Naslov
Povijest sportske arhitekture do 1970 godine - Maksimir i Svetice
(History of Sports Architecture till 1970 - Maksimir and Svetice)

Autori
Štulhofer, Ariana

Izvornik
Zagreb moj grad (1846-4378) 5 (2011), 35; 20-25

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
Zagreb; sportska arhitektura; Maksimir; Svetice
(Zagreb; sports architecture; Maksimir; Svetice)

Sažetak
Maksimirska park-šuma i južno od nje velika ravnica Svetice, uz savsko priobalje te obronke i vrh Medvednice, pripadaju u najtradicionalnije prirodne sportsko-rekreacijske lokacije u Zagrebu. Organizirani plivački rekreacijski počeci, ali i oni sportski, počinju polovicom 19. stoljeća u donjem, Prvom jezeru. Zimi 1853. na jezeru je otvoreno prvo zagrebačko klizalište. Na Sveticama, prirodnoj ledini južno od maksimirske šume, potkraj 19. stoljeća izgrađeno je biciklističko trkalište (velodrom), a početkom 20. stoljeća ovdje počinje snažna organizirana sportska aktivnost. Inicijatori su bili agilni sportaši Hrvatskog akademskog športskoga društva (HAŠK), koji su svoju najveću želju "uređenje vlastita igrališta" ostvarili 1912. godine uz pomoć zagrebačkog nadbiskupa dr. Antuna Bauera. Od tada se može pratiti neprekinuta sportsko-rekreacijska djelatnost na tom pejsažno-perivojnom području sa svih strana okruženim gradom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

Napomena
Tekst članka je preuzet iz časopisa "Čovjek i prostor", god.LVII/2010., br.5-6(672-673).

POVEZANOST RADA