Naslov
O horizontu ratničkih grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer novog nalaza iz Vranjeva Sela kod Neuma
(On the horizon of warrior graves from 5th century BC on the territory of the eastern Adriatic coast and its hinterland: the case of a new discovery in Vranjevo Selo near Neum)

Autori
Blečić Kavur, Martina ; Miličević-Capek, Ivanka

Izvornik
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu (1330-0644) 28 (2011); 31-94

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Neum – Vranjevo Selo; ratnički grobovi; vojna oprema; nošnja; keramika; kronologija; Manijci ili Daorsi?
(Neum–Vranjevo Selo; warrior graves; military equipment; attire; pottery; chronology; Manii or Daorsi?)

Sažetak
Pri arheološkom nadzoru za proširenje trase magistralne ceste Neum–Stolac 2006. godine obavljeno je zaštitno istraživanje na nalazištu Vidića guvno u Vranjevom Selu kod Neuma. Istraživanja su pokazala da je riječ o grobnom tumulu s ratničkim, vjerojatno višekratnim ukopima, na kojem se potom u kasnom srednjem vijeku nastavilo sahranjivanje pod stećcima. Kulturni su slojevi naknadnom izgradnjom guvna, nažalost, u znatnoj mjeri oštećeni, no ipak sačuvali su se posebno vrijedni nalazi materijalne kulture iz razdoblja željeznoga doba. Repertoar nalaza iz tzv. ilirskog ratničkog groba uklapa se u već poznatu kulturološku sliku neumskog užeg, ali i šireg južnodalmatinskog područja iz vremena 5. st. pr. Kr. Riječ je o vojnoj opremi navalnog i obrambenog karaktera, o nakitnoj garnituri nošnje te o priloženom bogatom simpozijastičkom keramičkom servisu. Tipološka odredljivost tih predmeta, koji s jedne strane odražavaju snažnu povezanost s glasinačkim te srednjobalkanskim horizontom kneževskih grobova, a s druge strane svjedoče o izrazitim importima iz klasičnog grčkog i makedonskog miljea, samo još jednom potvrđuju tezu o dobro strukturiranoj ratničkoj aristokraciji toga područja. Ilirske kacige nadregionalnog III A2–a tipa, kao i pojedini elementi nošnje i nakita, ukazuju na znatnu pažnju i važnost proizvoda iz domaćih, na obalama srednjeg i južnog Jadrana smještenih proizvodnih središta. Asocijacija takvih nalaza materijalne kulture u pojedinim grobovima nije odraz samo statusnog ili gospodarskog značaja, nego i vojno– političkog autoriteta mjesnih aristokracija koje su balansirale između kompleksnih odnosa regionalnih zajednica, sve snažnijih makedonskih utjecaja i penetracije italskih i grčkih kolonija na istočnome Jadranu. Zapravo, njihovim su se posredništvom običaji prilaganja u grobove raskošnih garnitura za piće i vojne opreme, uobičajeno tumačenih u sklopu prevladavajućeg modnog trenda onoga vremena, prenijeli i u znatnoj mjeri prilagodili potrebama kulturnih zajednica i na obalama istočnoga Jadrana.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA