Pregled bibliografske jedinice broj: 528480
Hrvatske umjetničke bajke i legende nakon 1910. g.
Hrvatske umjetničke bajke i legende nakon 1910. g. // Poetika i politika kulture nakon 1910. godine. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII. / Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužančić Vinka ; Meyer-Fraatz, Andrea (ur.).
Split : Zagreb: Književni krug - Odsjek za komparativnu književnost Filzofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. str. 279-291 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 528480 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatske umjetničke bajke i legende nakon 1910. g.
(Croatian Artistic Fairy Tales and Legends after 1910)
Autori
Pavlović, Cvijeta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Poetika i politika kulture nakon 1910. godine. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII.
/ Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužančić Vinka ; Meyer-Fraatz, Andrea - Split : Zagreb : Književni krug - Odsjek za komparativnu književnost Filzofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011, 279-291
ISBN
978-953-163-361-1
Skup
Poetika i politika kulture nakon 1910. godina
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 30.09.2010. - 01.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hrvatska umjetnička bajka; legenda; Branimir Livadić; Legenda o Amisu i Amilu
(Croatian artistic fairy tale; legend; Branimir Livadić; The Legend of Amis and Amil)
Sažetak
Rad istražuje porast zanimanja za osamostaljivanje hrvatske umjetničke bajke i legende kao oblika, koji se nakon 1910. g. pojavljuju podjednako u samostalnim izdanjima i uklopljeni u zbirke novela i pripovijedaka. Bajka i legenda bile su trajno prisutne u hrvatskoj književnosti, no o njima se do početka XX. st. rjeđe pisalo kao o samostalnim formama: uglavnom su bile uklopljene u nadređeni okvir "narodne priče". Na primjeru Legende o Amisu i Amilu Branimira Livadića (1913.) određen je odnos koji fantastika uspostavlja prema sve dominantnijem zanimanju književnosti za povijesnu i političku stvarnost. U obzir je uzeta reakcija politički i angažirano intonirane književne kritike na pojavu novih iskaza religioznosti i vjerovanja u izravnu i simboličku vrijednost čudesnoga, od Vladimira Nazora, Ivane Brlić-Mažuranić, Branimira Livadića, Jagode Truhelka, Josipa Cvrtile itd., koji se opiru nastojanjima onodobnih suvremenika avangardnoga izričaja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-0788 - Europski kontekst hrvatske književnosti (Pavlović, Cvijeta, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Cvijeta Pavlović
(autor)