Pregled bibliografske jedinice broj: 528561
Škocjanske jame
Škocjanske jame, 2011. (ostalo).
CROSBI ID: 528561 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Škocjanske jame
(The Skocjan Caves)
Autori
Bačani, Andrea
Izvornik
Pozvano predavanje
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo
Godina
2011
Ključne riječi
Škocjanske jame; rijeka Reka; Divački krš
(Skocjan Caves; Reka river; Divača karst)
Sažetak
Špilja Škocjanske jame smještena je u Sloveniji na potezu između Divače i Kozina, dvadesetak kilometara istočno od Trsta. Taj sustav krških špilja iznimne ljepote, jedinstvenog ekosustava i velike povijesne vrijednosti ima i specifične geološke, odnosno hidrogeološke osobitosti. Naime, područje između Škocjanskih jama i naselja Divača, je specifično zbog brojnih krških formi. Izgrađeno od krednih i paleogenskih vapnenaca u kojima je razvijeno oko petnaest velikih i stotine manjih vrtača, te ukupno 64 špilja. Osim toga, Škocjanske jame imaju funkciju ponora u koji rijeka Reka ponire s površine u podzemlje. Ponorna zona Reke nalazi se na kontaktu vapnenačkih, krških, propusnih naslaga Krasa i fliških, nepropusnih naslaga. Reka izvire kod sela Zabiće, podno planine Snežnik. Uzvodno od ponora Škocjanske jame, Reka drenira područje Brkina izgrađeno od eocenskog fliša i područje južnih padina Snežnika izgrađeno od krednih vapnenaca. Površina sliva je oko 350 km2, od čega 60% otpada na fliš. Reka je tipična krška rijeka s velikim oscilacijama u protoku. U periodu od 1961. do 1990. godine odnos Qmin : Qmaks = 1:1694. U uvjetima ekstremno velikih voda, kapacitet podzemlja postaje premali pa razina vode u Škocjanskim i drugim špiljama može narasti i preko 100 m. Pri niskim vodostajima sva voda iz Reke se gubi u podzemlje kroz ponornu zonu uzvodno od ulaza u Škocjanske jame. Nakon poniranja u Škocjanske jame Reka dalje teče podzemno kroz krški vodonosnik Krasa, da bi nakon 34 km podzemnog toka ponovo izašla na površinu na izvoru Timava u Tršćanskom zaljevu. Iznad podzemnog toka Reke nalazi se vadozna zona krškog vodonosnika 300 m debljine. Nakon Škocjanskih jama postoji pet špilja/jama kojima se može spustiti do podzemne rijeke. Škocjanske jame su zbog svoje iznimne vrijednosti upisane na UNESCO-v popis svjetske baštine 1986. godine, a nalaze se i na popisu zaštićenih vodenih područja Ramsarske konvencije od 1999. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
195-0000000-3281 - Dinamika, zaštita i eksploatacijske zalihe podzemnih voda Hrvatske (Bačani, Andrea, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
Profili:
Andrea Bačani
(autor)