Pregled bibliografske jedinice broj: 525580
Regulacijska tijela i regulacija: neki problemi u pogledu (ne)donošenja uredbi za izvršenje zakona
Regulacijska tijela i regulacija: neki problemi u pogledu (ne)donošenja uredbi za izvršenje zakona // Hrvatska i komparativna javna uprava, 11 (2011), 3; 651-680 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 525580 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Regulacijska tijela i regulacija: neki problemi u pogledu (ne)donošenja uredbi za izvršenje zakona
(Regulatory Bodies and Regulation: Some Problems Connected with Issuing Decrees for Law Implementation)
Autori
Džinić, Jasmina
Izvornik
Hrvatska i komparativna javna uprava (1848-0357) 11
(2011), 3;
651-680
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
regulacijska tijela - Hrvatska; regulacija; deregulacija; ponovna regulacija; regulacijske agencije; zakon; uredba za izvršenje zakona; podzakonski propisi; oblikovanje propisa
(regulatory bodies - Croatia; regulation; deregulation; re-regulation; regulatory agencies; legislation; law drafting; decree for law implementation; secondary legislation)
Sažetak
Od 1970-ih u okviru nastojanja za ostvarenjem mjera novog javnog menadžmenta započinju nastojanja za deregulacijom. Doktrina dobrog upravljanja, koju naročito zagovara Europska unija, na temelju loših iskustava s učincima deregulacije, favorizira bolju regulaciju, odnosno pametnu regulaciju. Pametna je ona regulacija koja je primjerena situaciji i dovoljno ekonomična u provedbi. Europska unija, ali i OECD nastoje postaviti standarde za unaprjeđenje oblikovanja propisa. Susjedna Slovenija već duže vrijeme nastoji oko regulacijske reforme i unaprjeđenja regulacijske prakse. Empirijsko i pravno istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazalo je da Vlada u iznimno velikom postotku kasni u donošenju uredbi za izvršenje zakona, ili te uredbe čak ni ne donosi. Analiziraju se potreba, mehanizmi i okviri režima odgovornosti vlade za to. Jedna od mogućih pretpostavki za objašnjenje takve prakse je u prikrivenoj politici deregulacije, budući da Vlada sama predlaže donošenje određenih zakona, kao i njihov sadržaj i tako sama sebi, doduše posredno, određuje regulacijske obveze. Ističe se potreba daljnjeg istraživanja te prakse radi utvrđivanja razloga nesavjesnog regulacijskog djelovanja Vlade. Mogući su i drugi uzroci. Posebno se ističe nemogućnost jasnog razgraničenja zakonodavne materije od one koja se povjerava raznim regulacijskim tijelima. Umjesto jednostranih poziva na deregulaciju, primjerenije je traženje novih regulacijskih mehanizama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA
Projekti:
066-0661428-2515 - Europeizacija hrvatske javne uprave: utjecaj na razvoj i nacionalni identitet (Koprić, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb
Profili:
Jasmina Džinić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- HeinOnline
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- PAIS International
- Worldwide Political Science Abstracts
- Public Administration Database for Accessing Publications in European Languages http://www.pababel.eu, Public Administration Abstracts, Political Science Complete, International Political Science Abstracts – Documentation Politique Internationale