Naslov
Uloga radnog pamćenja u učenju kontekstualnih informacija
(The role of working memory in learning contextual information)

Autori
Bubić, Andreja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
18. Dani Ramira i Zorana Bujasa / - , 2005

Skup
18. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.2005

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
context; working memory; learning
(kontekst; radno pamćenje; učenje)

Sažetak
Vidno pretraživanje predstavlja proces aktivnog traženja ciljnog u nizu ometajućih podražaja (distraktora) koji čine kontekst pojave ciljnog podražaja. Na učinkovitost pretraživanja utječu brojne karakteristike ciljnog i ometajućih podražaja, među kojima i poznatost prostornog rasporeda distraktora. Chun (2000) je pokazao da poznatost konteksta u kojem se pojavljuje ciljni podražaj može značajno olakšati njegovo pronalaženje jer kontekstualne informacije usmjeravaju pažnju i obradu vidnih informacija tijekom pretraživanja, a uče se implicitno. U ovom istraživanju smo htjeli provjeriti kako na proces učenja kontekstualnih informacija utječe opterećenje radnog pamćenja koje općenito ima važnu ulogu u kontroli selektivne pažnje i usmjeravanju na relevantne podražaje (de Fockert i sur, 2001). S obzirom na implicitnu prirodu učenja kontekstualnih informacija očekivali smo da će do njega doći i u situacijama opterećenog radnog pamćenja, ali da ono neće biti jednako brzo i učinkovito. U istraživanju je korišten zadatak vidnog pretraživanja u okviru paradigme kontekstualnog usmjeravanja, a dobiveni razultati pokazuju da je tijekom rješavanja zadataka pretraživanja došlo do efekta vježbe, odnosno smanjenja vremena brzine pretraživanja u svim situacijama. Povećanje učinkovitosti pretraživanja je u početnim serijama bilo jednako za obje vrste situacija, a tijekom mjerenja je došlo do sve učinkovitijeg pretraživanja «starih» u usporedbi s «novim» situacijama. Ukupno gledajući, rezultati upućuju na zaključak da je tijekom mjerenja došlo do učenja kontekstualnih informacija. Opterećenost radnog pamćenja pri tome nije bila relevantna što je u skladu s nalazima o implicitnoj prirodi tog učenja. Unatoč dobivenim rezultatima nije opravdano konačno zaključiti da je učenje kontekstualnih informacija automatski proces jer je moguće pretpostaviti da bi situacije s većim opterećenjem radnog pamćenja ipak značajnije utjecale za uspjeh ispitanika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA