Naslov
Globalizam – ideologija globalizacije?
(Globalism – Ideology of Globalization?)

Autori
Bušljeta, Anita

Izvornik
Socijalna ekologija (1330-0113) 19 (2010), 2; 127-150

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
ideologija; ekologizam; globalizacija; globalizam; neoliberalizam; neokonzervativizam; terorizam
(ideology; ecologism; globalization; globalism; neoliberalism; neoconservatism; terrorism)

Sažetak
U ovom se radu polazi od jedne općenite teze kako je globalizam, bez obzira na to predstavlja li ideologiju kakve su to bile one tokom XX. stoljeća, na čijim je temeljima nastajao, ili tek neodređeni skup ideja, utjecao, zajedno s krovnim pojmom globalizacije, na svjetska događanja posljednjih nekoliko desetljeća, i to na društvenom, ekonomskom, političkom i kulturnom području. Naglasak je stavljen upravo na ekonomsko i političko područje. Smatrajući potrebnim upoznati ideologije koje predstavljaju svojevrsnu preteču globalizma ukratko su objašnjeni sljedeći pojmovi: liberalizam i neoliberalizam, konzervativizam i neokonzervativizam te socijaldemokracija i njezine suvremene varijante oubličene pod nazivom politike trećeg puta. Nastojeći objasniti globalizam kao svojevrsnu ideologiju današnjice ponajviše su upotrijebljeni radovi Manfreda B. Stegera, točnije njegove osnovne ideološke tvrdnje, kojima on »dokazuje« globalizam kao ideologiju, kao i radovi J.E. Stiglitza, te U. Becka. Sasvim je neizbježno bilo govoriti i o terorizmu kao novoj globalnoj prijetnji, ali i načinu na koji je »upotrijebljen« kao uporište za nove ideološke ideje. Naposljetku, predstavljen je ekologizam kao moguća alternativa sveprisutnom zagađenju našeg planeta, uglavnom uzrokovanom nekontroliranim rastom, kako stanovništva tako i industrije potpomognute novim tehnološkim »rješenjima«. »Četvrti svijet« spomenut je tek da bi se naglasilo različito shvaćanje toga pojma, pri čemu je naglasak na našoj mogućnosti izbora, kao i izostanku te mogućnosti stvarnih pripadnika četvrtog svijeta. Konačno je zaključeno kako globalizam predstavlja posebnu vrstu suvremene ideologije, čija je moć, osim u moćnim akterima i društvenim grupama koje ga promiču, u tome što on, kombinirajući različite segmente dosadašnjih ideologija, postaje moćno ideološko sredstvo primjenjivo gotovo na čitav svijet.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA