Naslov
Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj Uniji
(Croatian Foreign Policy: The Challenges of EU Accession)

Autori
Jović, Dejan

Izvornik
Politička misao : Croatian Political Science Review (0032-3241) 48 (2011), 2; 7-36

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
hrvatska vanjska politika; male zemlje; male sile; Europska Unija; teorije međunarodnih odnosa
(Croatian foreign policy; small countries; small powers; European Union; theories of international relations)

Sažetak
Hrvatska vanjska politika nalazi se pred izazovima koje sa sobom donosi vjerojatan ulazak zemlje u Europsku Uniju. Od svog začetka 1991. godine ona je prošla kroz tri faze, a u svakoj od njih bila je jednociljna. Tri cilja u tri faze hrvatske vanjske politike bila su: stjecanje međunarodnog priznanja, osiguranje teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske i njen ulazak u NATO i EU. Ulaskom u EU započinje nova faza, u kojoj će vanjska politika morati postati lepezasta, čak i ako Hrvatska odluči pažljivo selekcionirati teme kojima će se htjeti baviti od onih iz kojih će se dobrovoljno isključiti (opt-out). Članak razmatra opcije koje stoje pred kreatorima hrvatske vanjske politike. Te su opcije određene statusom male zemlje, koja nakon ulaska u EU eventualno može postati mala sila. S druge strane, određene su i ideološko-stranačkim orijentacijama unutar hrvatske politike, a naročito odnosom u trokutu liberali-konzervativci-socijalisti. Suvremeni međunarodni odnosi nisu samo međudržavni odnosi, a nacionalni interesi nisu neka fiksna i nepromjenjiva kategorija koja bi bila neovisna o političkom pluralizmu u svim sferama odlučivanja o javnim politikama. EU nije samo zajednica država, nego i zajednica vrijednosti, pa u njoj stranačko-ideološke grupacije imaju veći značaj nego što se ponekad vidi. Treći važan faktor pri određivanju hrvatske vanjske politike bit će razvoj situacije u samom EU/u. Ona može postati ozbiljan globalni akter, ali također može ostati i mala sila. Autor razmatra modele vođenja vanjske politike koji su primjereniji malim državama. To su, između ostalog, politika korištenja multilateralizma kao zaklona, politika specijalizacije (odnosno pronalaženja niše), politika šutnje (quietisma) i politika klijentelističko-patronskog odnosa, koja smanjuje razinu nezavisnosti, ali ne nužno i moći i sigurnosti kod malih zemalja. Članak se temelji na teorijskim pristupima razvijenim u okviru literature o malim zemljama i pretendira doprinijeti utemeljenju akademskog studiranja hrvatske vanjske politike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA