlmA.068fgop  O P ! " ; =    B D S U Y Z a c ? B G$'34EFpqwx34HKST7<z{]`pq4DFTUefop=EGGIQR~  %&gh');?GHqryz#$UWeg  68   # $ i j #!%!A!B!k!l!!!!!!!!!!!""&"'"2"3"=">"""#########$$$f$g$y$z$$$$$$$ %%%%&&''O(Q((((((((())*)+)E)~)))**#*$*v*w***V+Y+ MPMN IKy{GI=?!!##(())V+Y+Y+Y+srK MI.+M@98c<N@ ^6 n !Cp#-Q/ci0>1a1g5KS6GW7L9 c<t>4&EEEdF6Gw(J%MnEOF5PsWX?[bc;cDdKkPkf5l^mP n o rhMt&cy;n{/X~:C#\|<gm8~BEC1Q$9 flgYg,&8GcuAPd&/]gCc4+tP!{|-}Qs7n.:fQ~g:HCzf'N4$gIZ7{$Y DW#L#8@7|### # ####W+PP@PPPPP(P.P0PLUnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx ArialA& Trebuchet MS"4+4+w$Nw$N!r4dA+A+ 2QHX)?}2rMonografija je nastala nao rezultat Vaaega doktorata, pa je zapravo zanimljivo kako je doalo do Vaae suradnje s drAlenAlenOh+'0 0<HX ht   tMonografija je nastala nao rezultat Vaega doktorata, pa je zapravo zanimljivo kako je dolo do Vae suradnje s drAlenNormalAlen2Microsoft Office Word@0@pS@pSw$՜.+,0\ hp|  ;NA+' sMonografija je nastala nao rezultat Vaega doktorata, pa je zapravo zanimljivo kako je dolo do Vae suradnje s dr Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCEFGHIJKMNOPQRSTUVWXYZ\]^_`abdefghijmRoot Entry FJfWoData D1TableLWordDocument.SummaryInformation([DocumentSummaryInformation8cCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q