Naslov
Hologrami
(Holograms)

Autori
Vusić, Elvis

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.07

Godina
2011

Stranica
23

Mentor
Stančić, Hrvoje

Ključne riječi
hologram; holografija; referentna zraka; svjetlosno polje; predmet; tehnologija; snimka
(hologram; holography; reference beam; light field; object; technology; recording)

Sažetak
Hologrami su završni proizvod holografije, tehnike koja snima, a kasnije i stvara reprodukcije trodimenzionalnih slika na fotografskom mediju primjenom koherentne svjetlosti (lasera). Tehnika je to koja omogućuje da se snimi svjetlosno polje, a kasnije i rekonstruira kad izvornog svjetlosnog polja više nema. Kako bi se hologram snimio, dio svjetlosti razasute sa nekog objekta ili više njih pada na medij za snimanje. Druga svjetlosna zraka, poznata kao referentna zraka, također osvjetljuje medij za snimanje, pa dolazi do interakcije dviju zraka. Kada originalna referentna zraka osvijetli hologram, razdijeljena je od snimljenog holograma na fragmente kako bi se stvorilo svjetlosno polje identično svjetlosnom polju koje je originalno raspršeno od predmeta (ili više njih) po samom hologramu. Prikaz snimljenog objekta formira se kada promatrač (ljudsko oko ili leća kamere) gleda direktno u rekonstrukcijsku zraku. Kada uklonimo objekt, promatrač koji pogleda u hologram „vidi“ istu sliku pred očima kao i kad bi gledao sam predmet. Prikaz snimke moguće je vidjeti s bilo koje točke zrake, a pomakne li se promatrač prikaz se mijenja na isti način kako bi se i predmet sam mijenjao. Postojeći hologram može se replicirati ; ili optičkim načinom sličnim holografskoj snimci ili, u slučaju reljefnih holograma, utiskivanjem na površinama. Oni su snimljeni u foto-rezistentima ili foto-termo plastici te omogućuju jeftinu masovnu proizvodnju. Takvi su hologrami danas u širokoj uporabi, kao na primjer, sigurnosni element na kreditnim karticama ili skupocjenim predmetima. Ipak, jedan od većih nedostataka hologramske tehnologije definitivno je cijena. Kako izrada jednog kvalitetnog holograma trenutno dosiže iznose veće od prosječne plaće hrvatskog radnika, teško možemo očekivati kako će se takva tehnologija naći u izlozima dućana, u komunikaciji između pojedinaca ili na tržištu namijenjenom široj masi korisnika pa samim time nije ni zanimljiva investicijskim faktorima i usporava se razvoj tehnoloških rješenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA