Naslov
Ruđer Bošković i Amerika
(Ruđer Bošković and Amerika)

Autori
Martinović, Ivica

Izvornik
Kolo (1331-0992) 10 (2000), 3; 7-29

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ruđer Bošković; geodezija; Brazil; astronomija; Kalifornija; pjesništvo; diplomacija; Filadelfija; SAD
(Ruđer Bošković; geodesy; Brazil; astronomy; California; poetry; diplomacy; Philadelphia; USA)

Sažetak
Novi je svijet uputio raznolike izazove geodetu, astronomu, diplomatu i pjesniku Ruđeru Boškoviću. Ovdje su oni promotreni u kronološkom slijedu od sredine 18. stoljeća do Boškovićeva odlaska iz Pariza g. 1782. U bilješkama Notae in auroram borealem uz stihove Carla Nocetija (1747) Bošković je prokomentirao nalaze Bouguerove ekspedicije u Peruu prije njihove službene objave. Kad su opažaji francuskih akademika, izmjereni u predjelu Quita, napokon objavljeni g. 1749., uvrstio ih je u sva tri svoja geodetska rada na latinskom jeziku (1755, 1757, 1760). Uz posredovanje portugalskog poklisara pri Svetoj Stolici Bošković se g. 1750. sâm prijavio portugalskom kralju Jo&atilde ; ; ou V. za sudjelovanje u brazilskoj ekspediciji, istaknuvši u prvi plan istraživački razlog i uvjet svoje odluke: izmjeriti duljinu meridijanskog stupnja u blizini ekvatora na kraljev trošak. Zamisao da otputuje u Brazil nije ostvario jer je dobio nalog pape Benedikta XIV. da istraživačko putovanje istoga karaktera obavi u Papinskoj državi. Pri prvom objavljivanju svoje metode za izravnanje nesuglasnih opažaja u dopuni uz drugi svezak Stayeva spjeva Philosophiae recentioris ... versibus traditae libri X (1760), Bošković je koristio opažaje pariških akademika iz Perua kao točne i primjerene svrsi njegova istraživanja. Štoviše, za svoga boravka u Londonu g. 1760. predložio je Royal Society da se založi za jedno englesko mjerenje stupnja u ravnicama Sjeverne Amerike. A kad se njegov prijedlog ostvario, Massonove i Dixonove opažaje iz Pensilvanije sa zavidnom je žurnošću uključio u francuski prijevod svog geodetskog izvješća Voyage astronomique et géographique (1770) i primijenio u tumačenju svoje metode za izravnanje nesuglasnih opažaja. Na odlazak u Ameriku, na obale Tihog oceana, poticao je Boškovića i vrijedan astronomski razlog: motrenje prolaza Venere ispred Sunca. Prvi je put o tome razmišljao g. 1760. za svoga boravka u Londonu, a drugi je put g. 1767. unaprijed i temeljito pripremao ekspediciju za Kaliforniju u suradnji s Royal Society. Zbog opasnosti koje su mu prijetile kao isusovcu na španjolskom teritoriju, Bošković je u svibnju 1767. morao odustati od toga istraživačkog putovanja. Počevši od g. 1768. Bošković je svojoj obitelji u Dubrovniku javljao vijesti o političkim zbivanjima u Sjevernoj Americi, uvjeren da se ondje rađa ťjedna nova republikaŤ. U diplomatskim pismima Senatu Dubrovačke Republike nakon g. 1778. redovito je prikazivao i američke teme. Na političkoj pozornici, upozorio je Bošković svoju domovinu, pojavio se stabilni samostalni subjekt - Sjedinjena Amerika. Zoru američke slobode veličao je i u posvetnoj poslanici francuskom kralju Louisu XVI (1779): ťPhiladelphia gaudet liberaŤ. Štoviše, pjevao je da se na sigurnim temeljima slobode diže ťnovi imperijŤ.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA