Naslov
Plućna funkcija i kiselost izdaha u radnika u pilani
(Lung function and exhaled breath condensate pH in sawmill workers)

Autori
Varnai, Veda Marija ; Ljubičić Ćalušić, Anita ; Macan, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
5.Hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem "Zdravlje, rad i zajednica", Knjiga sažetaka / Mustajbegović, Jadranka ; Dečković Vukres, Vlasta ; Milošević, Milan - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za medicinu rada, 2011, 34-35

ISBN
978-953-6451-42-5

Skup
5.Hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 28.09.2011. - 02.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kondenzat izdaha; organska prašina; profesionalna izloženost
(exhaled breath condensate; organic dust; occupational exposure)

Sažetak
Brojna epidemiološka istraživanja pokazala su štetne učinke profesionalne izloženosti drvnoj prašini na dišni sustav. Upalne promjene na supkliničkoj razini u dišnim putovima ovih radnika nedovoljno su, međutim, istražene. Cilj istraživanja bio je procijeniti respiratorno zdravlje pilanskih radnika, uključujući supkliničke promjene u donjim dišnim putovima određivanjem kiselosti kondenzata izdaha (pH KI-a). pH KI-a nije do sada mjeren u radnika drvne industrije. U istraživanje je bio uključen 61 radnik iz dvije pilane (P1 i P2) Zagrebačke županije u kojima se prerađuje svježe drvo. Spirometrija, uključujući bronhodilatatorni test, i mjerenje pH KI-a učinjeni su dva puta, u ponedjeljak i petak tijekom istog radnog tjedna. Također su izmjerene razine ukupne zaprašenosti, plijesni i endotoksina u zraku pilana. Ukupna zaprašenost bila je slična u obje pilane, oko 0, 8 mg/m3, i bila je daleko ispod granične vrijednosti izloženosti od 5 mg/m3. Vrijednosti endotoksina bile su također slične, 269 i 277 EU/m3, iznad razine od 100 EU/m3 koja se povezuje s nastankom upalnih promjena u dišnim putovima. Razine plijesni bile su 2, 5 puta više u P1 nego u P2 (8620 versus 3410 CFU/m3). Vrsta obrađivanog drva također se razlikovala između pilana. U P1 obrađivalo se i tvrdo i meko drvo, dok se u P2 obrađivalo samo tvrdo drvo. U usporedbi s radnicima P2, radnici P1 bili su 10 godina stariji, imali su dva puta viši pušački indeks, niži stupanj obrazovanja (35% versus 9% nekvalificiranih radnika), oko tri puta višu prevalenciju povremenog suhog kašlja, značajno niže vrijednosti spirometrije (za 13-20%) i šest puta višu prevalenciju pozitivnog bronhodilatatornog testa. Niti u jednoj pilani tjedna radna izloženost nije utjecala na vrijednosti plućne funkcije. Medijane vrijednosti pH KI-a izmjerene u ponedjeljak nisu se razlikovale između pilana (7, 88 i 7, 96). Nakon tjedne radne izloženosti, pH KI-a značajno je pao u radnika P1 (od 7, 88 na 7, 49, P=0, 012), ali ne i u radnika P2. Jednak učinak izloženosti drvnoj prašini na pH KI-a opažen je i u respiratorno zdravih radnika nepušača. Opisane promjene dišnog sustava u radnika P1 mogle bi biti rezultat kombiniranog učinka izloženosti vrstama drva s većom proupalnom potentnošću (meke vrste drva) i višim razinama plijesni, zajedno s višom dobi, nižim stupnjem obrazovanja i višom kumulativnom dozom izloženosti duhanskom dimu u radnika P1 u odnosu na radnike P2. Pad pH KI-a nakon tjedne radne izloženosti drvnoj prašini u respiratorno zdravih pilanskih radnika nepušača upućuje na moguću ulogu pH KI-a kao biopokazatelja ranih upalnih promjena u osoba profesionalno izloženih drvnoj prašini.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA