Pregled bibliografske jedinice broj: 529539
Utjecaj planiranih obalnih naselja sekundarnog stanovanja na socijalni i prirodni okoliš
Utjecaj planiranih obalnih naselja sekundarnog stanovanja na socijalni i prirodni okoliš // Razvoj i okoliš - perspektive održivosti / Rukavina, Izvor ; Žažar, Krešimir (ur.).
Zagreb: Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. str. 116-117 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 529539 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj planiranih obalnih naselja sekundarnog stanovanja na socijalni i prirodni okoliš
(The impact of planned second homes settlements on the island social and natural environment)
Autori
Štambuk, Maja ; Kranjčević, Jasenka ; Marinović Golubić, Marica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Razvoj i okoliš - perspektive održivosti
/ Rukavina, Izvor ; Žažar, Krešimir - Zagreb : Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011, 116-117
ISBN
978-953-175-402-6
Skup
Razvoj i okoliš - perspektive održivosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.10.2011. - 07.10.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
otok; planirana naselja; sekundarno stanovanje; Mandre; Gajac
(island; planned settlements; second homes; Mandre; Gajac)
Sažetak
Pag je otok koji ima svojevrsnu “tradiciju” planske izgradnje: prvi primjer vidljiv je već u 15. stoljeću kada je grad Pag „premješten“, te ponovno izgrađen na novoj, povoljnijoj, lokaciji. Tridesetih godina 20. stoljeća zbog pojave malarije u močvarnim područjima kod sela Kolan, pod utjecajem Andrije Štampara i Škole narodnog zdravlja, planiralo se preseljenje čitavog sela na lokaciju uvale Mandre. Iako je izvršena parcelacija zemljišta i napravljeni nacrti, niti jedna kuća nije izgrađena i naselje u zamišljenom obliku nikada nije ostvareno. Drugi primjer je naselje Gajac. Značajniji turistički razvoj na sjevernom je Jadranu potaknuo izgradnju novih oblika turističkih smještajnih kapaciteta kao što su bila cjelovita turističko-stambena naselja. Tako je krajem osamdesetih godina 20-og stoljeća nastalo naselje (grad) Gajac s preko 1500 apartmana. Koristeći se primjerima naselja Mandre i Gajac s otoka Paga, u radu se analizira nastanak i razvoj planiranih naselja, te njihov odnos sa susjednom lokalnom zajednicom i posljedice u okolišu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Sociologija, Demografija
POVEZANOST RADA
Projekti:
126-1261689-1690 - Međuodnos turizma, prostora i prometa (Horak, Siniša, MZOS ) ( CroRIS)
194-1941535-1509 - Društvena re/konstrukcija na ruralnom teritoriju: razvojna samoodrživost (Šikić-Mićanović, Lynette, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za turizam, Zagreb,
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb