Naslov
Deset tema o reformi javne uprave u Hrvatskoj
(Public Administration Reform in Croatia)

Autori
Budak, Jelena ; Jurlina Alibegović, Dubravka ; Nestić, Danijel ; Slijepčević, Sunčana

Izvornik
Deset tema o reformi javne uprave u Hrvatskoj, ur. Jelena Budak

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2011

Ključne riječi
reforma; učinkovitost javne uprave; decentralizacija
(reform; public administration efficiency; decentralization)

Sažetak
U veljači 2011. godine, Friedrich Ebert Stiftung (FES) i Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) dogovorili su suradnju na jednoj od najaktualnijih tema danas u Hrvatskoj, reformi javne uprave. Sustavna reforma javne uprave u Republici Hrvatskoj je nužnost. Članstvom u Europskoj uniji, rasti će i zahtjevi koje se postavljaju pred sve dijelove javnog sektora što upućuje na kontinuiranu modernizaciju i usavršavanje kompetencija u svim njegovim segmentima. Javni sektor, kao i privatni, također mora jačati svoje kompetitivne prednosti, primjerice kako bi što uspješnije sudjelovao u kreiranju zajedničkih politika EU, ili koristio sredstva raspoloživih EU fondova. „Deset tema o reformi javne uprave u Hrvatskoj“ nastao je kao radni materijal za stručnu raspravu o aktualnoj temi reforme javne uprave. Cilj ove studije je dati doprinos razvoju javne uprave koja će biti pouzdani i učinkoviti servis građanima i poslovnom sektoru u Hrvatskoj. Zaključne smjernice ostvarivanja tog cilja predstavljaju opće mjere politike čija je sustavna provedba temelj reforme javne uprave, a to su: • Uvesti sustav ocjenjivanja i nagrađivanja prema učinkovitosti zaposlenih u javnom sektoru prema transparentnim i mjerljivim kriterijima. • Provesti potpunu profesionalizaciju i depolitizaciju javnog sektora. • Uspostaviti sustav cjeloživotnog obrazovanja i postizanja izvrsnosti zaposlenih u javnom sektoru, uz jasno određene kriterije i mogućnost napredovanja u karijeri. • U strategiju razvoja ljudskih resursa u javnom sektoru ugraditi sustav parametara za praćenje učinkovitosti rada zaposlenih u ostvarivanju njihovih zadaća. Zadaće trebaju biti usklađene s ciljevima mjera politike i/ili djelatnosti pojedinih institucija i sektora. • S posebnom pažnjom osmisliti mjere povećanja učinkovitosti u pružanju javnih usluga u suradnji s privatnim sektorom kako bi se model prilagodio postojećim uvjetima poslovanja u Hrvatskoj. • Uvesti sustav procjene učinaka donošenja zakona i politika s naglaskom na procjenu fiskalnih utjecaja, kako na središnjoj državnoj, tako i na lokalnoj razini. • Ojačati dugoročno strateško i proračunsko planiranje u svim segmentima javnog sektora i koordinaciju aktivnosti među dionicima.. • Uz stručne predstavnike izvršne vlasti, tijela državne uprave, sindikate i druge neposredne dionike, u promišljanje i provedbu reformi uključiti i lokalnu zajednicu, akademsku zajednicu i nevladine udruge. • Budući da su problemi izraženiji na lokalnoj razini, valja ustrajati na procesu funkcionalne i fiskalne decentralizacije uz jasnu podjelu nadležnosti između središnje države i lokalnih jedinica i izvora sredstava. • Promovirati na razini političkih i društvenih elita, ali i u svakoj pojedinoj instituciji primjere dobre prakse podizanja kompetencija, učinkovitosti, motivacije i integriteta zaposlenika javnog sektora. Postojeći napori u unaprjeđenju rada javne uprave dobra su osnova za provedbu dubinskih reformskih mjera. U tom kontekstu, ova je studija doprinos struke donošenju dugoročnih odluka i ostvarivanju konsenzusa za njihovu provedbu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

Napomena
Publikacija u izdanju Zaklade Friedrich Ebert, u suradnji s Ekonomskim institutom, Zagreb. ISBN 978-953-7043-32-2

POVEZANOST RADA