Naslov
Ustrojstvo Hrvatskoga sabora 1990.–2010.
(Organization of the Croatian Parliament 1990-2010)

Autori
Heđbeli, Živana, Mokrović, Nikola

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Arhivska praksa 14 / Šabotić, Izet - Tuzla : Arhiv Tuzlanskog kantona, Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, 2011, 33-48

Skup
24. međunarodno savjetovanje «ARHIVSKA PRAKSA 2011»

Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 06.10.2011. - 07.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hrvatska; Sabor; povijest institucija
(Croatia; Parliament; history of institutions)

Sažetak
Nakon demokratskih promjena 1990. g. Republika Hrvatska (RH) doživjela je snažne političke, gospodarske i socijalne promjene. U 1990. g. Sabor je Sabor SRH, sastoji se od tri vijeća. 28. srpnja 1990. g. Sabor SRH nastavlja s radom kao Sabor RH. Zastupnički dom postoji od 7. rujna 1992. g., a Županijski od 22. ožujka 1993. g. Županijski dom prestaje s radom 28. ožujka 2001. g. te Zastupnički dom postaje Hrvatski sabor, koji je jednodoman. Od 12. prosinca 1997. g. naziv Sabora je Hrvatski državni sabor, a od 10. listopada 2000. g. Hrvatski sabor. Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Hrvatski sabor: – odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, – donosi zakone, – donosi državni proračun, – odlučuje o ratu i miru, – donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, – donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH, – odlučuje o promjeni granica RH, – raspisuje referendum, – obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, – nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, – daje amnestiju za kaznena djela. Arhivsko i registraturo gradivo Sabora pohranjeno je u Pismohrani Sabora u dvije arhivske cjeline: -Arhivsko gradivo Sabora SR Hrvatske 1974.-1990. ; - Arhivsko gradivo Sabora RH/Hrvatskoga sabora nakon 1990. g. Gradivo se pohranjuje, sređuje i popisuje redom prema saborskim sazivima. Poznavanje povijesti institucija preduvjet je svakog arhivskog rada. Svaka se informacija o gradivu temelji na poznavanju stvaratelja gradiva, odnosno na povijesti institucija. Osnivanje i prestanak, promjena naziva ili nadležnosti neke institucije uvijek su vezani uz relevantni propis. Istraživačima treba omogućiti usporedbu zakonom određenih zadaća dane institucije i njenog sačuvanog gradiva, što omogućava objektivnije izvođenje relevantnih zaključaka nego što bi to bilo moguće samo na temelju sačuvanog gradiva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Informacijske i komunikacijske znanosti, Povijest

POVEZANOST RADA