Naslov
DERURALIZACIJA JUŽNOG VELEBITA – ASPEKTI ŽIVOTA VELEBITSKIH PODGORACA U PRVOJ POLOVINI XX. STOLJEĆA
(DERURALISATION OF SOUTHERN VELEBIT – ASPECTS OF LIFE OF VELEBIT PIEDMONT DWELLERS IN THE FIRST HALF OF THE 20TH CENTURY)

Autori
Bušljeta, Anita

Izvornik
Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu (0582-673X) 37 (2010), 1; 397-427

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
deruralizacija; deagrarizacija; modernizacija; Južni Velebit; Podgorci
(deruralisation; land reclamation; modernisation; Southern Velebit; Piedmont dwellers)

Sažetak
Hrvatsko poljoprivredno stanovništvo je do prve polovine XX. stoljeća najčešće selilo iz brdskih u ravničarska područja, pri čemu se broj poljoprivrednika nije znatno mijenjao. Međutim, za ovaj je rad od većeg značaja preseljenje iz brdskih u priobalne dijelove Hrvatske, a koje utječe na smanjenje broja poljoprivrednika i znak je ekonomskog razvoja onog vremena. Cilj rada bio je prikazati, kroz prizmu života velebitskih Podgoraca, razloge napuštanja južnog Velebita, odnosno razloge preseljenja stanovništva u priobalno područje današnjeg turističkog naseljaStarigrad Paklenica i okolnih mjesta. Modernizacijski procesi (karakteristični za hrvatski prostor u drugoj polovini XX. stoljeća) – razvoj robno-novčanih odnosa, urbanizacija i industrijalizacija te razvoj tercijarnih i kvartarnih uslužnih djelatnosti vezanih uz turizam utjecali su na život velebitskih Podgoraca, omogućivši im brže odustajanje od stočarstva i ratarstva, pri čemu dolazi do deagrarizacije i deruralizacije tih prostora. U ovom radu naglasak će biti stavljen upravo na teške životne uvjete prije preseljenja, odnosno prije negoli su modernizacijski procesi (makar u svojem rudimentarnom obliku) počeli prodirati na ovopodručje. Kroz rad vrsnog hrvatskog etnologa Vitomira Belaja, koji će poslužiti kao teoretska podloga i sekundarni izvor podataka, ali i kroz radove ostalih autora koji su se doticali tema vezanih uz zemljoradničko-stočarsku ekonomiju i način života planinskih stočara, u ovom će tekstu biti prikazan makar dio svakodnevice velebitskih Podgoraca – teških životnih uvjeta, koji su pospješili odlazak s ovog ruralnog područja. Religijske posebnosti, kao što je ritual koji se izvodio nakon misnog slavlja na dan Velike Gospe ili pak pogrebni običaj odlaganja pokojnika na posebnim, za to predviđenim mjestima – mirilima, kao i neke crtice obiteljskih i međuljudskih odnosa žitelja južnog Velebita bit će potkrijepljene intervjuom koji je proveden 7. svibnja 2010. godine s gđom Kristinom Bušljeta, osobom koja je rođena i živjela na navedenom području sve do 1958. godine. A on će poslužiti u već navedenom oslikavanju životnih prilika velebitskih Podgoraca. Velebitski Podgorci živjeli su bez ceste prohodne za zaprežna kola i automobile, bez dovoljne količine pitke vode, sa stalnim zabranama, bilo da se radi o uzgoju stoke, osobito koza ili o sječi drveća. Jedan od presudnih razloga, može se reći potpune deruralizacije, a potom i deagrarizacije ovih prostora bila je gradnja Jadranske magistrale koja je sa sobom donijela razvoj turizma i uslužnih djelatnosti, međutim, preseljenje na obalu predstavlja i društveni prestiž ondašnjeg stanovništva, koji se prvenstveno odnosio na gradnju stambenih objekata na obali. Sve ovo pridonosi konačnoj odluci o napuštanju ruralnog područja južnog Velebita. Kako velebitski Podgorci, njihovi stanovi, pojate, podi, šterne i torovi ne bi bili prepušteni potpunom zaboravu potrebno je pisati o ruralnom životu koji je nekada nastanjivao južnovelebitske obronke, a tomu, nadati se, pridonosi i ovaj tekst.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA