Pregled bibliografske jedinice broj: 525602
Mitohondrijska genomika i energetski metabolizam Porifera
Mitohondrijska genomika i energetski metabolizam Porifera // Knjiga apstrakata
Sarajevo: Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2011. str. 20-20 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 525602 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mitohondrijska genomika i energetski metabolizam Porifera
(Mitochondrial Genomics and Energetic Metabolism of Porifera)
Autori
Lukić-Bilela, Lada
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga apstrakata
/ - Sarajevo : Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2011, 20-20
Skup
I Simpozij genetičara u Bosni i Hercegovini
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 17.02.2011. - 18.02.2011
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Porifera; mitohondrijska DNA (mtDNA); genomika; evolucija
(Porifera; mitochondrial DNA (mtDNA); genomics; evolution)
Sažetak
Spužve (Porifera) su jedna od najjednostavnijih skupina višestaničnih životinja, bez organskih sustava i pravih tkiva koje posjeduju Eumetazoa. Odlikuje ih ih izniman stanični motilitet i totipotentnost te sposobnost stalnog remodeliranja i regeneracije. Fosilni tragovi spužava nađenih u sedimentnim stijenama Arabijskog poluotoka datiraju iz kasnog Prekambrija, starosti 635-750 milijuna godina. Usprkos jednostavnoj građi, ustanovljena je iznenađujuća složenost genoma te velika sličnost između sačuvanih gena/proteina spužve i čovjeka. Bazalni položaj u filogenetskom stablu Metazoa i posjedovanje brojnih gena koji u odvedenim višestaničnim životinjama kodiraju važne proteine, sudionike fundamentalnih staničnih procesa, razlog su korištenja spužava kao modelnih organizama u brojnim molekularno-genetičkim studijama. Mitohondrije su organele specijalizirane za proizvodnju energije u eukariotskim stanicama, porijekla od endosimbiontskih -proteobakterija. Kod spužava su pretežito locirane oko kanala obloženih hoanocitama, gdje se odvija i najveća produkcija adenozin-trifosfata (ATP). Mitohondrijski geni se intenzivno koriste u populacijsko-genetičkim studijama i filogenetskim analizama zbog visoke stope nukleotidnih promjena posebno prisutnih u mitohondrijskim genomima životinja. Postoje značajne razlike u arhitekturi mitohondrijskih genoma i sastavu gena. Istraživanjem mitohondrijske DNA (mtDNK) najjednostavnijih višećelijskih organizama stječu se nove spoznaje o ranim fazama evolucije mitohondrijskih genoma. S obzirom na kompaktnost u organizaciji genoma, reduciran genski sastav, odsustvo introna i sačuvanost u redoslijedu gena, mtDNA Porifera pokazuje obilježja mitohondrijskog genoma karakterističnog za mnogostanične životinje. No, mtDNA spužava pokazuje i nekoliko ancestralnih odlika, poput prisustva dodatnih gena (atp9), brojnih i dugih intergenskih regija, minimalno izmijenjenog genetičkog koda te strukture gena za rRNA i tRNA sličnih onima iz bakterija. Stoga je evidentno evolucija tipičnog animalnog mitohondrijskog genoma višestupanjski proces, gdje je do postizanja kompaktnosti u organizaciji genoma i smanjivanja broja gena došlo prije redukcije tRNA i rRNA struktura i uvođenja daljih promjena u upotrebi genetičkog koda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija