Naslov
Promjene na svjetskom i domaćem tržištu vina od 2000. do 2009. god.
(Changes in global and Croatian wine market grom 2000 to 2009.)

Autori
Marko Pehar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.09

Godina
2011

Stranica
22

Mentor
Mesić, Željka

Ključne riječi
svjetsko tržište vina; Hrvatska; analiza; EU
(global wine market; Croatia; analysis; EU)

Sažetak
Glavni cilj rada je bio analizirati postojeće stanje svjetskog i domaćeg tržišta vina te promjene u razdoblju od 2000. – 2009. godine. Rezultati istraživanja analize svjetskog tržišta vina su, globalno gledajući, pokazali da je u posljednjem desetljeću proizvodnja i potrošnja vina u laganom porastu. 2009. godine proizvodnja vina u svijetu je iznosila 272 milijuna hl, a potrošnja 237 milijuna hl. Analiza podataka o proizvodnji i vanjsko-trgovinskoj razmjeni pokazuje da je na svjetskoj razini Europa najveći proizvođač, potrošač, uvoznik i izvoznik vina. Vodeće zemlje proizvođači i izvoznici su Francuska, Italija i Španjolska, dok po ukupnoj potrošnji prednjače Francuska, SAD, Italija i Njemačka, a prema potrošnji po glavi stanovnika vodeći su Francuska, Italija te Portugal sa preko 40 lit./per capita. Najviše vina uvezu Njemačka, Velika Britanija i SAD. Rezultati istraživanja analize hrvatskog tržišta vina su pokazali da je u Hrvatskoj također došlo do porasta potrošnje vina koja se uz manje oscilacije kreće oko 25 litara po stanovniku godišnje. Hrvatska je do 2002. godine bila samodostatna u vinu, da bi se do 2008. godine stupanj samodostatnosti smanjio na 91% (MPRRR, 2009). Površine pod vinogradima u Hrvatskoj iznose 34 000 ha, a ukupna proizvodnja vina je 1 424 000 hl. Gotovo polovica uvezenog vina je iz Makedonije, dok najviše izvozimo u Bosnu i Hercegovinu i Njemačku. Zaključno, najveći nedostatak hrvatskog tržišta vina je slab marketing te mali proizvodni kapaciteti ; oko dvije trećine proizvodnje vina odvija se u sitnim pogonima obiteljskih gospodarstava. Tržište vina u Hrvatskoj ima velike mogućnosti da postane poznato po proizvodnji kvalitetnih i autohtonih vina, ali samo ako se organizira i prilagodi europskim propisima, pravilima i zakonima. Država treba preuzeti važnu ulogu u potpori domaće proizvodnje i poticanju marketinga i prodaje domaćih vina. Konkurentnost domaćeg vinarstva moguće je povećati ulaganjem u razvoj marke (zajednički marketing), poboljšanjem tehnologije proizvodnje i njege vina, izgradnjom imidža hrvatskih vina i jačim reklamiranjem vina. Podaci dobiveni ovim istraživanjem mogu se iskoristiti kao informativna podloga za kreiranje mjera za povećanje hrvatskog udjela vina u svjetskoj trgovini kao i procjenu budućeg razvitka na tržištu vina u svjetlu skorog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija

POVEZANOST RADA