Naslov
Probiotici - mit ili stvarnost?
(Probiotics - myth or reality?)

Autori
Slović, Anamarija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.09

Godina
2011

Stranica
21

Mentor
Šeruga Musić, Martina

Ključne riječi
bakterije; bakteriocin; bifidobacterum; imunost; lactobacillus; prebiotici; protumikrobni učinak
(antimicrobial activity; bacteriocin; bifidobacterum; immunity; lactobacillus; prebiotics)

Sažetak
Spoznaja da nisu sve bakterije nužno patogene, već naprotiv, neke od njih posjeduju brojne poželjne učinke na ljudsko zdravlje, dovodi do formiranja termina probiotik. No, kako bi bakterijski sojevi bili definirani kao probiotici moraju ispuniti određene uvjete, a potrebno je i točno odrediti djelotvorne učinke svakog soja. Kako bi probiotici mogli vršiti svoju funkciju moraju preživjeti prolazak kroz gastrointestinalni trakt čovjeka te pristići u debelo crijevo u dovoljnom broju da utječu na ekologiju i metabolizam bakterija u tom području. Faktori s kojima se susreću tijekom prolaska kroz gastrointestinalni trakt uključuju: otpornost na želučanu kiselinu i žučne soli, sposobnost prianjanja za epitelne stanice crijeva, modulaciju domaćinovog imunosnog odgovora i antimikrobnu aktivnost probiotika. Potencijalna korist probiotika za ljudsko zdravlje obuhvaća modulaciju mukoznog imunosnog odgovora te prevenciju i liječenje nekih crijevnih upalnih poremećaja, a probiotici koji svoj učinak ostvaruju upravljanjem mukoznim imunosnim sustavom nazivaju se imunobiotici. Osim modulacije mukoznog imunosnog sustava probiotici mogu djelovati i izravno na crijevnu mikrofloru, putem antimikrobne aktivnosti. Neki to rade izlučivanjem nespecifičnih antimikrobnih supstanci, poput masnih kiselina kratkih lanaca ili vodikovog peroksida, dok ostali proizvode toksine sa uskim rasponom ubijanja, odnosno bakteriocine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA