Pregled bibliografske jedinice broj: 531242
Pravnopovijesne i međunarodnopravne odrednice (dez)integracijskih procesa država sljednica SFRJ
Pravnopovijesne i međunarodnopravne odrednice (dez)integracijskih procesa država sljednica SFRJ // Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 48 (2011), 3; 577-612 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 531242 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pravnopovijesne i međunarodnopravne odrednice (dez)integracijskih procesa država sljednica SFRJ
(Historical and international determinants of the disintegration process of the successor states to the SFRY)
Autori
Vukas, Budislav ; Fabijanić Gagro, Sandra
Izvornik
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (0584-9063) 48
(2011), 3;
577-612
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
sukcesija; države sljednice; integracija; dezintegracija; Hrvatska; EU; bivša SFRJ
(succession; successor states; integration; disintegration; Croatia; EU; former Yugoslavia)
Sažetak
Povijest europskih odnosa bogata je procesima koje određuju pojave integracija, dezintegracija, teritorijalnih podjela, oružanih sukoba itd., uzrokovanih političkim, ideološkim, vjerskim i drugim razlozima. Iskustvo s prostora bivše Jugoslavije u devedesetim godinama XX. stoljeća svakako pokazuje vrlo osobit primjer dezintegracije jedne složene države. Autori rada ukazuju na osnovna dezintegracijska kretanja u raspadu Jugoslavije, obrazlažući ih s međunarodnopravnog motrišta, iz perspektive znanosti o državi kao dominantnom subjektu međunarodnog prava, njezinog konstituiranja i međunarodnog priznanja. Budući da su glavni vanjskopolitički ciljevi bivših jugoslavenskih republika nakon stjecanja neovisnosti usmjereni ponovnom integriranju u Europsku uniju (neke i u NATO-savez), budućnost dijela jugoistočnoeuropskog prostora bit će ponovno označena njihovom integracijom. Iako se to može činiti ironičnim, autori primjećuju i naglašavaju kako se radi ne samo o radikalno drukčijem obliku integracije (u odnosu na totalitarni režim jugoslavenske države, s obilježjima planske privrede, bitne suspenzije temeljnih ljudskih prava i demokratskih standarda), već, ipak, o bitno drukčijoj percepciji određenja države u novom integracijskom okviru. Za razliku od države, shvaćene tek u formalno-pravnom smislu državnosti, bez mnogih faktičkih odrednica državnosti u bivšoj jugoslavenskoj državi, novo shvaćanje državnosti, unatoč njezinu liberalističkom poimanju, ipak afirmira državu kao temeljnog subjekta suvremene međunarodne zajednice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA
Projekti:
115-1152437-2490 - Ljudska prava i manjinska prava u europskom pravnom prostoru (Crnić-Grotić, Vesna, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Pravni fakultet, Rijeka
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- HeinOnline