Naslov
TOMAS ljeto 2010. Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj
(TOMAS summer 2010. Attitudes and expenditures of tourist in Croatia)

Autori
Marušić, Zrinka ; Čorak, Sanda ; Sever, Ivan ; Ivandić, Neven

Ostali urednici
Marušić, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, ostalo, znanstvena

Izdavač
Institut za turizam

Grad
Zagreb

Godina
2011

Stranica
201

ISBN
978-953-6145-23-2

Ključne riječi
turizam; stavovi turista; potrošnja turista; Hrvatska
(tourism; attitudes of tourist; expenditures of tourists; Croatia)

Sažetak
TOMAS Ljeto 2010. Istraživanje stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj tijekom ljeta 2010. godine. Jedino kontinuirano istraživanje obilježja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj koje Institut za turizam provodi već osmi put. TOMAS Ljeto 2010. - METODE Cilj istraživanja Identifikacija tržišnog profila gostiju kao pretpostavka za segmentaciju tržišta. Utvrđivanje glavnih prednosti i slabosti turističke ponude. Utvrđivanje obilježja potrošnje gostiju. Kontinuirano praćenje trendova domaće i inozemne potražnje. Prostorni obuhvat Sedam primorskih županija. Vremenski obuhvat Lipanj – rujan 2010. Instrument istraživanja Strukturirani upitnik tiskan na dvanaest jezika. Metoda Osobni intervju. Uzorak – veličina 4.973 ispitanika anketiranih u 85 mjesta. Uzorak – obuhvat 4 vrste smještajnih objekata: hoteli, turistička naselja, kampovi, privatni smještaj. 15 zemalja porijekla turista: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Ita-lija, Češka, Austrija, Poljska, Slovačka, Nizozemska, Mađarska, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Bosna i Hercegovina, Srbija te skupina ostalih zemalja. Uzorak – dizajn Stratificirani slučajni uzorak. Stratifikacija prema: • županiji, • vrsti smještajnog objekta, • zemlji porijekla turista. Okvir za izbor uzorka – turistički promet u 2009. godini. Uzorak je reprezentativan na razini županija s obzirom na vrstu smještajnog objekta i zemlju porijekla turista. Ponderiranje Svi rezultati ponderirani su ostvarenim prometom primorskih županija u VI.- IX. 2010., na razini smještajnog objekta i zemlje porijekla. SMJEŠTAJNA PONUDA I TURISTIČKA POTRAŽNJA U PRIMORSKIM UPANIJAMA (2007. - 2010.) Smještajna ponuda 802 tisuće stalnih postelja ; svaka druga postelja je registrirana u privatnom smještaju (49%), 27% u kampovima, a 12% u hotelima. Turistička potražnja 9, 4 milijuna dolazaka turista i 54, 2 milijuna turističkih noćenja u primorskim županijama ; 96% ukupnih noćenja u Hrvatskoj. Od lipnja do srpnja ostvareno 88% ukupnih noćenja primorskih županija. U privatnom smještaju ostvareno je 36%, dok je u hotelima i kampovima ostvarena po jedna četvrtina ukupnih noćenja primorskih županija. Vodeća inozemna tržišta u 2010. godini bila su Njemačka, Slovenija, Italija, Austrija i Češka. Promjena u 2010. u odnosu na 2007. 2% više postelja ; 6% više u hotelima i 3% više u kampovima. Udio srpnja i kolovoza u ukupnim noćenjima primorskih županija povećan je sa 64% u 2007. na 66% u 2010. godini. Noćenja u hotelima su neznatno smanjena (0, 4%), dok je porast noćenja ostvaren u privatnom smještaju (10%) i kampovima (6%). Noćenja domaćih turista u promatranom su razdoblju sma-njena za 15%, dok su noćenja inozemnih povećana za 6%. TOMAS LJETO 2010. REZULTATI I PROMJENA Sociodemografski profil turista Najviše je turista u dobi od 30 do 49 godina (56%), 25% je u dobi od 50 i više godina, a 19% mlađe od 30 godina ; prosječna starost iznosi 41 godinu. Oko 60% gostiju sa završenom višom školom ili fakultetom. Gotovo polovica (47%) gostiju dolazi iz kućanstava s mjeseč-nim prihodima do 2 tisuće eura, 36% iz kućanstava s 2 do 3 ti- suće eura, a 17% iz kućanstava s prihodima iznad 3 tisuće eura mjesečno. Obiteljski dolazak je dominantan (52%), oko jedne trećine gostiju dolazi u pratnji partnera, 12% s prijateljima, a tek 3% bez pratnje. Profil gostiju nije znatno promijenjen u odnosu na 2007. godinu. Udio obiteljskog dolaska raste s 47% u 2007. na 52% u 2010. godini. Motivacija, lojalnost i izvori informacija Pasivni odmor i opuštanje primarni je motiv dolaska koji privlači tri četvrtine gostiju. Slijedi zabava (44%) kao drugi primarni motiv dolaska te tri sekundarna motiva – nova iskustva i doživljaji (25%), gastronomija (22%) i upoznavanje prirodnih ljepota (21%). Inozemni gosti iznimno su lojalni Hrvatskoj kao destinaciji provođenja ljetnog odmora. Nešto manje od tri četvrtine inozemnih gostiju (73%) već je posjetilo Hrvatsku tri ili više puta, a 40% je već više od dva puta bilo i u destinaciji anketiranja. U 2010. godini 14% inozemnih gostiju bilo je prvi put u Hrvatskoj. Glavni izvor informacija je prijašnji boravak na koji se oslanja 32% turista. Slijede mediji putem kojih informacije prikuplja 29% turista, preporuke rodbine i prijatelja na koje se oslanja 28% te internet kojeg koristi 27% turista. Motiv odmora i opuštanja raste sa 62% u 2007. na 75% u 2010. godini, blagi porast u istom razdoblju bilježi i motiv gastronomije, dok se smanjuje udio dolazaka motiviranih prirodnim ljepotama, kulturom i sportom. Raste udio inozemnih gostiju ‘vjernih’ Hrvatskoj, sa 60% u 2007. na 73% u 2010. Obilježja putovanja Automobilski je prijevoz dominantan (84%) ; slijedi zračni (8%) te autobusni prijevoz (5%). Usluge turističke agencije prilikom organizacije putovanja koristilo je 34% gostiju, i to najčešće za organizaciju smještaja. Blago je povećan udio dolazaka automobilom, a neznatno smanjen udio dolazaka zrakoplovom. Povećano je korištenje niskotarifnih zračnih prijevoznika. Boravak u destinaciji U prosjeku, gosti u destinaciji ostvare oko 9, 5 noćenja. Najčešći su boravci na kojima se ostvaruje od 4 do 7 noćenja (47%). Najveći dio gostiju koristi samo uslugu smještaja, bez uključene usluge prehrane (69%), polupansion koristi 19%. Najomiljenija je aktivnost – plivanje/kupanje, a zatim slijede odlazak u slastičarnice, kafiće, restoran, kupnju i na šetnje u prirodi, aktivnosti koje je istaknulo više od 70% gostiju. Nastavlja se trend povećavanja udjela kraćih dolazaka – onih na kojima se ostvaruje od 4 do 7 noćenja. Pri tome se kontinuirano smanjuje udio gostiju koji ostvaruju 11 i više noćenja. Prosječni boravak u primorskim županijama smanjuje se s 11, 7 noćenja u 2004. na 9, 8 noćenja u 2007. odnosno 9, 5 noćenja u 2010. godini. Porast korištenja usluge smještaja bez uključene prehrane (s 59% u 2007. na 69% u 2010. godini). Gosti se, u odnosu na 2007. godinu, u znatno manjoj mjeri bave gotovo svim aktivnostima. Zadovoljstvo ponudom Turisti primorskih destinacija su u ljeto 2010. godine bili iznimno zadovoljni ukupnim boravkom. Za većinu pojedinačnih elemenata ponude gosti su iskazali visok ili vrlo visok stupanj zadovoljstva. Najbolje ocijenjeni elementi su ljepota prirode i krajolika, pogodnost za provođenje obiteljskog odmora, socijalni elementi koji uključuju ljubaznost osoblja, gostoljubivost lokalnog stanovništva i osobnu sigurnost, te kvaliteta hrane u smještajnom objektu i restoranima. U elemente kojima su gosti najmanje zadovoljni ubrajaju se elementi ponude destinacije, od raznolikosti kulturnih manifestacija, opremljenosti i uređenosti plaža, mogućnosti za kupnju do kvalitete lokalnog prijevoza. Zadovoljstvo gotovo svim elementima ponude poraslo je u odnosu na 2007. godinu. Elementi ponude destinacije i dalje su među posljednje rangiranim elementima na ljestvici stupnja zadovoljstva. Konkurentnost hrvatske ponude u odnosu na mediteranske destinacije Konkurentske prednosti hrvatskog turističkog proizvoda su ljepota krajolika i ekološka očuvanost, čistoća mjesta, sigurnost i gostoljubivost. Nedostaci u odnosu na konkurentske destinacije - elementi ponude destinacije (zabava, sport i rekreacija i kupovina). Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Prosječni dnevni izdaci u destinaciji provođenja ljetnog odmora u 2010. godini iznosili su 58 eura. Najveći dio prosječnih dnevnih izdataka u destinaciji, 43 eura (74%), odnosi se na izdatke za ugostiteljstvo: uslugu smještaja (49%), prehrane u okviru usluge smještaja (9%) te ostale usluge hrane i pića izvan usluge smještaja (16%). Izdaci za sve ostale usluge iznose oko 15 eura (26% prosječnih dnevnih izdataka u destinaciji). Prosječni dnevni izdaci gostiju u 2010. godini za 5% su povećani u odnosu na 2007. godinu kada su iznosili 55 eura. To povećanje rezultat je povećanja izdataka za usluge ugostiteljstva od 13% dok su svi ostali izdaci u destinaciji smanjeni (izdaci za kupnju smanjeni su za 17%, a za sve osta-le usluge poput sporta, rekreacije, kulture i zabave za 11%). Udio izdataka za usluge ugostiteljstva povećan je sa 68% u 2007. na 74% u 2010. godini, dok se istodobno, za po tri postotna boda, smanjio udio izdataka za kupnju i izdataka za ostale usluge.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA