Naslov
Zagrebački kaptol i topličko vlastelinstvo u 12. i 13. stoljeću
(The Chapter of Zagreb and its landed possession Varaždinske Toplice in the 12th-13th century)

Autori
Jerković, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama 2011.

Mjesto i datum
Varaždinske Toplice, Hrvatska, 18.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Zagrebački kaptol; topličko vlastelinstvo; 12.-13. stoljeće; crkvena mensa; vlasnička prava
(the Chapter of Zagreb; chapter's manor of Toplica; 12th-13th century; ecclesiastical mensa; privileges of ownership)

Sažetak
Na području srednjovjekovne Zagrebačke biskupije crkvene su zajednice, kako dijecezanske tako i redovničke, stjecanjem većeg broja zemljišnih dobara svojim članovima nastojale osigurati što čvršću materijalnu osnovicu. Većina posjeda Zagrebačkog kaptola tijekom razvijenoga srednjeg vijeka bila je koncentrirana oko tri središta: Zagreba, Varaždinskih Toplica i Siska, pa govorimo o zagrebačkom, topličkom i sisačkom vlastelinstvu. Kanonička zajednica Zagrebačkog kaptola stekla je toplički posjed darovanjem bana Aleksija koji se u izvorima javlja 1110.-1116. godine, a svoju je upravu na tamošnjem području zadržala čak i nakon nekoliko vlasničkih sporova vođenih s lokalnim plemićima tijekom 12. i 13. stoljeća. Analiziranjem diplomatičke građe (kraljevske darovnice i potvrdnice te biskupske i kaptolske isprave) izlaganje problematizira nekoliko pitanja: kako je i pod kojim okolnostima Zagrebački kaptol organizirao svoju upravu na svome topličkom vlastelinstvu u 12.-13. stoljeću ; u kojoj je mjeri i na koji način stjecanje novih zemljišnih čestica (uključujući topličko vlastelinstvo) utjecalo na razdvajanje kaptolske menze (sveukupnoga crkvenog prihoda) od one biskupske ; pod kojim okolnostima dolazi do reorganizacije upravne strukture na topličkom vlastelinstvu i stvaranja zakupnih predija. Razmatra se i utjecaj nove gospodarske uloge Zagrebačkog kaptola na širenje osnovnih kanoničkih djelatnosti, jer ova crkvena institucija u 12.-13. stoljeću postaje ustanova koja je uz bogoslužje vodila brigu o što kvalitetnijoj upravi nad svojim posjedima, uklapajući se na taj način čvršće u lokalne zemljoposjedničke odnose. Budući da se crkvene institucije počinju u većoj mjeri oblikovati kao autonomne pravne i gospodarske institucije upravo u promatranom razdoblju, izlaganje promatra upravu Zagrebačkog kaptola nad topličkim vlastelinstvom u kontekstu trendova važnih za strukturiranje katedralnih kaptola na širem europskom području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA