Naslov
Izloženost nasilju i koncept psihološke slike o sebi u adolescentnih delinkvenata
(Exposure to violence and self-image in adolescent delinquents)

Autori
Erdelja, Stanislava

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.05

Godina
2011

Stranica
84

Mentor
Begovac, Ivan

Ključne riječi
Nasilje; self koncept; adolescencija; delinkvencija
(Violence; self-concept; adolescence; delinquency)

Sažetak
Osnovni cilj i svrha ovog rada bio je utvrditi da li su adolescenti smješteni u Odgojnim domovima bili izloženiji nasilju i traumi u njihovom domu, zajednici, školi i putem medija od adolescenata kontrolne skupine, te da li se na taj način može povezati čimbenike činjenja kaznenih djela. Isto tako jedan od ciljeva je bio vidjeti utjecaj rata i ratne traume na adolescente smještene u Odgojne domove s obzirom da adolescenti dolaze iz svih krajeva Republike Hrvatske, a dio njih se je tijekom rata doselio iz BiH. Također je jedan od ciljeva bio da se utvrdi razlika u konceptu psihološke slike o sebi i psihopatologije kod adolescenata smještenih u odgojne domove i adolescenata kontrolne grupe i Konačno, zadnji cilj je bio utvrditi neovisnu povezanost određenih varijabli u odnosu na status delinkvenata. Korišteni su slijedeći instrumenti: Upitnik o općim podacima, Offerov upitnik slike o sebi, Upitnik o ratnom stresoru, Upitnik o izloženisti nasilju i traumi, Skala samoprocjene ponašanja mladih. Uzorak ispitanika se sastojao od 100 adolescenta delinkventa (muških) u dobi od 14-19 godina smještenih u Odgojne domove Pahinsko u Ivancu i Dom za odgoj djece i mladeži u Zagrebu, Dugave. Kontrolna skupina su bili adolescenti koji pohađaju srednju školu u Oroslavju. Sumirajući rezultate možemo zaključiti da: adolescenti roditelja koji ne žive zajedno u odnosu na one roditelje koji žive zajedno imaju 2, 34 veću šansu da budu delinkventi (OR= 2, 34 ; CI=1, 15-4, 80 ; < 0, 05). Adolescenti koji imaju lošiji uspjeh u odnosu na one koji imaju bolji uspjeh imaju 2, 45 veću šansu da budu delinkventi (OR= 2, 45 ; CI=1, 04-5, 78 ; < 0, 05). Adolescenti koji su više izloženi nasilju kod kuće u odnosu na one koji su manje izloženi imaju četiri puta veću šansu da budu delinkventi (OR= 3, 98 ; CI=1, 58-10 ; < 0, 01). Adolescenti koji imaju više simptoma radi izloženosti nasilju kod kuće u odnosu na one koji imaju manje simptoma imaju tri puta veću šansu da budu delinkventi (OR= 2, 96 ; CI=1, 19-7, 38 ; < 0, 05). Adolescenti koji imaju lošiju sliku o sebi u odnosu na bolju sliku o sebi u odnosu na pojedinu jedinicu Offerovog skora imaju jedanput veću šansu da budu delinkventi (OR=1, 09 ; CI=1, 03-1, 16 ; < 0, 01). Adolescenti koji imaju najveće vrijednosti psihopatologije prema najmanjim vrijednostima psihopatologije, kao i oni adolescenti koji imaju najveće vrijednosti prema srednjim vrijednostima psihopatologije imaju 3, 66 odnosno četiri puta veću šansu da budu delinkventi (OR=3, 66 ; CI=1, 22-10, 98 ; < 0, 05) i (OR=3, 93 ; CI=1, 28-12, 04 ; < 0, 05). Ostale varijable nisu pokazale značajne povezanosti. U ovom istraživanju potvrđeno je da obiteljske prilike imaju značajan utjecaj na razvoj delinkvencije kod adolescenata, što znači da su adolescenti smješteni u domove bili izloženiji nasilju kod kuće, da adolescenti koji imaju lošiji školski uspjeh imaju veću šansu da postanu delinkventi, kao i adolescenti čiji roditelji ne žive zajedno. Adolesceti u domovima imaju lošiju sliku o sebi, te imaju veću vrijednost psihopatologije od kontrolne skupine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija

POVEZANOST RADA