Pregled bibliografske jedinice broj: 523611
Pedagoški i školski pluralizam kao šansa za uvažavanje temeljnih ljudskih i dječjih prava
Pedagoški i školski pluralizam kao šansa za uvažavanje temeljnih ljudskih i dječjih prava // Nova škola (Bijeljina), 6 (2011), 8; 9-17 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 523611 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pedagoški i školski pluralizam kao šansa za uvažavanje temeljnih ljudskih i dječjih prava
(Pedagogical and school pluralism as an opportunity for achiving basic human and childrens rights)
Autori
Matijević, Milan
Izvornik
Nova škola (Bijeljina) (1840-0922) 6
(2011), 8;
9-17
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
osnovna škola; školski pluralizam; pedagoški pluralizam; ljudska prava; alternativne škole
(primary school; school pluralism; pedagogical pluralism; human fights; alternative schools)
Sažetak
Ne postoji u svijetu najbolja škola. Postoje samo različite škole. Te se škole razlikuju prema položaju glavnih subjekata obrazovanja u nastavnom procesu, prema odnosu učitelja i učenika, prema svjetonazoru, prema autonomiji škole i učitelja, prema pravima roditelja, prema filozofiji obrazovanja i teorijama vaspitanja na kojima se gradi svakodnevna komunikacija u školskom radu i životu. Na pitanje (Alain Madelin) „Kome pripadaju djeca – roditeljima ili državi? odgovoreno je u Opštoj deklaraciji o ljudskim pravima (čl. 26): Roditelji imaju pravo prvenstva u izboru vrste obrazovanja za svoju djecu. Kako se ova odredba tumači i shvaća u zemljama jugoistočne Evrope? Jedini, u svijetu poznat način omogućavanja ovog opšteg ljudskog prava predstavljaju školski i pedagoški pluralizam. U Republici Hrvatskoj trenutno djeluju tri alternativne osnovne škole (dvije waldorfske i jedna Montessori škola) te šest privatnih osnovnih škola. U Sloveniji osim osnivanja alternativnih škola roditelji mogu birati i mogućnost privatnog podučavanja svoje djece u kući (homeschooling). Takvu mogućnost koristi tek pedesetak roditelja, ali istu mogućnost u Austriji koristi hiljade roditelja. Takvu mogućnost građani na području Hrvatske su mogli konzumirati u 19. vijeku, u vrijeme dok su zajedno sa Slovenijom bili pod upravom Beča. Trenutno se u Hrvatskoj vode rasprave u vraćanju takve odredbe u temeljni zakon o školstvu. Budući da je na prostorima bivše Jugoslavije, a i u zemljama u okruženju (Jugoistočna Europa), pola vijeka postojala samo konfekcijska državna škola, teško je na ovim prostorima očekivati snažniji razvoj školskog pluralizma (osnivanje većeg broja privatnih i alternativnih škola). Realnije je očekivati razvoj pedagoškog pluralizma u državnim školama.
Izvorni jezik
Hrvatski
