Naslov
Povijest i djelovanje Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu
(History and activities of the Croatian State Archives in Zagreb)

Autori
Mihaljević, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
03.10

Godina
2011

Stranica
34

Mentor
Stančić, Hrvoje

Ključne riječi
arhiv; Hrvatski državni arhiv; djelatnost arhiva; arhivski fondovi i zbirke; zgrada HDA-a; gospodarsko-turistički resursi zgrade HDA-a
(Archives; the Croatian State Archives; the activity of archives; archival holdings and collections; Croatian State Archives building; the economic and tourist resources of the CSA building)

Sažetak
U Republici Hrvatskoj postoji gotovo tisućljetna tradicija čuvanja i zaštite pisane građe. Najstarija organizirana zaštita arhivskog gradiva zabilježena je u 12. i 13. stoljeću na području Dalmacije i Istre, a od 17. stoljeća Hrvatski sabor sustavnije radi na popisivanju i zaštiti najvrednijeg gradiva Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Od sredine 19. stoljeća započinje proces prerastanja Kraljevskog arhiva u samostalnu ustanovu za čuvanje i obradu arhivskog gradiva. Početkom 20. stoljeća širi se arhivska služba, a 60-ih i 70-ih godina postaje obaveznom djelatnošću na čitavom području SR Hrvatske. Godine 1997. u Hrvatskoj je stvorena mreža arhiva na čelu koje se nalazi Hrvatski državni arhiv u Zagrebu. HDA kao središnji i matični arhiv obavlja arhivsku službu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo državnih tijela, državnih i javnih ustanova te poduzeća koja imaju značaj za Republiku Hrvatsku u cjelini. Osnovna djelatnost HDA-a kao matičnog arhiva Republike Hrvatske jest zaštita i cjelokupna briga o arhivskom gradivu, a to, kao najvažnije, podrazumijeva sređivanje, popisivanje i objavljivanje arhivskog gradiva te cjelokupan nadzor nad ostalim arhivima Republike Hrvatske. U HDA-u se čuva više od 23.500 d/m gradiva u 1.850 arhivskih fondova, od 10. stoljeća do danas. Zahvaljujući ARHiNETu, mrežnom informacijskom sustavu za čuvanje, zaštitu, obradu i korištenje arhivskog gradiva, uvelike je olakšan rad u arhivu, kako arhivskim službenicima tako i korisnicima arhivskoga gradiva. Osim svoje primarne djelatnosti zgrada arhiva se koristi i u gospodarske i turističke svrhe, a taj potencijal nije do kraja iskorišten. Zgrada arhiva je arhitektonsko djelo iznimne kulturne vrijednosti, ali u nju se treba ulagati: potrebno je restaurirati oštećene dijelove zgrade do kraja, a i više ulagati u marketinšku promidžbu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA