Naslov
Problematika prapovijesnih i antičkih arheoloških nalazišta u hrvatskom podmorju
(Problematics of the Prehistoric and Classical Antiquity Archaeological Sites from the Croatian Undersea)

Autori
Radić Rossi, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
26.07

Godina
2011

Stranica
745

Mentor
Brusić, Zdenko

Ključne riječi
podmorsko arheološko nalazište; brodolom; luka; sidrište; pojednični nalaz; Jadran; prapovijest; antika; podmorsko istraživanje; katalog nalazišta
(undersea archaeological site; shipwreck; port; anchorage; isolated find; prehistory; classical antiquity; submarine research; catalogue of the sites)

Sažetak
U prvome dijelu rada donosi se pregled podmorskih arheoloških istraživanja i postignutih znanstvenih rezultata u hrvatskom podmorju do 1978. godine i nakon nje. Nakon toga razmatra se terminološka problematika kao preduvjet razvoja znanstvenih disciplina koje se bave proučavanjem podmorskih arheoloških nalaza, problematika istraživanja brodoloma kao cjeline, problematika promjene morske razine i njezinoga odraza na priobalna arheološka nalazišta, problematika podmorskih istraživanja u suvremenim urbanim središtima i problematika istraživanja na velikim dubinama. Svaka pojedina tema zaokružena je cjelina unutar koje se donose dosadašnji rezultati i smjernice za daljnji rad. Godine 1979. Dasen Vrsalović, tadašnji koordinator arheoloških aktivnosti u hrvatskom podmorju, obranio je doktorski rad pod naslovom Arheološka istraživanja u podmorju istočnog Jadrana ; Prilog poznavanju trgovačkih plovnih putova i gospodarskih prilika na Jadranu u antici, koji je do danas ostao jedina sveobuhvatna sinteza na temu podmorskih istraživanja antičkih nalazišta duž istočne jadranske obale. Odlično osmišljen sustav istraživanja i zaštite podmorske arheološke baštine te predani rad na njegovu postupnom ostvarivanju, omogućio je Vrsaloviću ovladavanje tada tek skromno poznatom problematikom, a nadahnuti rad male skupine stručnjaka angažirane u okvirima tzv. akcionih grupa, raspoređenih duž hrvatske obale, iznio je na svjetlost dana mnoštvo podataka i arheoloških nalaza koji su hrvatsko podmorje u rela¬tivno kratkom vremenu učinili zanimljivim poput svih ostalih dijelova Mediterana. U vremenu koje je uslijedilo nakon Vrsalovića i njegovog aktivnog rada pos¬tupno su se ugasile pojedine inicijative, znanstvena je rasprava gotovo utihnula, a sustav se ograničio na niz zaštitnih istraživanja i decentraliziranu evidenciju podmorskih nalazišta i nalaza. Zahvaljujući ustrajnom radu malobrojnih arheologa, briga o podmor¬skoj baštini nastavila se bez prekida do danas, ali su iz više razloga mnogi elementi značajni za njezino znanstveno vrjednovanje, nažalost, zapostavljeni. Uzimajući u obzir te činjenice, može se zaključiti kako je došlo vrijeme da se rezimiraju postignuti rezultati u vremenu koje je uslijedilo nakon Vrsalovićevog dok¬torskog rada. Analizirajući količinu zabilježenih prapovijesnih i antičkih nalazišta prije i nakon 1978., njihovu prostornu distribuciju te količinu i kvalitetu znanstvenih poda¬taka i spoznaja do kojih se stiglo na osnovi istraživanja, danas je moguće usporediti učinkovitost dvaju različitih pristupa istraživanju i zaštiti podmorske arheološke baštine koji se, usprkos prividnoj sličnosti, suštinski i te kako razlikuju. Osim toga, detaljnijom analizom nekolicine karakterističnih prapovijesnih i antičkih nalazišta (ili skupina nalazišta) pokazuje se njihov znanstveni potencijal i analizira do koje je mjere on do danas iskorišten.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA