Naslov
Doprinos tehnologije u povećanju prinosa kukuruza i njeno uklapanje u održivi razvoj
(Contribution of technology in corn yieldincreases and its inclusion in sustainable development)

Autori
Kovačević, Vlado ; Ivezić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, cjeloviti rad (in extenso), pregledni

Izvornik
Održivi razvoj izazov za poljoprivredu i šumarstvo (zbornik radova) Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem povodom 140. obljetnice poljoprivrednog školstva u Hrvatskoj) / Husinec, R. - Križevci : Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, 2000, 87-96

Skup
Održivi razvoj izazov za poljoprivredu i šumarstvo

Mjesto i datum
Križevci, Hrvatska, 05.10.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kukuruz; gnojidba; zaštita usjeva; ljudska populacija
(corn; fertilization; plant protection; human population)

Sažetak
Godine 1990. je proizvedeno u svijetu 1.970 milijuna tona žitarica, a prognoza potreba za 2025.g, sukladno rastu ljudske populacije iznosi 3.970 milijuna t ili dvostruko više nego što je proizvedeno 1990. godine. Da bi se to i osstvarilo, prosječan prinos žitarica u svijetu bi se trebao povećati s 2, 5 t/ha (stanje 1990.g) na 4, 5 t/ha što je, promaatrano iz današnje perspektive, vrlo teško osstvarivo. Kukuruz s proizvodnjom od 480 milijuna t (1990.) udjeluje u opsegu proizvodnje žitarica s oko 25%, a u 2025. g bilo bi potrebno proizvesti 1.070 milijuna t da bi rastuće svjetske potrebe za hranom bile u ravnoteži.To znači istovremeno i povećanje prosječnog prinosa zrna kukuruza na svjetskim oranicama s 3, 7 t/ha (stanje 1990.g) na 5, 8 t/ha. Primjena mineralnih gnojiva i pesticida značajno je pridonijela globalnom povećanju prinosa ratarskih kultura, a tako i ukupnoj proizvodnji hrane u svijetu. U perspektivi bi daalje povećanje potrošnje mineralnih gnojiva i pesticida moglo biti značajna poluga u osstvarivanju većih prinosa za prehranu čovječansstva, ali bi ta potrošnja trebala biti pod kontrolom i u funkciji održivog razvoja. Odgovarajućim analizama tla, vode i namirnica, treba kontrolirati moguće posljedice, osobito u slučajevima kada se sumnja u stručnost njihove primjene. Glede vremenskih prilika u našim uvjetima su ssve aktualnije posljedice suše, osobito u srpnju i kolovozu. Određeni pomaci u tom pogledu mogu se postići uzgojem otpornijih gnotipova, te prilagodbom tehnologije sušnijim uvjetima (npr. vrijeme i kvaliteta obrade tla, odgovarajuća gnojidba, nešto rijeđi sklop usjeva od uobičajenoga i sl.). Također, većina nepovoljnih svojstava tla se može popraviti agromelioracijskim mjerama.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA