Naslov
Razvoj sela sjeverozapadne Hrvatske
(The development of the villages of northwestern Croatia)

Autori
Dušanka, Gajdić ; Krunoslav, Škrlec

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik radova XVII Međunarodnog naučnog skupa "Vlasinski susreti", Vlasotinec, Srbija. (2011). / - , 2011

Skup
17. Vlasinski susreti

Mjesto i datum
Vlasotince, Srbija, 01.09.2011. - 03.09.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Ferdinandovac; Kalnik; selo-općina; razvoj
(Ferdinandovac; Kalnik; village-municipality; development)

Sažetak
Ferdinandovac je pitomo podravsko selo na sjeveroistoku Koprivničko-križevačke županije, okruženo uređenim, rodnim i bogatim poljima i gustim hrastovim šumama s jedne, te živopisnim vrbicima i rijekom Dravom s druge strane. Selo datira iz 1884. godine. Ferdinandovac je i općinsko središte sa razvijenom infrastrukturom kojeg čine dva naselja, Ferdinandovac i Brodić. Trenutno ima oko 1670 stanovnika koji se pretežito bave poljoprivredom. Današnja općina Ferdinandovac se rasprostire na površini od 5200 hektara. Smješteno je na podjednakoj udaljenosti, oko 40-tak km, od većih gradskih središta Koprivnice, Bjelovara i Virovitice. Razvoj mjesta temelji se na poljoprivrednoj djelatnosti malih gospodarstava. Kalnik je naselje u Koprivničko-križevačkoj županiji smješteno sjeverno od grada Križevaca. Nastalo je u srednjem vijeku, u XIII. stoljeću, kao podgrađe (suburbuium) ispod utvrde Veliki Kalnik. Poznato je po istoimenoj planini te bogatoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Od ukupne površine općine Kalnik koja iznosi 26, 34 km², preko 50% površine zauzimaju šume, a ostali dio odnosi se na livade, pašnjake, oranice i planinski masiv. Gotovo 70% teritorija prostire se na nadmorskoj visini višoj od 400 m, a samim time ima specifične klimatske uvjete. Veći dio općine Kalnik obuhvaćen je zaštićenim krajolikom, što je utvrđeno i Prostornim planom Koprivničko-križevačke županije. Na području općine Kalnik nalazi se 8 naselja, sva su seoska tipa i na njima živi oko 1.588 stanovnika. Za potrebe ovog rada provedeno je istraživanje kako bi se dobili podaci o navedenim selima i sudjelovanju stanovnika u obnovi i razvoju sela. Osim sekundarnih izvora podataka putem kojih su se dobile temeljne informacije o selima, provedeno je i empirijsko istraživanje u obliku grupnog intervjua sa čelnim ljudima sela. U grupnom intervjuu sudjelovali su načelnici općina, pročelnici jedinstvenog upravnog odjela, vijećnici mjesnih odbora, ravnatelji osnovnih škola, članovi kulturno umjetničkih i sportskih društava te nekoliko poljoprivrednih proizvođača, obrtnika i poduzetnika. Na taj način dobivene su temeljne informacije o infrastrukturnom, gospodarskom i kulturnom razvoju sela unatrag 20 godina te planovi za budući razvoj sela. Putem intervjua dobivene su i informacije o stavovima i budućim planovima stanovnika sela o aktivnostima koje je potrebno provesti za daljnji ruralni razvoj. Napravljena je i komparacija dvaju sela na temelju koje su i doneseni određeni zaključci, a koji će biti dostupni u radu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Demografija

POVEZANOST RADA