Naslov
Značajke kvalitete oborine na riječkom području u različitim sinoptičkim situacijama
(Precipitation quality characteristics in different synoptic situations over the Rijeka area)

Autori
Đuričić, Vesna ; Bajić, Alica ; Šojat, Višnja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Prirodoslovna istraživanja riječkog područja

Urednik/ci
Arko-Pijevac, Milvana ; Kovačić, Marcelo ; Leiner, Srećko

Izdavač
Prirodoslovni muzej Rijeka

Grad
Rijeka

Godina
1996

Raspon stranica
181-189

ISBN
9593-96925-1-2

Ključne riječi
tipovi vremena, koncentracije glavnih iona u oborini, onečišćenje urbane sredine
(weather types, major ion concentrations in precipitation, urban pollution)

Sažetak
U svrhu procjene opterećenja riječkog područja onečišćenjem određene su osnovne značajke kvalitete oborine uz razlićite tipove vremena za razdoblje 1981-1995. godine. Tipovi vremena, bazirani na prizemnoj razdiobi tlaka zraka, grupirani su u šest kategorija prema istom ili sličnom utjecaju na vrijeme (Lončar i Bajić, 1994). Na sjevernom Jadranu prevladavaju radijacijski i oborinski tip vremena. Radijacijski tip vremena karakterizira slabo strujanje promjenjiva smjera, te uglavnom konvektivna oborina, uz vrlo jak utjecaj podloge i lokalnih čimbenika bilo kojeg porijekla (pa i lokalnih izvora emisije onečišćenja). Oborinski tip vremena karakterizira advekcija toplog i vlažnog zraka (pretežno uz ciklonalnu zakrivljenost izobara) nad hladnu podlogu uslijed čega dolazi do stvaranja naoblake i oborine što je na planinskim preprekama potencirano i prisilnim dizanjem zraka. Ta dva tipa vremena mogu se smatrati karakteristitnim pokazateljima prevladavajućeg utjecaja udaljenih (oborinski tip) ili Iokalnih (radijacijski tip) izvora emisije onečišćenja. lz dnevnih uzoraka oborine kemijskom analizom određena je koncentracija glavnih iona i pH vrijednost. Pokazalo se da je na riječkom području u 45% slučajeva pala kisela oborina. Oborina uz radijacijski tip vremena bila je manje kisela od one uz oborinski tip, iz čega pretpostavljamo da dio onečišćenja koji doprinosi kiselosti oborine dolazi iz drugih područja. Sumpora iz sulfata bilo je u oborini na riječkom području za red veličine više od dopuštenih granica štetnosti za okoliš. Više sulfata ima uz radijacijski tip vremena, što ukazuje na mogućnost da velik dio sumpornih spojeva potjeće od lokalnih izvora. Količina istaloženog dušika iz nitrata nalazi se uglavnom unutar kritičnih granica štetnosti za tlo i površinske vode. Taloženje dušika je veće uz radijacijski tip vremena iz čega zaključujemo da je i dušik u oborini pretežno lokalnog porijekla. Koncentracije klorida i natrija su više uz oborinski tip vremena uz jugozapadni ili južni vjetar s mora. Koncentracije kalija i kalcija su više u radijacijskom tipu vremena, vjerojatno lokalnog porijekla (naročito kalcij od prašine). Koncentracije magnezija su slične u oba prevladavajuća tipa vremena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA