ࡱ>  @&5bjbjVV9r<r<l&`%`%`%8%&$_2'6("X(X(X(G)G)G)1^3^3^3^3^3^3^$`R>cVW^G)G)G)G)G)W^X(X(t_!A!A!AG)X(X(1^!AG)1^!A!A{PQX(' `>`%c8 QZd_0_Qc#@c(QQcRG)G)!AG)G)G)G)G)W^W^D`%@X`% Ivana Nikoli, prof. Tea Pahi, mag.psych. HYPERLINK "mailto:inikolic@vus-ck.hr"inikolic@vus-ck.hr HYPERLINK "mailto:tpahic@vus-ck.hr"tpahic@vus-ck.hr U iteljski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Odsjek akovec dr. Ante Star evia 55, akovec Sportsko-rekreacijske aktivnosti i stavovi prema njima te povezanost bavljenja tjelesnim aktivnostima s roditeljskom tjelesnom aktivnosti i usamljenoau kod studenata U iteljskog fakulteta UVOD Budui da studenti, kao nositelji budueg druatvenog mnijenja i odluka, predstavljaju veoma va~an dio druatva, istra~ivanja vezana uz njihovu tjelesnu aktivnost kao jednog od krucijalnih imbenika u o uvanju zdravlja, posljednjih desetak godina sve su u estalija. Naime, poznato je da umjerena redovita tjelesna aktivnost pozitivno utje e na o uvanje zdravlja i prevenciju raznih bolesti srca i krvo~ilnog sustava, kao i prevenciju nekih oblika tumora, dijabetesa i osteoporoze kod odraslih (Pate i sur. 1995.). Meutim, prema definiciji zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 1946.) zdravlje se definira ne samo kao odsustvo bolesti ve i kao stanje cjelovitog fizi kog, mentalnog i socijalnog blagostanja. Dokaze o povezanosti fizi ke aktivnosti sa psiholoakim zdravljem daju mnoga istra~ivanja koja openito ukazuju na injenicu da je redovno bavljenje tjelesnom aktivnoau povezano s veim osjeajem blagostanja, posebice s boljim raspolo~enjem (Edwards, 2006.; Lauder i sur., 2006., Faulkner i Carless, 2006.) i smanjenjem stresa (Edwards, 2006.; Faulkner, 2006., Hallal i sur., 2006.). Stephens i sur. (1985.) navode da je razina tjelesne aktivnosti zna ajno u opadanju u razdoblju izmeu adolescentske i odrasle dobi, a dob studenata predstavlja prijelazno razdoblje izmeu adolescencije i odrasle dobi koje je prepoznato kao klju no za usvajanje i zadr~avanje navika prema tjelesnom vje~banju. Neaktivnost u djetinjstvu i mladosti postupno naruaava zdravlje pojedinca, a te~e posljedice zna ajnije su prisutne u srednjoj i starijoj ~ivotnoj dobi. Studenti su u Hrvatskoj djelomi no obuhvaeni nastavom Tjelesne i zdravstvene kulture, a prema nalazu istra~ivanja Vra an i sur. (2009.) to je i naj eai, a kod veine studenata i jedini oblik organizirane tjelesne aktivnosti. Ako je jedan od ciljeva tjelesne i zdravstvene kulture u enika, djece i mlade~i usvajanje zdravih navika ~ivljenja, koju ini i navika prema tjelesnom vje~banju, onda je pitanje koliko je ono postalo dijelom njihovog svakodnevnog ~ivota. Naime, Vra an i sur. (2009.) zaklju uju da su studenti o igledno vrlo dobro upueni u va~nost bavljenja tjelesnim aktivnostima jer njih, ak 94% smatra tjelesnu aktivnost vrlo va~nom, meutim ak 56% studenata iz uzorka njihovog istra~ivanja nije uklju eno niti u jedan oblik tjelesne aktivnosti van nastave tjelesne i zdravstvene kulture. S obzirom da su se istra~ivanja iz te domene u naaoj zemlji po ela provoditi tek u novije vrijeme, te da sportske i rekreacijske navike naaih studenata nisu bile poznate, kao ni kvaliteta njihova ~ivota uope, donoaenje adekvatne strategije poboljaanja studentskog ~ivota, kako na razini fakulteta tako i na nacionalnoj razini, nije niti bilo mogue. Studenti su stoga u organizaciji slobodnog vremena i izboru aktivnosti prepuateni sami sebi ato dodatno umanjuje vjerojatnost njihovog bavljenja tjelesnim aktivnostima na ato upuuju i nalazi istra~ivanja udina Obradovi (2008.). Nalazi spomenutog istra~ivanja ukazuju da su studenti preplavljeni osjeajem nemogunosti upravljanja vlastitim vremenom i osjeajem dezorganizacije, stoga se od njih niti ne mo~e o ekivati planirano i sustavno bavljenje aktivnostima za koje su zainteresirani. Ista autorica navodi kako su velikom broju studenata dnevna putovanja ote~avajui imbenik koji pridonosi ni~oj kvaliteti ~ivota i organizacije slobodnog vremena. U ostale imbenike koji uvjetuju nedovoljno bavljenje studenata sportskim i rekreacijskim aktivnostima u naaoj zemlji vrlo vjerojatno spadaju slabije financijske mogunosti za sudjelovanje u organiziranim oblicima sportske ili rekreacijske aktivnosti, nedovoljno znanje o efikasnom doziranju individualnih rekreacijskih aktivnosti, te nedostatak sportskih objekata. Meutim, osim navedenih imbenika istra~ivanja ukazuju na joa dva va~na prediktora smanjenih tjelesnih aktivnosti, a to su usamljenost i roditeljsko nebavljenje tjelesnom aktivnoau (Hawkley i sur., 2009.; Lauder i sur., 2006.). Koncept usamljenosti naj eae se definira kao raskorak izmeu idealnih i percipiranih socijalnih odnosa (Hawkley i Cacioppo, 2009.), odnosno kao rezultat deficita u socijalnim odnosima koji se razlikuje od objektivne socijalne izoliranosti. Sama percepcija osobne emocionalne dobiti koju osoba u~iva iz nekih odnosa odreuje njen subjektivan osjeaj zadovoljstva odnosno nezadovoljstva odnosom koji se mo~e o itovati kao intenzivan i pro~imajui osjeaj pripadanja ili pak s druge strane usamljenosti. Weiss (1973.) razlikuje dva razli ita tipa usamljenosti: socijalnu i emocionalnu usamljenost. Za socijalnu usamljenost karakteristi ni su osjeaji besciljnosti, dosade i isklju enja do kojih dolazi zbog nedostatnog uklju enja u socijalnu mre~u. Emocionalna usamljenost je, s druge strane, povezana s osjeajima anksioznosti, depresije i nesigurnosti koji se mogu javiti ukoliko osoba percipira nepostojanje ili gubitak odnosa privr~enosti i intimnosti u odnosu s drugima. Ipak, Hawkley i Cacioppo (2009.) navode da usamljenost, iako odbojna, ne mora neminovno biti i loaa pojava, ve ona mo~e imati i adaptivnu, motivacijsku svrhu i potaknuti osobu na aktivno tra~enje druatva drugih osoba, dakle, mogue i kroz organizirane grupne tjelesne aktivnosti. S obzirom na dosadaanje nalaze provedenih istra~ivanja ovim se istra~ivanjem ~eljelo ispitati koliko su studenti etvrte godine U iteljskog fakulteta Odsjeka akovec uklju eni u razli ite sportsko-rekreacijske aktivnosti, kakvi su njihovi stavovi prema bavljenju istima, postoji li povezanost bavljenja sportsko-rekreacijskim aktivnostima s tjelesnom aktivnoau roditelja i usamljenosti kod navedene populacije, te ukoliko postoji koji je smjer te povezanosti. Problemi istra~ivanja Ispitati u kojoj se mjeri i kojim sportsko-rekreacijskim aktivnostima bave studenti u svakodnevnom ~ivotu, odnosno kojim bi se sportsko-rekreacijskim aktivnostima najradije bavili i koji su razlozi da to ne ine. Ispitati stavove studenata prema bavljenju rekreacijskim aktivnostima te povezanost njihovih stavova i ponaaanja. Ispitati postoji li povezanost studentske sportsko-rekreacijske aktivnosti i sportsko-rekreacijske aktivnosti roditelja. Ispitati postoji li povezanost bavljenja sportsko-rekreacijskim aktivnostima i usamljenosti. Metoda Ispitanici Istra~ivanje je provedeno na populaciji studenata 4. godine u iteljskog studija U iteljskog fakulteta Zagreb, Odsjek akovec. Provedena analiza temelji se na podatcima 128 ispitanika koji su ispunjavali anketni upitnik (~enski= 114, muaki= 14). Ispitivanje je provedeno u prosincu 2009. i rujnu 2010. godine. Instrumenti Istra~iva ki instrument u ovom istra~ivanju predstavlja anketni upitnik koji je sastavljen od etiri instrumenta: instrumenta kojim se ispituje bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima, Skale stavova prema rekreacijskim aktivnostima, instrumenta za ispitivanje roditeljskog ponaaanja i Skale usamljenosti, kao i opih podataka o spolu i dobi ispitanika. Instrument za ispitivanje bavljenja sportsko-rekreacijskim aktivnostima ine dihotomna varijabla Da li se u slobodno vrijeme bavite nekom sportsko-rekreacijskom aktivnoau?, da-ne, te nominalne varijable: Kojom se od navedenih aktivnosti bavite- rekreacijskom, fitness ili sportskom?, Kojom bi se od predlo~enih aktivnosti najradije bavili  rekreacijskom, fitness ili sportskom? (pitanje za one koji se ne bave niti jednom sportsko-rekreacijskom aktivnoau), te Koji je osnovni razlog vaaeg nebavljenja tom aktivnoau? (a) to mi nije potrebno jer sam joa mlad/mlada, b) nemam naviku, c) ~elio/~eljela bih ii ali se ne mogu prisiliti, d) nemam s kime ii, a ne ~elim ii sam/sama). Za potrebe mjerenja percepcije korisnosti bavljenja rekreacijskim aktivnostima konstruirana je Skala stavova prema rekreacijskim aktivnostima koja se sastoji od 6 estica (procjene na skali Likertova tipa od 1-5, pri emu 1= uope se ne sla~em do 5  sla~em se u potpunosti), a koja bi, prema procjenama istra~iva a, trebala mjeriti percepciju korisnosti od rekreacijskih aktivnosti u 3 razli ite domene: a) unutraanje osobno zadovoljstvo (emocionalni aspekt), b) dru~enje (socijalni aspekt) i c) ljepota i zdravlje (tjelesni aspekt). Faktorskom je analizom glavnih komponenata, za razliku od istra~iva kih o ekivanja, dobivena jednofaktorska, a ne trofaktorska struktura mjerenog konstrukta (KMO = 0,674) pri emu dobiveni faktor objaanjava 39,86% zajedni ke varijance estica. Razlozi takve ekstrakcije faktora mo~da se mogu objasniti nedovoljno jasno definiranim konstruktom mjerenja ija bi se valjanost mogla poboljaati tako da se skala oja a s joa nekoliko dodatnih estica koje bi mogle jasnije definirati faktore motivacije za bavljenje tjelesnim aktivnostima kod studenata. Pouzdanost skale koja se sastoji od navedenih estica izra~ena Crombachovim alpha koeficijentom iznosi 0,670, kree se od 0,549 do 695, a poveanje broja estica skale pozitivno bi utjecalo i na porast koeficijenta pouzdanosti koji nas trenutno ograni ava pri donoaenju vrstih zaklju aka na rezultatima provedenog mjerenja. Aritmeti ka sredina skale iznosi M = 27,45, a standardna devijacija sd = 2,230. Roditeljsko ponaaanje, odnosno uklju enost roditelja u sportsko-rekreacijske aktivnosti ispituje se kroz dvije estice: Moja majka se bavi nekom sportsko-rekreacijskom aktivnoau, Moj otac se bavi nekom sportsko-rekreacijskom aktivnoau, na dihotomnoj skali da-ne. Skale socijalne i emocionalne usamljenosti (subskale upitnika Social and Emotional Loneliness Scale for Adults, di Tomasso i Spinner, 1993.) za primjenu na hrvatskoj populaciji adaptirale su ubela Adori i Neki (2004.). Skala socijalne i emocionalne usamljenosti sastoji se od tri subskale koje mjere konstrukt usamljenosti u obiteljskoj, ljubavnoj i prijateljskoj domeni. Sve subskale sadr~e pozitivno i negativno formulirane tvrdnje, a sam termin usamljenosti ne spominje se niti u jednoj od njih. Na svim esticama ispitanik odgovara na na in da procjenjuje stupanj svog slaganja s pojedinom tvrdnjom na skali Likertova tipa od sedam stupnjeva, a odgovori se boduju u smjeru usamljenosti tako da vei rezultat na pojedinoj skali indicira veu usamljenost u danoj domeni. Rezultati iz Skale socijalne i emocionalne usamljenosti podvrgnuti su faktorskoj analizi glavnih komponenata uz Varimax rotaciju. Potvrena je o ekivana trofaktorska struktura skale pri emu prvi faktor predstavlja obiteljsku usamljenost (11 estica), drugi faktor ljubavnu usamljenost (11 estica) i trei faktor socijalnu usamljenost (13 estica). Dobiveni faktori objaanjavaju ukupno 52,73% zajedni ke varijance estica. REZULTATI I RASPRAVA Vrste, intenzitet i preferencije bavljenja sportsko-rekreacijskim aktivnostima u studentskoj populaciji buduih u itelja Rezultati provedenog istra~ivanja pokazuju da se 56 od 128 ispitanika, odnosno 44,5% studenata u slobodno vrijeme bavi nekom sportsko-rekreacijskom aktivnoau od kojih se kao naj eae navode rekreacijske aktivnosti poput aetnje, plivanja, tr anja, vo~nje biciklom, rolanja i sli no, zatim slijede aerobika i fitness programi, te na kraju sportske aktivnosti poput nogometa, koaarke ili tenisa (Tablica 1). Mo~e se uo iti da studenti najviae sudjeluju u individualnim sadr~ajima rekreacijskih aktivnosti koje mogu sami osmialjavati, manjim dijelom u organiziranim programima (aerobika i fitness programi), dok najmanji dio ine ekipni sportovi, vjerojatno bli~i muakoj populaciji studenata. Tendencije takvih raspodjela aktivnosti dobivene su i u istra~ivanju Andrijaaevi i sur. (2005.), te Booth i sur. (1997.). Naime, 50,0% studenata iz naaeg uzorka koji se bave nekom od navedenih aktivnosti ine to jednom do dva puta tjedno dok druga polovica njih to radi viae od dva puta tjedno. U eae bavljenja sportsko- rekreacijskim aktivnostima studenata u slobodno vrijeme diljem Hrvatske vrlo je raznoliko. Tako istra~ivanje na studentskoj populaciji Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokazuje kako se 74% studenata ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnoau, 20% se bavi rekreativno (2 - 3 puta tjedno), a samo 0,6% se redovno bavi tjelesnom aktivnoau (Caput  Jogunica i sur., 2007.). Prema istra~ivanju provedenom na studentima i studenticama Medicinskog fakulteta u Zagrebu (Kova evi i sur., 2008.) ak 65% studenata se rekreativno bavi tjelesnom aktivnoau (2 puta tjedno), dok se 27% aktivno bavi sportom (minimalno 5 puta tjedno), a samo 7% se ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnoau. Za uzorak studentica dobiveni su neato druga iji rezultati koji ukazuju na ni~u stopu bavljenja tjelesnim aktivnostima od studenata. Tako se 42% studentica uope ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnoau, a 48% ih se bavi rekreativno u opsegu do 2 puta tjedno. Ukupno uzevai, 51% studenata Medicinskog fakulteta se bavi tjelesnim aktivnostima u slobodno vrijeme, dok 37% njih ne sudjeluje u sportu niti rekreacijskim aktivnostima. urkovi (2009.), navodi podatak da 66% studenata Zagreba kog Sveu iliata ne participira u tjelesnim aktivnostima, a 2% se aktivno bavi sportom. Istra~ivanje (Andrijaaevi i sur., 2005.) na uzorku studenata Splitskog Sveu iliata pokazuje da 53,6% studenata i 20,3% studentica participira u tjelesnim aktivnostima, a 11% od svih studenata je habitualno tjelesno aktivno u sportskim, rekreacijskim ili natjecateljskim aktivnostima. Autori isti u da povremena tjelesna aktivnost, u koju je uklju eno 40,8% studentica, nije dovoljna za u inkovit povoljan utjecaj na organizam, a razlozi za ovakvo ponaaanje najvjerojatnije su nedostatno razvijene navike tjelesnog vje~banja. Opservacijom navedenih istra~ivanja na studentskoj populaciji u Hrvatskoj mo~e se uo iti se da se tjelesnim aktivnostima bavi izmeu 20 i 65% studenata, a prisutne su zamjetne razlike u odnosu na spol studenata i vrstu studija. Tako je o ito da se tjelesnim aktivnostima bave u veem broju studenti nego studentice, kao i studenti medicine u odnosu na druge struke. Uzorak studenata u naaem istra~ivanju ine uglavnom studentice (92%) ato openito odgovara proporciji spolne zastupljenosti u populaciji studenata U iteljskog fakulteta. Dobivene bi se spolne razlike u bavljenju tjelesnim aktivnostima mogle pripisati razvojnim imbenicima i veoj tjelesnoj aktivnosti dje aka u odnosu na djevoj ice joa od najranije dobi (Berk, 2007./2008.), dok bi razloge za veu tjelesnu aktivnost muakih studenata medicine u odnosu na druge struke mo~da mogli objasniti njihovoj veoj osvijeatenosti o utjecaju tjelesne aktivnosti na zdravlje. Postotak studenata U iteljskog fakulteta koji se bave nekim sportsko-rekreacijskim aktivnostima sukladan je podacima Zagreba kog Sveu iliata (urkovi, 2009.), a koji je zamjetno ni~i od onog na Splitskom Sveu iliatu (Andrijaaevi i sur., 2005.). Razlozi za vei broj tjelesno aktivnih studenata Splitskog Sveu iliata mo~da bi se mogli potra~iti u organizaciji tjelesnih aktivnosti na razini Sveu iliata i lokalne zajednice. Podaci provedenog istra~ivanja sukladni su i podacima istra~ivanja stranih autora (Leslie i sur., 1999.; Pate i sur., 1995.; Booth i sur., 1997.) iji rezultati ukazuju da se i u SAD-u i u Australiji tjelesnim aktivnostima bavi manje od 50% studenata. Ovi autori naglaaavaju nu~nu intervenciju poveanja razine tjelesne aktivnosti u mladih, posebno u mladih djevojaka. S obzirom na rastue zahtjeve prema u iteljskoj struci ova preporuka svakako se odnosi i na populaciju buduih u itelja i u iteljica. Kyriacou (1987., prema Travers i Cooper, 1996.) te Troman i Woods (2001.) ukazuju na injenicu da je poveana razina stresa sve prisutnija u u iteljskom zanimanju. Tijekom posljednjih desetljea posao pou avanja u osnovnim akolama se radikalno promijenio. Aktivnosti poput zajedni kog planiranja, poslova organizacije, rada s roditeljima i zajednicom postali su uz razredno pou avanje sastavnim dijelom u iteljskog posla ato od u itelja zahtijeva znatan dodatni anga~man i mo~e biti uzrokom poveanog osjeaja stresa na radom mjestu. U tom smislu, preporuka za poveanjem uklju enosti u tjelesne aktivnosti ide u smjeru o uvanja, ne samo tjelesnog ve i mentalnog zdravlja u itelja kao i svih drugih zanimanja koja se procjenjuju visoko stresnima radi posebnih zahtjeva i uvjeta rada. Tablica 1  Sportsko-rekreacijske aktivnosti kojima se bave studenti U iteljskog fakulteta i njihova zastupljenost s obzirom na vrstu *^`fnpd f * H t 0 2 F ˾˶˾˯픜}ujujujujuh?he}CJaJhe}CJaJh[Qhe}hlhlh[QCJaJhDpCJaJhlhlCJaJh`iCJaJ h`ih`ih`iB*phhqP h`i0Jh6tjh6tUh`ih`iB*phh`ihlhe}CJaJhlh?CJaJh?CJaJ)` * H " $ 2 4 r$dh`a$gdayEdhgdx$dh^a$gdydhgd[Qdhgde} $dha$gdDpdhgdDp $dha$gdldhgd`i $dha$gd`idhgd?4$5F V X n r t v " $ & ( 2 4 X    , @ t v ~ @DTr",.4ͽɱɱɵͩɥhfhZ hhU hhhUhh=fh&hGghayEhqh h1hFwhAh[+hJ hDh} hTQ5 h 5 hM5 he}5 h?5he}CJaJh?he}CJaJ5\h02z|8<"(lnpr0~468 dxzļĸĴh3h6hBhKfhh:xhYNhOhuG&hs\hQ&h='hhrGhMhqh[+hjhUhZhIhfBJL$&2<f    4 T ^ t &!J!x!z!!!! "(""""""##<#>#F#H#J#L#N####F$$$ิĴİаĸĸĬhIh/h]h5yhxhLh:xh^xh+hp.h0hBZPh8hBoh-hG*hZh"/jh6hMhD$%%%%&6&H&J&t&v&&&&&0'L'P'd''((((((v)x)z))*****\*n***++<+>+@+B+D++:,F,H,&--0/F/H/J//,223333T4ԼԭhayE h\h<,p h\h^h=Hh}h hhhr:hIhQyh hZhh9hyh0hh/hhihIh5y?T445555556647b77788&8L888888889 99T9j9999:L:P::::z;<@<l<n<p<<<<<=*=,=.=>=T==ļ䰴ȼ䤠h|hj56he'hj5huhjhir$hNh+rhVhpGhh2hTh #he'h #5 ht5 h\h5hG*hTQh5h5Qh\hF``h1+h7w7r58888::x;z;n<p<,=.=>=T=? $dha$gdx hdh`hgdu$ & Fdha$gdTQ$hdh^ha$gd68$ & Fdha$gd68dhgdx dh`gdu$dh`a$gdF``$dh`a$gdayE==N>j>>> ???$?4?6?:?????????? @L@v@BBDClCC DDDDJDDDD\EEFFFFHHHJJRJTJnJtJJJJJDLFLLL|M~M˿˿˿˿˸˴˰ˬåáåhprh)) h#Ih{ch#hh~ h-\hihkh{chOEhi hS56h|hh56h|Fh68hh-zhLohhhjheQ >???BHSU[>_@_j_l_^```(v~$dh`a$gdh\dh^h`\gd hdh^hgdU hdh^hgd hdh`hgdU dh`gdu$dh`a$gd>W$dh`a$gde' hdh`hgdudhgdx~MMMMM`OfOnOpOSST$T@TjTT"UUUURVVVVVVVV4WPWVWWWWWWWXBYDYYZ[[[[\\\\\\\]]]]]^R^^üø永ڬڬڬh.%h>Wh6A\hhhhh68h|hZ hdfhe' hdfhxhdfhx6hxhx6h-\h{hj9hxh)) h#Ih{chpr h#Ihpr<^^^<_>_@_T_h_j_l_v_x___^````````aaana>bLbrbbbbbbJcccccc6dLdddddeee eͿͿۻ۷۷۳}hG hpGh4 hpGh,hpGh,6hNQhuh4hUp_hpGh !6h,h !h6ahmhU h !56CJaJhU h56CJaJhhe'h5he'h5 hu5h6A\h=h1 edefeheeeeef,f.f2fjftfvfxfzfffffffffffffffffff gggghhh$hhhhhhi(i^iiiiʿ hGh 7*h h 7*h D h Dh  h Dh h Dh[2hT}>h&hYh[2hoX h,hbhbhZ h,h, h,h)hhpGhTh)hGhNQh,h45iiiiii2j8jbjdjjjjjkk"k$k&kkkllllllm&m0m6m8m>mLmm`nnnnnnnnnnn@oooooo\pbplppppppppqqq(q񴭩ҩhh2.y hh#Q hhy7h8BMhh h h,h,hZ h,hGh?hg{hoXh 7*h1Sh~UHhG hGhGA(q$r~$,`ķʷط x¸ĸȸ>h1Shy7h. hUp_h<,p6hUp_h<,ph h he'h=h !h*hCJaJh*hCJaJ h*ht]Jh*h6aCJaJh*ht]JCJaJh*ht]J6CJaJ7tk___ $$Ifa$gd} $Ifgdt]Jkdl$$Ifl    FhH t0    6    44 laijtk__ $$Ifa$gd} $Ifgdt]Jkd$$Ifl    FhH t0    6    44 laijƳȳ<tdUdPPHdhgd8gd8$dh`a$gdh\dh^h`\gdkd$$Ifl    FhH    t0    6    44 la>(*ʺ̺κкҺֺ$rJTVZj̽νŹѱѝ|h*h=CJaJh*h*CJaJh*h8CJaJh8he'CJaJh CJaJh8CJaJhe'he'5CJaJhe'h85CJaJh8h8CJaJh !h<,phUp_hh>*hy7h3]h. hOL.ν ">DNe\ $IfgdBkdr$$Ifl    FhH       t0    6    44 la $$Ifa$gd}  ">BDLNP"&(*.8:<V`b h *.@FHJLVXƸƸƪhAhuhUp_hU hU 56CJaJhUp_56CJaJhU hu56CJaJhU hUp_56CJaJhU h>*56CJaJht56CJaJh8h*h=CJaJ h*h8h*h8CJaJ4NPqh\\ $$Ifa$gd} $IfgdBkd-$$Ifl    FhH    t0    6    44 la$&qh\\\ $$Ifa$gd} $IfgdBkd$$Ifl    FhH t0    6    44 la&(*08tk__ $$Ifa$gd} $IfgdBkd$$Ifl    FhH t0    6    44 la8:< <>vthhhYLLL h\^h`\gdUp_$dh`a$gd hdh^hgdU kdm$$Ifl    FhH    t0    6    44 laXtvx<>P:<tv08:DNPbjlv",.ļ̼ij̼̫ h}hth}htCJaJhtCJaJhUp_5CJaJhWCJaJhUp_CJaJhSAhUp_CJaJhEyhUp_5CJaJhT]5CJaJhZhR5h>*huhUp_*56CJaJhEyhUp_5CJaJhUp_CJaJh2HCJaJh$_hZh8Mh: fhvQhch2H5V^`p $$Ifa$gd} $Ifgd<,pdhgd<,p $`a$gdU $`a$gd<,pgd dh^gd $dha$gdh hdh^hgd,-ugd$dh`a$gd$&,024:rtv (*68N^`tvj46^@l| :^ļļ̸h hah68hoPhF``h8Mh j.hJh)PhAhZhC`h<h Eh$h^ghCZh4hO1h!;h,-uD ",l&B\^`02ϳϪyqi^SKSKShOECJaJh;hOECJaJhh<,pCJaJh<,pCJaJhU CJaJhhCJaJhh<,pCJaJhh<,p5CJaJh~5CJaJh<,p>*CJaJhyYL>*CJaJhU h'_56CJaJhU h5|56CJaJhU h/j56CJaJhU hh56CJaJhU hN56CJaJ hJ6>**24H`lxh\\\ $$Ifa$gd}kdT $$Ifl    FT@        t0    6    44 la $$Ifa$gd;24`jlvxz(*,T"4rXZx,tx$ƿhhQh<,phhFGhdi~h=hCKh`h)PhZhm}hY`htuhyYL hyYLhyYLh~h<,p>*CJaJhh<,pCJaJh<,pCJaJhOECJaJh;hOECJaJ h}hOE3xzthhh\ $$Ifa$gd; $$Ifa$gd}kd$$Ifl    FT@   t0    6    44 lathh\ $$Ifa$gd; $$Ifa$gd}kd$$Ifl    FT@   t0    6    44 la*,Z tlgXXXOX 7$8$H$gdDz&$dh`a$gdIgddhgd<,pkd$$Ifl    FT@     t0    6    44 la$t n"dFX~24r @Pn(0謸蜔 hm5hmhm5h&*5CJaJ h`xh68hQh hDz&H*h&*h`xh@Zh8thtuh<,ph?Ehhtuh6hh / hDz&h h`xH*h2 h hl;7`<   x j$ & F7$8$H$a$gd; $ & F7$8$H$a$gd$ & F7$8$H$a$gd= 7$8$H$gd$dh`a$gd 7$8$H$gd/j h7$8$H$`hgd7bdfh(>T6v0Bj P˾h`?h=6h=h)8h)86h)8h; h^h hhIh5 h5 ht5hXhhhZh7hm6hUp_h7h{6h{h7h[hmhmh756           Z \    H   jpvv(*,>@:<>ރ h9h` h9hh8hQhh8B* ph3hXhh80Jjhh8U h 4hh8h`?hh86hh8h9h=6 h9h= h9h(th9h6 h9h; h9hhth=6h h=6h=3j>z@ !0"#%))+-0l22$7$8$H$^a$gd9$ & F7$8$H$a$gdF"/$7$8$H$^a$gdh8$ & F7$8$H$a$gd $7$8$H$a$gdh8$ & F7$8$H$a$gdh8$ & F7$8$H$a$gd=V\`zz|   @   @!p!v!z!!!!! ""0"""<#z#####>$%@%H%%%%''ļ𸱩jhh8Uh`?hh8B*phhh8h`?hh86B*phhh8B*ph h9hh8h`h9h6 h9hh9hW6 h9hWh9huG&6 h9huG& h9h; h9h`h9h`60')))))))****+++++++",$,r----->.R.N/P//0000T1V111d2f2h2j2l2οθǸ|s|h~h=0Jh9hR h=0Jh6tjh6tUhoh=6h= h9hVh9hV6h9h(t6 h9h(th9h6 h9h; h9h h9hh8hh8 h`?hh8hh8B*phjhh8UhXhh80J+l222223z33336484444444444444444555555555"5$5&5Ϻꭥh 0JmHnHuh h 0Jjh 0JUh@ Kjh@ KUh@hM5B*phh=B*phhQh=0Jh6tjh6tUhF"/h=B*phhxh=6h= h_Ah=h9 h`?h9&23444444444445555 5"5$5&5h]hgdQ &`#$gdQdhgdM$7$8$H$^a$gd=$h\7$8$H$^h`\a$gd=$ & F7$8$H$a$gd=7 000&P 1F:p=. A!"#$% $$If!vh555#v#v:V l t0    655/  /  a$$If!vh555#v#v:V l t0    655/  /  a$$If!vh555#v#v:V l t0    655/  a$$If!vh555#v#v:V l t0    655/  a$$If!vh555#v#v:V l t0    655/  /  a$$If!vh555#v#v:V l t0    655/  /  a$$If!vh555#v#v:V l t0    655/  /  / a$$If!vh555#v#v:V l t0    655/ /  a$$If!vh555#v#v#v:V l t0    655/ /  a$$If!vh555#v#v#v:V l t0    655/ /  /  a$$If!vh5X5H5H5H5H#vX#vH:V l t 6 <0    6,5X5H/  /  e4$$If!vh5X5H5H5H5H#vX#vH:V l t 6 <0    6,5X5H/  /  / e4$$If!vh5X5H5H5H5H#vX#vH:V l t 6 <0    6,5X5H/ /  e4$$If!vh5X5H5H5H5H#vX#vH:V l t 6 <0    6,5X5H/ /  e4$$If!vh5X5H5H5H5H#vX#vH:V l t 6 <0    6,5X5H/ /  e4$$If!vh5X5H5H5H5H#vX#vH:V l t 6 <0    6,5X5H/ /  e4$$If!vh5X5H5H5H5H#vX#vH:V l t 6 <0    6,5X5H/ /  e4$$If!vh55 5#v#v #v:V l t0    6,55 5/  /  a$$If!vh55 5#v#v #v:V l t0    6,55 5/  a$$If!vh55 5#v#v #v:V l t0    6,55 5/  a$$If!vh55 5#v#v #v:V l t0    6,55 5/  /  a!@@@ 9NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaVi@V 0Obi na tablica4 l4a .k@. 0 Bez popisa xx X;Rasterska tablica7:V06U@6 l Hiperveza >*B*ph8 @8 QPodno~je p#2)@!2 Q Broj straniceHV@1H SlijeenaHiperveza >*B* ph<OB< Odlomak popisa^ROQR (tcit-first-element cit-sectionbOab (t%cit-sep cit-sep-after-article-section^Oq^ (tcit-auth cit-auth-type-author1 <LOL (t cit-title5 5<B*CJ\aJph,O, (t site-title4O4 (tcit-print-date&O& (tcit-volZOZ (t!cit-sep cit-sep-after-article-vol4O4 (tcit-first-page(O( (tcit-sep22O2 (t cit-last-pageF^@F Standard (Web) dd[$\$0$DRST9Z[qrHI78V %&)++++/,0,7b<pAwAA B BBB"B$B%BSBVB[B\BxB{BBBBBBBBBBBBBGGHGGGGGH HHHHH"H'H(HRHUHZH[HHHHHHHHHHHIILLoLLLLLLLLLMM#M%M'M(MoMtMzM|M~MMMMMMMM1N6NN@NANNNNNNNNNNNNNNNNFUGUUUU|^}^^^^_/_0_8_z_________________````-bfqhrhsh}h~hh]l^l_lklllmll0mmm oopq5sswBww|x yyzz{}}~d6NڂTklnoqrtuwx000000000000000x0x0x0x0x0x0x 0x0x 0x0  00x 0x000x0x0x0 00 0x0x0x0x0x0x0x0x0x00x0x0x0x0x0x00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 00x0x00x0x000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 00x00 0x0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 000P0x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0 00 00 0 00 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 00 00x0x0x0x0x0x0x00x0x0x0x0x 0x 0x 0 0 0 0x 0x 0x 0  0  0 0 0  0  0  0  0x 0 0@0x0 0x 0x 0 00 00 0 0@0l;008@0l;00@0l;00@0l;00@0@0@0@0@0@0l;00T  %%%(F $T4=~M^ ei(q}β>X. 2$'l2&5FIJKLMOQRSTUVXr?(vHijN&8v0Nb,xj2&5GNPW$5H7]puvw{|}K2ڂPXXXXXXX !(!!L# @0(  B S  ?%. 07QWhpt{ v}^e """"$$$$''*'0'1'4'5'>'?'I'J'O'T'Z']'_'`'g'j'q'''''((h(p(T)])f*m***9-@-d-k-z..H/M/t1y1|115599<<<<[>c>r>y>|>>>>gBnBBBDDOOePmPPPSSSSxW|WX#X[YdY````taatdxdeeffhh?hGhkiriiimlqlslvlll0m5m7m:mEmOmQmTmUm_m`mbmcmlmmmpmqmwmxmmmmmmmmmmmmmm'n.n/n;n|n~n oooo_oioooqoipopqpsp qqmqsquqwqqrrrrrrrGsMsSs[scsiswsssssssssssssssssssssssssssssssttttt&t)t4tx?xExGxRxSxaxbxix|xxxxxxxxxxxxxxxxxxxy y(y.y7y9yD^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo( ^`B*o(ph.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. ^`B*ph.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.jj^+%c#S%; ^\M8 |=aijf\`%`%B'''O![r01B''  Fr01 'O![X_Yezijf ]kX_Rl F YezRl ZV ?9Q$<iSA E;j9N & qG DF eQ > P O=Hi68YMCZt=e}ifCKqMNQ>*v+X;Iq='', y= / !"<"h" #'[#ir$h(%.%@u%&;&4G&uG&]&Dz&|&e'?'^'((|,())i)$* 7*G*T*+1+W+[+,. j.p.F"/U/+0>00O1 h1 3/ 3N4b4R5 678g8h8"9T}>`?DX?AlAsIA`CaC DD:EayE|F8F'GFG2H=H~UH#If[Jt]J^pJ@ Kl KK1LOLyYLM8M8BMNPBZP#Q[QoQ5QS_SDTZTVWV>We"YiY@Z4\6A\ @]A]T]yn]^}t^[$_Up_C`F``a6abbSc{cdGd>eAef: ff=fKf g^ghh`isij'&j )j"/jo kkBo+Lo<,pDp4q6t8t,-utu7wFw`xFx[xy2.yEy-z5| )}m}ZM~di~j~Y~ $_3OETQ8X @<DdfQy)r#U1D'_=>o^x. Xj;Tzs\.V>,9K:dBdHS"1SG]u?Il|}oX+r#1Aa?EVkQ&&*RVUB'HNXl3o3{T\D;-2vQ!/3]; [2A>Q]IYN2 )8=~ 9^G yyTW`d@I XDM ^XZ)B0jm!np--IY^t% ,K7eGgNL\MW5yJ$6J.Mu)Q4:xx}Mm1L-\h[o6`r r:+Y`6}IW4=kU XiGVfny7&BH{j/:PnNjw BPx Qy9p<]pG^*/jx:CRehjcl-!26Uevbig{6ErG8m(t7$%?zQprRmGQ>I0oPLo%`-g0 5)P{ B BB"B$B%BSBVB[B\BxB{BBBBBBBBBBBGG HHHHH"H'H(HRHUHZH[HHHHHHHHHoLLLLLLLLMM#M%M'M(MoMtMzM|M~MMMMMMMM1N6NN@NANNNNNNNNNNNNN/_0_8______________``ki0i0i0i0@NNNN '(*+/0246;B  ",:<VX\^fhlpt~UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"12f2fFoCoC!x4))2QHX?yUVOD Tea Pahi Tea Pahi(       Oh+'0p   , 8 DPX`hUVOD Tea PahiNormal Tea Pahi4Microsoft Word 10.0@@Ck@I=@ݘ>o՜.+,D՜.+,4 hp  RH-TDUC) UVOD Naslov 8@ _PID_HLINKSAT* 5http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1424724/>http://www1.psych.purdue.edu/~willia55/240-'07/Lecture7-F.pdf"n Lhttp://psychology.uchicago.edu/people/faculty/cacioppo/jtcreprints/hc09.pdfeo http://www.sciencedirect.com/science?_ob=MImg&_imagekey=B6WPG-45FJX06-%20711&_cdi=6990&_user=3875467&_pii=S0091743598903759&_orig=search&_coverDate=01%2F31%2F1999&_sk=999719998&view=c&wchp=dGLzVzb-zSkzV&md5=5048177fbc72207b35c3a363b54ad919&ie=/sdarticle.pdfQhttp://www.sciencedirect.com/science?_ob=MImg&_imagekey=B6WPG-45KKVN0-N1&_cdi=6990&_user=3875467&_pii=S009174359699982X&_orig=search&_coverDate=01%2F31%2F1997&_sk=999739998&view=c&wchp=dGLbVzb-zSkzS&md5=ae72d33e2f2e28e0fdd21f19f2411e67&ie=/sdarticle.pdfymailto:tpahic@vus-ck.hrmailto:inikolic@vus-ck.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry F>Data `1TablecWordDocument9SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q