ࡱ> '`,bjbjLULU >.?.?XQ%<<< F RRRfHHH8HLItffII"IIIIII(***=g$(hzRXJIIXJXJRRII| U U UXJBRIRI( UXJ( U URRII FiLHKn6D0* T l RII UI IvIIITvIIIXJXJXJXJfff%,fff,fffRRRRRR SVEU ILI`TE U SPLITU Split, srpanj 2011. Prof.dr.sc. Branka Ramljak e-mail:bramljak@efst.hr RA UNOVODSTVENE POLITIKE  UTJECAJ NA IZGLED FINANCIJSKIH IZVJE`TAJA 1. UVOD Informacije o imovini, obvezama, kapitalu, prihodima i rashodima, uklju ujui dobitke i gubitke, zatim informacije o uplatama vlasnika i isplatama vlasnicima po osnovi kapitala u njihovom svojstvu vlasnika te o nov anim tokovima mogu se dobiti iz financijskih izvjeataja. Izgled financijskih izvjeataja u odreenom obra unskom razdoblju ovisi o ra unovodstvenim politikama koje donosi menad~ment poslovnog subjekta. Iz re enog proizlazi da sva prava i odgovornosti u smislu donoaenja i provoenja ra unovodstvenih politika le~e na menad~mentu subjekata. Informacije koje se daju u financijskim izvjeatajima prezentiraju se prvenstveno radi vanjskih korisnika ra unovodstvenih informacija, kojima poma~u u predvianju buduih nov anih tokova subjekta te osobito u predvianju vremena njihovog nastanka i njihove izvjesnosti da e se zaista i dogoditi. U radu e se naglasak staviti na teorijsko odreenje ra unovodstvenih politika te e se na kraju dati i jedan prakti an primjer izgleda ra unovodstvenih politika, koji mo~e pomoi onim poslovnim subjektima koji to do sada eventualno nisu donijeli. 2. `TO SU RA UNOVODSTVENE POLITIKE? Ra unovodstvene politike se tretiraju kao skup zasebnih na ela, osnova, dogovora i prakse koje je poslovni subjekt usvojio prilikom sastavljanja i prezentiranja (objavljivanja) financijskih izvjeataja. Odgovornost za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjeataja prvenstveno snosi menad~ment subjekta. Iz navedenog se dade zaklju iti da su ra unovodstvene politike imanentne svakom subjekt posebno, odnosno svaki e subjekt (menad~ment) odabirati i provoditi one ra unovodstvene politike koje e na najbolji mogui na in - fer prikazati njihov financijski polo~aj, uspjeanost poslovanja i nov ane tokove. Prilikom objavljivanja ra unovodstvenih politika, menad~ment subjekta razmatra hoe li objavljivanje pomoi korisnicima u razumijevanju na ina na koji su transakcije, poslovni dogaaji i uvjeti utjecali na iskazanu financijsku uspjeanost i financijski polo~aj. Objavljivanje je korisnicima posebno va~no kada su te politike izabrane iz alternativa koje dopuataju MSFI-jevi. U osnovi ovdje se radi o sljedeem: izboru izmeu odreenih ra unovodstvenih alternativa (metoda), uz naznaku kako primjena razli itih alternativa daje razli ite rezultate; da je cilj takvog izbora u ato realnijem prikazivanju financijskog polo~aja i uspjeanosti poslovanja; da izabire uprava, te da podlogu za to predstavljaju odreena ra unovodstvena na ela (i ra unovodstveni standardi). Koliki e utjecaj ra unovodstvenih politika biti na izgled financijskih izvjeataja ovisi o slijedeim imbenicima: udjelu odreene pozicije u ukupnoj strukturi imovine, obveza, prihoda ili rashoda; osnovnim obilje~jima izabrane metode (promatrane u odnosu s neizabranim metodama), i promatranom (obuhvaenom) vremenskom razdoblju. Iz prethodnog proizlazi da je temeljno pitanje ra unovodstvenih politika pitanje procjene pozicija financijskih izvjeataja, odnosno pitanje materijalnog sadr~aja financijskih izvjeataja, iji potpuni set prema izmijenjenom MRS 1  Prezentiranje financijskih izvjeataja, ine: Izvjeataj o financijskom polo~aju na kraju razdoblja Izvjeataj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja Izvjeataj o promjenama kapitala tijekom razdoblja Izvjeataj o nov anim tokovima tokom razdoblja Biljeake, koje obuhvaaju sa~etak va~nih ra unovodstvenih politika i druga objaanjenja i Izvjeataj o financijskom polo~aju na po etku najranijeg usporednog razdoblja ako subjekt neku ra unovodstvenu politiku primjenjuje retroaktivno ili ako retroaktivno prepravlja stavke u svojim financijskim izvjeatajima ili ako stavke u financijskim izvjeatajima reklasificira. Poslovni subjekti mogu navedene financijske izvjeataje nazvati druk ijim nazivima od onih koji su definirani u MRS 1, a to zna i da se mogu zadr~ati i stari nazivi. U MRS 1 se definira da se u biljeakama prezentiraju informacije o osnovi za sastavljanje financijskih izvjeataja i odreenim ra unovodstvenim politikama. U to kama 117-124 MRS-a 1, objaanjava se ato je poslovni subjekt du~an objaviti, pa izmeu ostalog stoji sljedee: Osnova (ili osnove) mjerenja koriatena, odnosno koriatene u sastavljanju financijskih izvjeataja i Druge primijenjene ra unovodstvene politike koje su va~ne za razumijevanje financijskih izvjeataja. To ka 120 MRs-a 1 glasi:  Svaki subjekt razmatra prirodu svojih djelatnosti i politike koje bi korisnik njegovih financijskih izvjeataja mogao o ekivati da se objave za tu vrstu subjekta. Primjerice, od subjekta koji je obveznik poreza na dobit bi se moglo o ekivati da objavi svoje ra unovodstvene politike za porez na dobit, uklju ujui one primjenjive na odgoenu poreznu imovinu i odgoene porezne obveze. Kada subjekt ima zna ajno inozemno poslovanje ili transakcije u stranoj valuti, o ekuje se objavljivanje ra unovodstvenih politika za priznavanje dobitaka i gubitaka od te ajnih razlika. To ka 121 MRS-a 1:  Ra unovodstvena politika mo~e biti va~na zbog vrste djelatnosti subjekta ak i ako prikazani iznosi za tekue i prethodno razdoblje nisu zna ajni. Takoer je prikladno objaviti svaku va~nu ra unovodstvenu politiku koju MSFI-jevi ne nala~u izri ito, ali koju je subjekt izabrao i promijenio u skladu s MRS-om 8. 3. KAKAV JE ODNOS TEMELJNIH RA UNOVODSTVENIH PRETPOSTAVKI I KRITERIJA RA UNOVODSTVENIH POLITIKA? Kako je problematika financijskog izvjeatavanja vrlo slo~ena, osobe odgovorne za sastavljanje financijskih izvjeataja trebaju izvraiti pa~ljiv izbor meu mnoatvom prihvatljivih mogunosti izvjeatavanja. U cilju olakaanog provoenja tog zadatka MRS-i su utvrdili temeljne ra unovodstvene pretpostavke, kao i kriterije ra unovodstvenih politika kojih se treba pridr~avati pri sastavljanju financijskih izvjeataja. Realnost i objektivnost financijskih izvjeataja uvjetovana je: ra unovodstvenim na elima ra unovodstvenim standardima ra unovodstvenim politikama Ra unovodstvenim na elima se odreuje koncepcija ra unovodstva, a detaljna razrada na ela provodi se standardima i ra unovodstvenim politikama. Tri su temeljne ra unovodstvene pretpostavke koje moraju postojati da bi se financijski izvjeataji uope mogla sastavljati: trajnost poslovanja, dosljednost i priznavanje ekonomskih promjena u trenutku nastanka (nastanak dogaaja). Prilikom izbora i usvajanja ra unovodstvenih politika menad~eri trebaju voditi ra una o sljedeim kriterijima ra unovodstvenih politika: opreznost, sadr~aj va~niji od oblika i zna ajnost (materijalnost). Posebnu pozornost treba obratiti na pojavu tihih pri uva i (ili) skrivenih gubitaka. Oni nastaju zloupotrebom kriterija opreznosti, ime se gubi na vjerodostojnosti bilance. Kriterij opreznosti zahtjeva da se u uvjetima neizvjesnosti poslovanja dobici ne precjenjuju, a gubici ne podcjenjuju. S obzirom da je procjena elementarno pitanje ra unovodstvenih politika, va~no je da se prilikom procjenjivanja bilan nih pozicija vodi ra una o tome da se prika~e fer prikaz poslovanja subjekta. Uz primjenu ra unovodstvenih pretpostavki i kriterija ra unovodstvenih politika osigurati e se da informacije u financijskim izvjeatajima budu prije svega: relevantne za donoaenje poslovnih odluka korisnika i pouzdane (vjerno predo uju poslovanje poduzea, odra~avaju ekonomsku bit poslovnih dogaaja i transakcija, neutralne su i nepristrane, te cjelovite u svim zna ajnim dijelovima). 4. KOJA SU PODRU JA PRIMJENE RA UNOVODSTVENIH POLITIKA? Podru ja primjene ra unovodstvenih politika na najbolji na in iskazuju zna enje ra unovodstvenih politika u cjelokupnom ra unovodstvenom procesu, zato ne treba izgubiti iz vida ra unovodstvo kao informacijsku funkciju i ulogu ra unovodstvenih politika s tim u svezi. Prijaanji MRS 1 - Objavljivanje ra unovodstvenih politika detaljno je obraivao podru je ra unovodstvenih politika, meutim, promijenjeni MRS 1 - Prezentiranje financijskih izvjeataja o tome ne govori posebno. S obzirom da ne postoji zaseban MRS koji bi regulirao ovu problematiku, menad~ment koristi svoje prosudbe u razvijanju ra unovodstvenih politika, koje pru~aju najkorisnije informacije korisnicima financijskih izvjeataja. U tom smislu se kao najzna ajnija podru ja ra unovodstvenih politika smatraju sljedea: priznavanje prihoda, poslovna spajanja, na ela konsolidacije, zajedni ki poduhvati, amortizacija materijalne i nematerijalne imovine, kapitalizacija troakova zadu~ivanja i drugih izdataka, ugovori o izgradnji, ulaganja u nekretnine, financijski instrumenti, najmovi, troakovi istra~ivanja i razvoja, zalihe, porezi, rezerviranja, odreivanje novca i nov anih ekvivalenata, odreivanje poslovnih i zemljopisnih segmenata i sl. Vrlo je va~no da se jednom usvojena ra unovodstvena politika dosljedno primjenjuje ato zahtjeva i ra unovodstvena pretpostavka "dosljednost" prilikom sastavljanja i objavljivanja financijskih izvjeataja koja se o ituje u tome da se ra unovodstvene politike koje usvoji poslovni subjekt trebaju dosljedno primjenjivati iz jednog razdoblja u drugo, radi kontinuiteta i usporedivosti financijskih izvjeataja. Samo u izuzetnim slu ajevima se dozvoljava nedosljednost u primjeni ra unovodstvenih politika. Eventualne promjene u ra unovodstvenim politikama subjekta mogu nastati: izmjenom zakonskih propisa, izmjenom nacionalnih ili meunarodnih ra unovodstvenih standarda ili ako bi promjena ra unovodstvenih politika zna ajnije djelovala na poboljaanje kvalitete financijskih izvjeataja. 5. ZAKLJU AK Primjenom ra unovodstvenih politika mo~e se utjecati na izgled financijskih izvjeataja. Nema jedinstvene liste usvojenih ra unovodstvenih politika koje bi vrijedile za sve poslovne subjekte. Na menad~mentu stoji obveza izbora izmeu ponuenih alternativnih ra unovodstvenih politika, za ato mu naravno trebaju i odgovarajua ra unovodstvena znanja. S obzirom na na elo dosljednosti u primjeni donesenih ra unovodstvenih politika, zaista treba ulo~iti ogroman trud kako bi se definirale politike koje bi najbolje prezentirale financijski polo~aj, uspjeanost poslovanja, nov ane tokove itd. poslovnog subjekta. Ra unovodstvene politike su dio poslovne politike subjekta te je u njihovom dono(XN T X Z f h  R j ~  NȿȷyqcUchIhy:5\mHsHhIh*h5\mHsHhAMmHsHh#]mHsHhvspmHsHh*hmHsHjh0JUmHsHhImHsHhmHsHh0emHsHhTWEmHsHhy:5mHsHhTWE5mHsHh*hh*h5CJaJmHsHh*h5mHsHh! \mHsHh0eh*h\mHsHZ N P R T f h PR "$dh`a$gd*hgdI $dha$gd$dh`a$gdC $dha$gd*h$a$gd*h$a$*NPRT8^nz "JV DVjlŽŽţţh#]mHsHhLimHsHhI5mHsHhTWE5mHsHhmHsHhImHsHh\mHsHhhTWE\mHsHhh\mHsHhTWEmHsHhIhTWE5\=Vh4` V!J""#`#$<&$ & Fdha$gd0H $dha$gd*h$ & F dha$gdI$dh`a$gdC$ & F dh^`a$gd*h$dh`a$gdC~ *!P!!!`#t### $<&l&&&''(()>)D)F)b*f*h*0+2+d+//b/´ŽŽŽ––tfth. h.#6]mHsH"h. h.#6CJ]aJmHsHh.#mHsHh\mHsHh0HmHsHh.h|mHsHh|h|mHsHh|h|5\mHsHh|mHsHhI\mHsHhIhI\mHsHhI5mHsHhImHsHhLimHsHhTWEmHsH"<&>&')h*0+2+/v2x2|22N3P37<7v77$ & F dha$gdw$dh`a$gdM5 $`a$gdC $dha$gd. $ & Fdha$gdLi$dh`a$gdC $dha$gd*hb/d////00t2x2z2|2~2222222222333J3L33344<5F56;Ͷ||||||skckck[khM5mHsHhCmHsHhTWEmHsHhy:5mHsHh5mHsHhTWE5mHsHh9w5mHsHhsmHsHh|mHsHh. h. CJaJmHsHh. mHsHh. h.#CJaJmHsH"h. h. 6CJ]aJmHsH"h. h.#6CJ]aJmHsHh\6CJ]aJmHsH 667788(9|9~99999999::::j;;;;;; <<B<D<H<J<<<<< @@>AVAZA\ApAAAAAA.C0C4C8CJCCCƽ豥ƋƋƋhy:5mHsHhwmHsHhC\mHsHhChC\mHsHhChTWE\mHsHhC5mHsHhTWE5mHsHh9wmHsHhTWE>*mHsHhTWEmHsHhCmHsHhM5mHsHh#]mHsH677899:::;;<H<J< @\AA.C$ & Fdha$gdw$dh`a$gdw $dha$gd*h$ & Fdha$gdC$dh`a$gdC$ & Fdha$gdC$dh`a$gdC $dha$gdM5.C2CCCE M"MPPQQdRJSLSNShSjS.Xsvvvv $dha$gdi$dh`a$gd*X"dhgd*h$ & Fdha$gdC$dh`a$gd*h $dha$gd*hCCGHI MNNNNSBSJSLSNSPShSTTTT"VXXrssttvvTwwww"xxxxyhz@mHsHhTWE6mHsHhihimHsHhimHsHhhi6]mHsHUh30mHsHhTWEh#]h*X"mHsHhTWE>*mHsHhCmHsHhTWEmHsHhTWE5mHsH6aenju va~no da sudjeluju svi oni na koje se pojedine politike odnose. Na~alost, praksa je takva da to uglavnom rade sami ra unovoe, te joa jednom treba naglasiti va~nost timskog rada u cijelom tom procesu. Ra unovodstvenim politikama omoguava se alociranje ukupnog rezultata po obra unskim razdobljima onom dinamikom koja odgovara poslovnoj politici poslovnog subjekta. Zbog toga, utjecaj ra unovodstvenih politika na izgled financijskih izvjeataja, kojima se prikazuje financijski polo~aj i uspjeh poslovanja, mo~e u kraem vremenu biti va~an, dok dugoro no gledano taj utjecaj ne postoji. LITERATURA: Odluka o objavljivanju Meunarodnih standarda financijskog izvjeatavanja, Narodne novine, broj 136/2009 Ra unovodstvo poduzetnika, Knjiga II, RRIF, Zagreb, 1993. Ramljak, B.: Ra unovodstvene politike u malim poduzeima, Doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Split, Split, 1999. `vigir, A.: Ra unovodstvene politike i njihov utjecaj na poslovni i porezni rezultat, RRIF, br. 12/09, zagreb, 2009. Zakon o ra unovodstvu, Narodne novine, br. 109/2007. PRILOG - Primjer objavljenih ra unovodstvenih politika poslovnog subjekta X I. OPE ODREDBE To ka 1. Ovom odlukom utvruju se ra unovodstvene politike koje e se primjenjivati prilikom sastavljanja temeljnih i internih financijskih izvjeaa, te unosa podataka u poslovne knjige To ka 2. Izbor ra unovodstvenih politika utemeljen je na odrednicama Meunarodnih ra unovodstvenih standarda, Zakona o ra unovodstvu, te poslovnoj politici poduzea. Cilj primjene ovih ra unovodstvenih politika je objektivno iskazivanje imovinskog i financijskog stanja te ostvarenog financijskog rezultata. II. POLITIKA ISKAZIVANJA DUGOTRAJNE NEMATERIJALNE IMOVINE To ka 3. Dugotrajna nematerijalna imovina je imovina od koje se o ekuju budue ekonomske koristi, a koja nema materijalni oblik. Nematerijalna imovina obuhvaa ove pozicije: osniva ki izdaci nastali u tijeku osnivanja poduzea izdaci za istra~ivanje i razvoj Troakovi manjih preinaka na postojeim proizvodima kao i troakovi istra~ivanja tr~iata koji se odnose na predstavljanje postojeih proizvoda smatraju se redovitim troakovima i ne uklju uju se u troakove istra~ivanja i razvoja. To ka 4. Troakovi istra~ivanja i razvoja razgrani iti e se na budua razdoblja ako projekt za koje su u injeni mo~e biti koriaten u du~em periodu. Vremenski razgrani eni troakovi istra~ivanja i razvoja svakog projekta e se preispitati na kraju svakog obra unskog razdoblja i ako nije opravdano razgrani enje tih troakova, saldo e se odmah iskazati kao rashod. To ka 5. Ulaganja u razna prava obuhvaaju izdatke za ulaganje u vlastiti patent, licenciju, koncesiju i druga prava. Ova se ulaganja kapitaliziraju u svoti izdatka isplaenog za njihovo pribavljanje. Amortiziraju se u skladu s zaklju enim ugovorom o njihovoj kupovini, a ne du~e od pet godina. III. POLITIKA ISKAZIVANJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE To ka 6. Dugotrajnu materijalnu imovinu ine: nekretnine postrojenja i oprema alati, pogonski i uredski inventar, pokustvo i transportni ureaji predujmovi za materijalna sredstva materijalna sredstva u pripremi Poduzee iste posjeduje i koristi se njima u proizvodnji, isporuci dobara ili u administrativne svrhe. To ka 7. Dugotrajna imovina e se u poslovnim knjigama iskazivati po troaku nabave koji se revalorizira. To ka 8. Kalkulacija troakova nabave materijalne imovine sadr~ava: fakturnu vrijednost carinu izravne troakove koji se pripisuju pribavljanju materijalne imovine ostali troakovi koji se mogu dodati kupnji Od ovako utvrene cijene odbijat e se diskonti, rabati i subvencije. Troakovi posudbe nastali u razdoblju izgradnje sredstava kao i te ajne razlike u svezi s posuenim sredstvima do veli ine koje se smatraju kao usklaivanje do troakova kamata, dio su troaka za nabavu osnovnog sredstva. To ka 9. Ulaganjima u rekonstrukciju i adaptaciju zgrada i postrojenja smatraju se ulaganja kojima je: produ~en vijek trajanja povean kapacitet izvraeno znatno poboljaanje kvalitete proizvoda To ka 10. Bilo koji dio dugotrajne imovine povla i se iz upotrebe i rashoduje kad se od njega viae ne o ekuju ekonomske koristi. Koristan ostatak kod rashodovanja stvari ini prihod od rezidualnih imovinskih stavki. Neamortizirana neto knjigovodstvena vrijednost tereti rashode nematerijalne i materijalne imovine. IV. POLITIKA AMORTIZACIJE DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE To ka 11. Politika amortizacije dugotrajne materijalne imovine ima ove temeljne ciljeve: omoguiti pravilnu razdiobu troakova kapitalizacije materijalne imovine na ono vrijeme u kome ona pridonosi stvaranju prihoda osigurati nov ane resurse za ulaganje u nove nabave dugotrajne materijalne imovine stvoriti pretpostavku za trajni razvoj poslovanja Amortiziraju se nekretnine, postrojenja i oprema koja ispunjavaju sljedee kriterije: mo~e se upotrebljavati du~e od jednog obra unskog razdoblja koristan vijek trajanja je ograni en da je vrijednost vea od 1.000 kn koje poduzee dr~i za upotrebu u proizvodnji ili prodaji robe i pru~anju usluga, za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe. To ka 12. Osnovicu za amortizaciju ine troakovi nabave dugotrajne materijalne imovine, odnosno bruto knjigovodstvena vrijednost. U osnovicu se uklju uje i revalorizacija te dugotrajne materijalne imovine. To ka 13. U cilju objektivnog iskazivanja tekueg financijskog rezultata obra unskog razdoblja obavlja se revalorizacija amortizacije dugotrajne imovine ako je godianja opa stopa rasta cijena vea od 5%. V. POLITIKA ISKAZIVANJA DUGOTRAJNE FINANCIJSKE IMOVINE To ka 14. Dugotrajna financijska imovina predstavlja ulaganje novca, stvari i ustupanje prava s ciljem stjecanja prihoda, a ije se vraanje o ekuje u razdoblju du~em od jedne godine. To ka 15. Dugotrajna financijska ulaganja s temelja poslovnih odnosa s partnerima putem tr~iata, u poslovnim knjigama iskazuje se po troaku ulaganja. Poveanje iskazanih vrijednosti mogue je temeljem ugovora s partnerima za svako ulaganje pojedina no. To ka 16. Dionice, obveznice i ulaganja u druge vrijednosne papire koji imaju tr~ianu namjenu u poslovnim knjigama iskazuje se po troaku ulaganja ako ne prelaze tr~ianu vrijednost, odnosno iskazuju se po tr~ianoj vrijednosti. Knjigovodstvena svota utvruje se pojedina no za kategoriju ulaganja. Razlike ato nastaju izmeu troaka ulaganja i tr~iane vrijednosti, ako ne proizlaze iz revalorizacije, idu u korist ili na teret dobiti. VI. POLITIKA ISKAZIVANJA ZALIHA To ka 17. Zalihe sirovina, pomonog materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara, ambala~e i autoguma iskazuju se u poslovnim knjigama po stvarnim troakovima nabave. To ka 18. Utroaak osnovnih sirovina i ambala~e iskazuju se u poslovnim knjigama metodom ponderiranih prosje nih cijena nabave. Utroaak pomonog materijala, rezervnih dijelova, sitnog alata i inventara i autoguma iskazuje se u poslovnim knjigama po stvarnim troakovima nabave. To ka 19. Kad nastanu oateenja ili bilo koje druge okolnosti koje umanjuju dosadaanju vrijednost zaliha iskazanih u poslovnim knjigama, na prijedlog osoba koje raspola~u zalihama vrai se usklaivanje vrijednosti. Odluku o usklaivanju donosi direktor. Prilikom godianje inventure zaliha treba obvezno uskladiti vrijednosti. To ka 20. Zalihe nedovraene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda iskazuju se u poslovnim knjigama ili po cijeni proizvodnje ili po neto prodajnoj cijeni u ovisnosti koja je ni~a. VI. POLITIKA ISKAZIVANJA KRATKOTRAJNIH POTRA}IVANJA To ka 21. Potra~ivanja od kupaca, dr~ave, zaposlenih i drugih pravnih i fizi kih osoba iskazuju se u poslovnim knjigama na temelju uredne isprave o nastanku poslovnog dogaaja i podataka o njegovoj vrijednosti. Potra~ivanja od kupaca iz inozemstva izra~ena u inozemnim sredstvima plaanja iskazuju se koncem svakog kvartala po vrijednosti u kunama prera unatoj po srednjem te aju NBH. VII. POLITIKA ISKAZIVANJA NOVCA NA RA UNIMA U BANKAMA I BLAGAJNI To ka 22. Imovina u obliku novca iskazuje se u nominalnoj vrijednosti. Ra un u banci koji glasi na inozemna sredstva plaanja i oni u blagajni iskazuju se u hrvatskoj valutnoj jedinici prema srednjem te aju NBH. VIII. POLITIKA ISKAZIVANJA PLAENIH TRO`JKOVA BUDUEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA To ka 23. Izdaci kojima su plaeni troakovi osiguranja koji se odnose na budue razdoblje iskazuju se prema visini svote navedene na ispravi o nastalom poslovnom dogaaju i razgrani avaju na sljedee mjesece u jednakom iznosu. Saldo koncem godine je bilan na pozicija i prenosi se u sljedee obra unsko razdoblje. To ka 24. Prihodi koji nisu mogli biti fakturirani, a odnose se na tekue obra unsko razdoblje i za njih su u injeni odgovarajui rashodi uklju iti e se u prihode ako postoji nesporno pravo poduzea po toj osnovi i sigurnost njihove naplate. IX. POLITIKA ISKAZIVANJA KAPITALA To ka 25. Kapital ili vlasni ka glavnica je neto imovina poduzea, a utvruje se tako da se ukupna imovina umanji za obveze. U poslovnim knjigama kapital e se prikazivati raa lanjeno kao: upisana dioni arska glavnica rezerve revalorizacijska pri uva zadr~ana dobit X. POLITIKA ISKAZIVANJA DUGORO NIH OBVEZA To ka 26. Dugoro ne obveze pojedina no su prikazane u glavnoj knjizi sukladno naznaci pozicije u bilanci i to na strani pasive. Dugoro ne obveze se iskazuju u poslovnim knjigama u vrijednosti nastale poslovne promjene temeljene na uredno zaklju enom ugovoru o preuzimanju obveze. XI. POLITIKA ISKAZIVANJA KRATKORO NIH OBVEZA To ka 27. U poslovnim knjigama odvojeno e se iskazivati dugoro ne, a odvojeno kratkoro ne obveze. U kratkoro ne obveze uklju iti e se obveze plative na zahtjev vjerovnika kao i obveze ija se likvidacija o ekuje unutar jedne godine od datuma bilance. Iskazivanje tekuih obveza u poslovnim knjigama i izvjeaima obavlja se prema vrijednosti poslovne promjene temeljene na urednoj i vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi. XII. POLITIKA ODGOENIH PLAANJA TRO`KOVA I NAPLATA PRIHODA BUDUIH RAZDOBLJA To ka 28. Troakovi koji nastanu u tijeku obra unskog razdoblja, a obveza plaanja nastat e u sljedeem obra unskom razdoblju iskazat e se prema predra unu koji je sastavljen po na elu uredne knjigovodstvene isprave. Prihodi naplaeni u jednom obra unskom razdoblju, a koji se odnose na budue poslovno razdoblje nee se iskazati kao prihod nego se prenose na razdoblje koje se odnose.  U kontekstu ovog rada pod poslovnim subjektom misli se na poduzetnika, poduzee, obveznika primjene Zakona o ra unovodstvu.     PAGE  PAGE 1 vvwxxyNzPzRzTzVzzzz{{*{|||~~~$a$$a$gdD6$a$$ & F dha$gdi & F dhgdi $dha$gdiyyyz:z@zBzJzLzNzVzzzzzz{{{{*{,{ލ&(FƽppdXpdppphCJaJmHsHhD6CJaJmHsHh\hTWECJaJmHsHh]CJaJh\hTWECJaJhD6CJaJh\hTWE5CJaJmHsHh+CJaJh]hTWECJaJhTWE5mHsHhTWE5CJ$mHsHhimHsHhTWEmHsHhTWE6mHsHhz@mHsHhz@hz@6]mHsH~rtҀ<|FHZt$&8vxzLbZ$ & F ^a$gd*h$ & F ^a$gd*h$a$$a$Zjl~@BTʌލ&(:($ & F ^a$gd*h $`a$gd $^a$gdD6$ & F ^a$gd*h$a$$a$$ & F ^a$gd*h(Nđ(*,TPZʘ "$$ & F ^a$gd*h$ & F ^a$gd*h$a$$a$$ & F ^a$gd*h$8›ě؛`bdҝԝFH\DFZFH\rt$a$$a$FH²z͵ͩ̈́͡xmiaiaiaiaiWQ h_O0Jjh_O0JUjhMDUhMDhh_OmHsHh_OmHsHh_Ojh_O0JUh\hTWECJaJhD6CJaJh]CJaJh_OCJaJmHsHh]CJaJmHsHhD6CJaJmHsHh\hTWECJaJmHsHh6MCJaJmHsHhCJaJmHsHhTWECJaJmHsHtxz$&(IJ npXZ$a$$a$Z\ Zj(FHJ$ & F ^a$gd*h$`a$$a$$a$$a$$a$ $&(*,$a$ &`#$gd*hh]hgd*h &`#$gdTWE   "$(*,h\hTWECJaJmHsHhMDh! 0JmHnHuh_O h_O0Jjh_O0JU <hxhxhxhxhxhxhxhxhxooo00PP&P P. A!"n#$n% 8$^@^ Normal5$7$8$9DH$%B*CJ^J_HIaJmH phsH tHH@H Heading 1$$@&a$5\mHsHZ@Z Heading 2$$@&a$5B*CJ$\aJ$mHphsHT@T Heading 3$@&5B*CJ$\aJ$mHphsHZ@Z Heading 4$$@&a$5B*CJ \aJ mHphsHZ@Z Heading 5$$@&a$5B*CJ\aJmHphsHDA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List 4 @4 Footer  9r .)@. Page NumberTB@T Body Text$a$5B*CJ$\aJ$mHphsHJP@"J Body Text 2$a$B*mHphsH@P@2@ Body Text 2$a$mHsH>@B> ^ Footnote TextCJaJ@&@Q@ ^Footnote ReferenceH*RQ~Q-H`ab () +  0  V % P 4;<>}h ST$%""($$$2%%%%%%(8)*****1+k++Y,,,,,,,,,,,,---... /!/*//0%0 1 111y2z22333333 44-4q44455&5555555+6V6W6X6z7{77778>8?8I8{9|9}9999:::;k;;;;w<x<y<<H=I=S=>>>P>Q>[> ? ?? @ @@AAAAAAABBBCCCDDDEEEEEE`GaGbGGGGyHzH{HHHHHJJ)JKKK7K8KBKKLL5LDLELFLpLqL{LMMMMMMNfOgOhOOOOCQDQEQGQHQIQJQKQLQMQNQOQPQQQRQSQTQUQVQWQXQQQQQQQQQQQQQQQQQQ0000000000000000000000 0 0 0 000 0 0 000 0 0 0 0 0 0000 0 0000000000 0 0 0000 0 0 000 0 0 0000 0 000000000 0 0 00000%0%0%0%0%0%0%0% 0% 0% 0% 0% 0%0000H0000000000000000 0 000000000000000 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0000000 0 0 0000000000 0 0 00 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000000@000~@000@000@000@000@0@0@0@0@0@000()+  0  V >hS$""($%%%%*****1+k+Y,,,,,,,,,,,---... /!/*//0%0 1 111y2z22333333 44-4q44455&5555555+6V6z77778>8?8I8{9|9}9999:::;k;;;;w<x<y<<H=I=S=>>>P>Q>[> ? ?? @ @@AAAABBCCCDDDEEEEEE`GaGbGGGGyHzH{HHHHHJJ)JKKK7K8KBKKLL5LDLpLqL{LMMMMMMNfOgOhOOOOCQDQEQGQHQIQJQKQLQMQNQOQPQQQRQSQTQUQVQWQQ00@000@0@0 0 0@ 0 00 0 0 00000@0@ 0@ 0@ 0@0000000000000 00TJ@0TJ0TJ0TJ0TJ0TJ0TJ0JM@0JM0JM0JM0JM0JM0JMJ0JM0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P 0:P 0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P 0:P 0:P 0:P 0:P 0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P 0:P 0:P 0:P 0:P0:P0:P0:P 0:P 0:P 0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P 0:P 0:P 0:P0:P 0:P 0:P 0:P 0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P 0:P 0:P 0:P 0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P0:P $$$'Nb/6Cy,-02458din<&7.Cv~Z($tZ,.1367cefghjklm*/  '!!,QQC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter @61, a ProductID'+,,2457@GOWX\  ""'(k+r+++@,B,,,55ABIBWC_CXQQQQQQQQQQQQQQQ-GH_b ')  * +   / 0   U V $ % O P  34:>|gh  RT#%""'$($$$$$1%2%%%%%((7)8)****0+1+j+k+++X,Y,,,,,,,,,----../!/)/+///00$0&0 1 11111x2z222333333 4 444,4-4p4q4444455%5'55555555555*6+6U6X6y7{7777777 88=8?8H8J8z9}99999::::::;;j;k;;;;;;;v<y<<<G=I=R=T=>>O>Q>Z>\> ? ???@ @@@AAAAAABBBBCCCCDDDDEEEEEE_GbGGGGGxH{HHHHHHHJJ(J*JKK6K8KAKCKKKLLLL4L5LCLFLoLqLzL|LMMMMMMNNeOhOOOOOBQXQZQQQQQQQQQQQQQQQQ,HHWQXQQQQQQQQQQQQQQQQQQ'+,,XQQQQQQQQQQQQQQQ U8J b_H;Ht /H.HYq~=< C@&Ъj,HdS,  o3HM5H@0=H4J8MPNO&NHQ:F VUHKdH9egH_JnNXx[pM,^>`OJQJo(h ..^.`o(hH)h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h nn^n`hH.h >L>^>`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.@xh ^`OJQJo(@xh f^f`OJQJo(o@xh  ^ `OJQJo(@xh 6 ^6 `OJQJo(@xh  ^ `OJQJo(o@xh ^`OJQJo(@xh n^n`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh >^>`OJQJo(^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ..^.`o(hH)h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h nn^n`hH.h >L>^>`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.@xh h^h`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh 8^8`OJQJo(@xh ^`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh p^p`OJQJo(@xh  ^ `OJQJo(@xh @ ^@ `OJQJo(o@xh  ^ `OJQJo(88^8`o(() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. xx^x`hH. HLH^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.@xh h^h`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh 8^8`OJQJo(@xh ^`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh p^p`OJQJo(@xh  ^ `OJQJo(@xh @ ^@ `OJQJo(o@xh  ^ `OJQJo(@xh h^h`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh 8^8`OJQJo(@xh ^`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh p^p`OJQJo(@xh  ^ `OJQJo(@xh @ ^@ `OJQJo(o@xh  ^ `OJQJo(@xh h^h`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh 8^8`OJQJo(@xh ^`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh p^p`OJQJo(@xh  ^ `OJQJo(@xh @ ^@ `OJQJo(o@xh  ^ `OJQJo(h ^`o(hH)h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH...^.`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. nn^n`hH. >L>^>`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.@xh h^h`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh 8^8`OJQJo(@xh ^`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh p^p`OJQJo(@xh  ^ `OJQJo(@xh @ ^@ `OJQJo(o@xh  ^ `OJQJo(h ..^.`o(hH)h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h nn^n`hH.h >L>^>`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.@xh h^h`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh 8^8`OJQJo(@xh ^`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh p^p`OJQJo(@xh  ^ `OJQJo(@xh @ ^@ `OJQJo(o@xh  ^ `OJQJo(@xh h^h`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh 8^8`OJQJo(@xh ^`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh p^p`OJQJo(@xh  ^ `OJQJo(@xh @ ^@ `OJQJo(o@xh  ^ `OJQJo(@xh h^h`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh 8^8`OJQJo(@xh ^`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh p^p`OJQJo(@xh  ^ `OJQJo(@xh @ ^@ `OJQJo(o@xh  ^ `OJQJo(h ..^.`o(hH)h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h nn^n`hH.h >L>^>`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.^`5CJ\aJo(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.@xh ^`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh 8^8`OJQJo(@xh ^`OJQJo(@xh ^`OJQJo(o@xh p^p`OJQJo(@xh  ^ `OJQJo(@xh @ ^@ `OJQJo(o@xh  ^ `OJQJo(h ..^.`o(hH)h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h nn^n`hH.h >L>^>`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.H.9eg,  di j. m WINWORD.EXEhp LaserJet 1320 PCL 6C 4dXXA4DINU"p$]'pSMTJ`hp LaserJet 1320 PCL 6InputBinFORMSOURCERESDLLUniresDLLResolution600dpiFastResFalseOrientationPORTRAITHPOrientRotate180FalseDuplexNONEPaperSizeA4MediaTypeAUTOOutputBinMainBinFaceDownEconomodeFalseTextAsBlackFalseTTAsBitmapsSettingTTModeOutlineRETChoiceTruePSAlignmentFileHPZ3A041PSServicesOptionHLPWithLightsHPPosterPrintingFalseHPPosterPrintingOptionPOSTER_2PrintQualityGroupPQGroup_4HPColorModeMONOCHROME_MODEHPPDLTypePDL_PCL6HPPJLEncodingUTF8HPJobAccountingHPJOBACCT_JOBACNTHPBornOnDateHPBODHPJobByJobOverrideJBJOHPXMLFileUsedhpc13206.xmlHPSmartDuplexSinglePageJobTrueHPSmartDuplexOddPageJobTrueHPManualDuplexDialogItemsInstructionID_01_FACEDOWN-NOROTATEHPManualFeedOrientationFACEUPHPOutputBinOrientationFACEDOWNHPManualDuplexPageOrderEvenPagesFirstHPMapManualFeedToTray1FalseHPPrintOnBothSidesManuallyFalseHPStraightPaperPathFalseHPCoversFirst_PageAlternateLetterHeadFalseHPManualDuplexDialogModelModelessHPLpiSelectionNone$IUPH dA4 [none] [none]Arial4P d?BRANKA<Automatic>  di j. m WINWORD.EXE,,7F,, $g(Q@@@@@@$@(@*@,@:@P@rUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;Wingdings?5 z Courier New3Latha"hqs&8s&($ 4E)$ 4E)!xx4/Q/Q@HP ?*h2mr. Branka Ramljak:UnknownBranka Ramljakl                   Oh+'0 ( H T ` lxmr. Branka Ramljak:Unknown Normal.dotBranka Ramljak40Microsoft Office Word@ٙ$@{_@>Y@rhL$ 4E՜.+,0 hp  RAMPA)/Q' mr. Branka Ramljak: Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoqrstuvwxyz{|}~Root Entry FaWiL1TablepvWordDocument>SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q