Pregled bibliografske jedinice broj: 5293
Primjena Geografskih informacijskih sustava u botanici
Primjena Geografskih informacijskih sustava u botanici // Zbornik sažetaka priopćenja / Huber, Đuro (ur.).
Opatija, Hrvatska: Hrvatsko biološko društvo, 1997. str. 260-261 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 5293 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Primjena Geografskih informacijskih sustava u botanici
(Applicability of Geographic Information Systems in botany)
Autori
Jelaska, Sven D.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja
/ Huber, Đuro - : Hrvatsko biološko društvo, 1997, 260-261
Skup
Šesti kongres biologa Hrvatske
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.09.1997. - 26.09.1997
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
GIS; botanika
(GIS; botany)
Sažetak
Geografski informacijski sustavi (GIS) su u svijetu raširena metodologija koja omogućuje čuvanje baza podataka, te složene prostorne analize. Osnovni preduvijet za postojanje i upotrebu GISa vezanost je bilo koje vrste podatka s pripadajućim geografskim koordinatama, bilo da se radi o pripadnosti podatka točkastom geografskom entitetu ili određenom području (biotop, planina, županija, nacionalni park, UTM ili MTB kvadrant). U biologiji, na razini istraživanja organizama, svaki je objekt geografski određen, te je poznavanjem njegovog prostornog podrijetla moguća analiza koreliranosti sa svim poznatim pripadajućim parametrima koji ekološki određuju taj prostor. Analizu je moguće provesti na razini vrste, biljne zajednice ili određenog područja (sa stanovišta biocenoza ili fizionomskih biljnih zajednica). Zahvaljujući geografskoj određenosti podataka, izrada areal-karata je jednostavna. Upotrebom snimaka daljinskih promatranja moguće su znatne vremenske i materijalne uštede, uz zadovoljavajuću točnost podataka, pri praćenju rasprostranjenosti pojedine biljne vrste ili zajednice. Osim za analizu postojećeg stanja, GIS se često koristi i za razvijanje modela pojava u prirodi, gospodarenje nacionalnim parkovima, planiranju mjera zaštite od požara ili predviđanju položaja staništa rijektih vrsta. Svojom strukturom i fleksibilnošću omogućuje multidisciplinaran pristup i analizu, te razumljiv i atraktivan kartografski prikaz rezultata. U skladu sa svjetskim nastojanjima potrebno je digitalno pohranjene podatke logično urediti čime će biti raspoloživi za različite analize. U tu svrhu potrebno je, osim prikupljanja i organiziranja već postojećih podataka, razviti standarde za što učinkovitije sakupljanje novih podataka. U izlaganju će biti izložena osnovna organizacija podataka u GISu, primjeri upotrebe GISa u botanici i kratak osvrt na stanje u Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA