Pregled bibliografske jedinice broj: 531986
Plutajući otpad bez granica-prijetnja mljetskim uvalama
Plutajući otpad bez granica-prijetnja mljetskim uvalama // ZBORNIK RADOVA SIMPOZIJA "DANI BRANIMIRA GUŠIĆA MLJET 2010" / Durbešić, Paola ; Benović, Adam (ur.).
Zagreb: LaserPrint, 2011. str. 349-362 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 531986 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Plutajući otpad bez granica-prijetnja mljetskim uvalama
(Floating Marine Litter Without Boundaries: a Threat to the Coves of Mljet Island (Croatia))
Autori
Kwokal, Željko ; Štefanović, Branko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
ZBORNIK RADOVA SIMPOZIJA "DANI BRANIMIRA GUŠIĆA MLJET 2010"
/ Durbešić, Paola ; Benović, Adam - Zagreb : LaserPrint, 2011, 349-362
Skup
DANI BRANIMIRA BUŠIĆA MLJET 2010
Mjesto i datum
Pomena, Hrvatska, 03.10.2010. - 07.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Plutajući morski otpad; uvale; otok Mljt
(floating marine litter; coves; bays; Mljet Island)
Sažetak
Željko Kwokal, 1, 2 Branko Štefanović1 1Zavod za projekte održivog razvoja Veleučilište VERN' Trg bana Josipa Jelačića 3, 10 002 Zagreb 2 Zavod za istraživanje mora i okoliša Institut «Ruđer Bošković» Bijenička cesta 54, 10 002 Zagreb kwokal@irb.hr PLUTAJUĆI OTPAD BEZ GRANICA- PRIJETNJA MLJETSKIM VALAMA Sažetak Najistočniji i najjužniji hrvatski otok svojom pozicijom (obala, Otrantska vrata) predstavlja se kao idealni hvatač plutajućeg morskog otpada jugoistočnog Jadrana. Glavni receptori i skladištari tog otpada su mljetske vale koje prirodnim karakteristikama (širina, dužina) te otvorenosti na struje, vjetar i valove određuju kako količinu tako i njegovu sudbinu. U siječnju 2007. po prvi puta izvršen je pregled šesnaest najizloženijih mljetskih vala te snimilo stanje s obzirom na doplutali i nakupljeni otpad u njima. Godinu i dvije poslije ponovio se usporedni pregled u manjem broju tih vala. Preko 80 posto otpada je polimernog podrijetla odnosno plastomera, a ostalo je staklo, metal i drvo. Od prevladavajućih (polimernih) materijala najuočljiviji je PET ( polietilen-tereftalat) od kojeg su napravljene boce za razna pića te boce za jestiva ulja i razne posude. Slijede HDPE (polietilen visoke gustoće) i LDPE (polietilen niske gustoće) od kojih su napravljeni predmeti široke, svakodnevne upotrebe. Materijal kojeg se količine, i kao otpada, progresivno povećavaju iz godine u godinu je PS-E ( pjeneći polistiren ) popularnog naziva stiropor. Svi ovi materijali u svojoj završnici (prijelaz iz predmeta upotrebne vrijednosti do nekontroliranog otpada) čine štetu na više ravnina: od vizualnih do ugrožavanja, raznim načinima i intenzitetima, živog svijeta u morskom okolišu. Više od 70 posto otpada mljetskih vala-obala je albanskog, talijanskog, grčkog i crnogorskog podrijetla. Vala izrazitog kapaciteta i brzine primanja plutajućeg otpada je Grabova zbog čega je intenzivno proučavana u mjesečnim intervalima preko godinu dana. Ključne riječi : plutajući morski otpad, otok Mljet, vale
Izvorni jezik
Engleski