Naslov
Citološka dijagnostika malignih promjena dojke
(Cytology of malignant breast lesions)

Autori
Kardum-Skelin, Ika ; Šušterčić, Dunja ; Jelić Puškarić, Biljana ; Milas, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
4. Hrvatski senološki kongres pod pokroviteljstvom SENOLOGIC INTERNATIONAL SOCIETY - S.I.S / Drinković, Ivo - Zagreb : Hrvatsko senološko društvo, HLZ, 2009, 1-1

Skup
4. Hrvatski senološki kongres pod pokroviteljstvom SENOLOGIC INTERNATIONAL SOCIETY - S.I.S

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 22.10.2009. - 25.10.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
citologija; maligne promjene dojke
(cytology; malignant breast lesions)

Sažetak
Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena, a broj oboljelih raste s dobi i u Hrvatskoj je vodeći uzrok smrti zbog raka. Ranim otkrivanjem raka dojke prognoza bolesti se značajno poboljšava. U dijagnostici bolesti dojke, citološka punkcija (fine needle aspiration biopsy) primjenjuje se odmah u početku dijagnostičkog postupka (kao dio trostruke procjene uz mamografiju i ultrazvuk), čime se često može izbjeći složenije i agresivnije, skuplje i za pacijenta neugodnije postupke. Materijal i metode. U proteklih deset godina u KB „Merkur“ kod 9508 pacijentica učinjeno je 11244 punkcije. U 11005 (97, 8%) slučajeva punkcija je izvršena vođena ultrazvukom, u 178 (1, 5%) stereotakstički, a svega u 61 (0, 6%) slučaja slijepo palpacijski. Punkcija je izvršena tankom iglom, a preparati su bojeni po Pappenheimu (MGG). Rezultati: Nakon mamografske i/ili ultrazvučne selekcije promjena, izvršena je 1, 2 citološka punkcija po pacijentici ; maligna dijagnoza postavljena je u 754 slučaja (6, 7%) ; 23% malignih lezija je bilo manje od 1 cm ili su bili prisutni samo mikrokalcifikati ili se radilo o in situ neoplazmama. Zaključak. Za točnu citološku dijagnozu raka dojke, osim poznavanja morfologije benignih i malignih kao i postiradijacijskih promjena dojke od strane iskusnog citologa, vrlo važno educirati cijeli tim uključen u uzimanje uzoraka za citološku analizu (od vizualizacije lezije slikovnim metodama, tehnike punkcije, razmazivanja i bojenja). Isto vrijedi i za postupanje s citološkim uzorcima za dodatne tehnologije u smislu obrade, pohrane ili transporta u specijalizirane laboratorije. Tu spadaju imunocitokemijska analiza (određivanje staničnih biljega kao što su EMA, HMFG, MUC1, Ca15.3, estrogenih i progesteronskih hormonskih receptora, proliferacijskog biljega Ki67 itd) ; molekularna i citogenetska dijagnostika (tumorsupresorski geni p53 i nm23, onkogeni bcl-2, čimbenici rasta HER2/neu, HER3 i HER4) ; ploidnost i proliferativna aktivnost na protočnom citometru ili kompjuterskom analizom slike (određivanjem količine DNA i S-faze staničnog ciklusa).

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA