Naslov
Obilježja recepcije Ljetopisa popa Dukljanina u hrvatskoj kasnohumanističkoj historiografiji: primjer djela "De rebus Dalmaticis"
(The Characteristics of the Reception of the Chronicle of the Priest of Dioclea in Croatian Late-humanist Historiography: the Example of the Work "De rebus Dalmaticis")

Autori
Kurelac, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Colloquia Mediaevalia Croatica (II): Ljetopis popa Dukljanina pred izazovima novije historiografije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.03.2011

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Historiografija; Hrvatska; humanizam; Pop Dukljanin
(Historiography; Croatia; humanism; the Priest of Dioclea)

Sažetak
U izlaganju su predstavljena nova saznanja o recepciji Ljetopisa popa Dukljanina i Marulićeva prijevoda tog teksta u neobjavljenom djelu De rebus Dalmaticis (1602.) šibenskog humanista i povjesničara Dinka Zavorovića (oko 1540.-1608.). Polazna teza je da se krajem razdoblja humanizma u hrvatskoj historiografiji javljaju sasvim konkretne naznake kritičke historiografije koje se očituju u specifičnom, no razmjerno slabo istraženom metodološkom pristupu narativnim izvorima za stariju hrvatsku povijest, u ovom slučaju – Ljetopisu popa Dukljanina. U uvodnom dijelu izneseni su osnovni podaci o važnijim prijepisima Zavorovićeva djela De rebus Dalmaticis na kojem se temelji istraživanje. O specifičnim obilježjima Zavorovićeve kasnohumanističke historiografske metodologije govori se na temelju dokaza dobivenih detaljnom filološkom analizom djela De rebus Dalmaticis i Marulićeva Regum Dalmatiae et Croatiae gesta. Riječ je o vrlo suptilnim, ali važnim razlikama na razini leksika, sadržaja i strukture, koje otkrivaju Zavorovićev posve nov historiografski pristup, temeljen ponajprije na ciljanim autorskim zahvatima u tekst Marulićeva izvornika. Uz to, posebno se razmatraju pojedine Zavorovićeve opsežnije intervencije u sadržaj tog teksta. Pod time prije svega mislimo na njegovo uvođenje dalmatinskog kralja Gostumila među Dukljaninove vladare, te nastojanje da na temelju diplomatičke građe nadopuni dio Dukljaninova djela o Krešimiru i Zvonimiru. Svrha istraživanja jest ukazati na potrebu detaljnog interdisciplinarnog, filološkog i historiografskog pristupa djelima hrvatske humanističke i srednjovjekovne historiografije. Takav znanstveni pristup u konačnici vodi do saznanja da se u sklopu kasnohumanističke historiografije, unatoč danas uvriježenim stajalištima, javlja naprednija historiografska metodologija, posve legitimna preteča i poveznica s kritičkom historiografijom kakvu će u 17. st. pisati Ivan Lučić. Izlaganje je popraćeno važnijim primjerima iz teksta izvornika Marulićeva i Zavorovićeva djela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA