ࡱ> [. bjbj jΐΐ@BBF44333h_3KKKKKKZZZIIIIIII$M7PtIZZZZZIKKmK111Z KKI1ZI11>|.@KDTB3h%P 2?>IK0KD?P0P$.@P.@ ZZ1ZZZZZII1RIlZZZKZZZZPZZZZZZZZZB K:Duako Sekuli VRIJEDNOSTI I DRU`TVENE PROMJENE Kontekst istra~ivanja Od propasti socijalisti kog poretka imamo proliferaciju komparativnih analiza vrijednosti. Taj veliki val istra~ivanja doveo je do novih uvida u dinamiku i promjenu vrijednosnih sistema u prostoru i vremenu, a i do formuliranja novih teoretskih objaanjenja. U ovom radu sintetiziramo rezultate istra~ivanja vrijednosnih orijentacija u Hrvatskoj koja sada traju ve etvrt stoljea. Prvo je provedeno 1985., drugo 1989., te na taj na in imamo dvije vremenske to ke u socijalisti kom periodu, a jedna od njih je neposredno uo i raspada zemlje. Nakon raspada socijalizma nastavili smo istra~ivanja u Republici Hrvatskoj, u 1996., 2004. i 2010. Ovaj dvadesetpetogodianji period predstavlja nam svojevrsni laboratorij. Propast socijalizma, rat, postsocijalisti ka transformacija predstavljaju  vremenski kondenziranu druatvenu promjenu za koju pretpostavljamo da utje e na sve sfere ~ivota. Ako kao orijentir uzmemo poznata istra~ivanja Ronalda Ingleharta o svjetskim vrednotama, onda vidimo da on kao okvir za promjenu vrijednosti uzima nekoliko fundamentalnih druatvenih procesa koji utje u na promjenu vrijednosti. U skladu s teorijom modernizacije, vrijednosti se pomi u od tradicionalnih prema sekularnim i to je u skladu s predvianjima svih modernizacijskih teorija. No Inglehart unosi dvije inovacije u klasi nu teoriju modernizacije. Prva je da na odreenom stupnju razvoja dolazi do  zaokreta , ato zna i da se trend prema sekularizaciji ne nastavlja beskona no. Prijelaz od industrijskog na post-industrijsko druatvo praen je zaokretom i uspostavljanjem novog trenda prema ekspresivnim vrijednostima. Dakle, trend prema sekularno-racionalnom biva zamijenjen onime ato on naziva trendom prema  ekspresivnom polu u vrijednosnim orijentacijama. Drugo, kulturne specifi nosti nisu neato ato nestaje, biva prebrisano industrijalizacijom i modernizacijom, nego ima trajno djelovanje na brzinu modernizacije. Iako su trendovi sli ni, kulturne razlike perzistiraju jer o njima ovise po etne to ke i brzina modernizacije. Tako, naprimjer, iako je trend prema individualizaciji univerzalna karakteristika procesa modernizacije, izra~eniji je u protestantskim zemljama jer je on u tim zemljama bio viai i na po etku modernizacije. U naaim nas razmatranjima posebno zanima transformacija bivaih socijalisti kih zemalja. Bez obzira ato je socijalisti ki poredak u historijskom smislu trajao relativno kratko, sva istra~ivanja pokazuju da je ostavio trajne tragove u vrijednostima i kulturnim obrascima. Prema tome on je postao element  kulture tih druatava i neato po emu se onda ta druatva razlikuju od druatava koja bi im, samo na temelju nivoa ekonomskog razvoja, trebala biti mnogo sli nija. Tako su ta druatva, openito uzevai, sekularnija nego ato bismo mogli o ekivati na temelju nivoa ekonomskog razvoja i pripadnosti kulturnom krugu u kojem se nalaze. Jednako tako, naprimjer, Schwartz i Bardi pronalaze da se u druatvima koja su proala kroz socijalisti ki poredak vei naglasak stavlja na konzervativne vrijednosti i hijerarhiju, a manji intelektualnoj autonomiji, egalitarizmu i master (glavnom) statusu. Koliko su te promjene duboke i koliko e ostati i nakon ato se dogodi zamjena generacija (kao ato su ostale posljedice religijskih promjena) i hoe li nestati nestankom generacija koje su socijalizirane u socijalisti kim periodu, ostaje da se vidi. Da e posljedice socijalisti kog poretka nestati, jer tog poretka viae nema, ne mo~e se automatski prihvatiti jer posljedice razli itih religijskih kultura ostaju i onda kada se druatvo sekularizira. Drugim rije ima, razlike izmeu katoli kih i protestantskih druatava ostaju i onda kada se ona u velikoj mjeri sekulariziraju. Po analogiji mo~emo postaviti hipotezu da e odreene kulturne razlike ostati i onda kada socijalizam, kao institucionalni poredak i dominantna ideologija, nestane. Jedna od bitnih Inglehartovih inovacija u modernizacijskoj teoriji je u tome ato on ne pretpostavlja automatsko napredovanje prema modernosti. Modernizacija u vrijednosnom sistemu (u njegovoj shemi okretanje prema post-materijalisti kim vrijednostima) odra~ava promjene u druatvenim okolnostima. Za njega je klju na varijabla ~ivotna sigurnost. Poveanje sigurnosti u druatvima blagostanja, koje je dramati no nakon zavraetka II. svjetskog rata, dovelo je do uzimanja materijalne sigurnosti kao ne ega osiguranog i do aktivacije  viaih vrijednosti, u skladu s teorijom Maslowa o hijerarhiji potreba. Post-materijalisti ke vrijednosti su te  viae vrijednosti za Ingleharta. Posljedica toga je da se vrijednosna promjena ne dogaa linearno i da nije ireverzibilna. Ako se druatvene okolnosti promijene, tj. ~ivotna se sigurnost smanji, onda dolazi do reverzije u vrijednosnim prioritetima, do pomaka prema  natrag od post-materijalizma prema  materijalisti kim vrijednostima. Jednako tako, u druatvima u kojima nema pomaka prema poveanju standarda i sigurnosti, nema niti pomaka u smjeru post-materijalisti kih vrijednosti. Hrvatska predstavlja poligon za provjeravanje nekih od ovih postavki. Bez obzira ato ovdje ne provjeravamo direktno vrijednosti o kojima on govori, kao okvir uzimamo onaj u kojem on promatra druatvenu promjenu. U promatranih etvrt stoljea dogaa se ogromna socijalna transformacija. Ta transformacija prekida polaganu modernizacijsku transformaciju koja karakterizira socijalizam. No i taj modernizacijski smjer prekidan je krizama i transformacijama koje, prema Inglehartu, moraju ostaviti traga na vrijednosnim orijentacijama. No Hrvatska je, u promatranom periodu, proala kroz dramati an rat, pad socijalnog standarda i, prema tome, kroz uruaavanje materijalne i osnovne egzistencijalne sigurnosti. Osnovni okvir za razumijevanje vrijednosnih promjena kojima se ovdje bavimo je niz meusobno povezanih procesa. S jedne strane to je modernizacija na socijalisti ki na in. U Jugoslaviji je (pa onda konzekventno i u Hrvatskoj, kao njenom integralnom dijelu) druatvo transformirano od poljoprivrednog u industrijsko. Ta socijalisti ka transformacija prodrmala je tradicionalisti ki vrijednosni sistem. Prema tome, Hrvatska ve u socijalizmu predstavlja moderno druatvo, iako sa specifi nostima karakteristi nim za socijalisti ki poredak. No taj hod prema modernizmu, koji je prema Inglehartu morao gurati vrijednosni sistem u modernisti kom smjeru, mora biti shvaen u kontekstu jedne permanentne krize koja je od osamdesetih godina drmala socijalisti ki ekonomski i politi ki sistem. Ve i prije raspada socijalizma, Hrvatsku (i Jugoslaviju kao cjelinu) karakterizira period dugoro ne ekonomske stagnacije koja po inje u osamdesetim godinama. Tako, naprimjer, u periodu 1980.-1990., Hrvatska ostvaruje nulte stope rasta druatvenog proizvoda. Naravno da se u tijeku rata i druatveni proizvod i industrijska proizvodnja uruaavaju. Na nivo 1990., Hrvatska se vraa tek sredinom prvog desetljea 21. stoljea, ato prakti no zna i da se radi o izgubljenom periodu (sa stajaliata ekonomskog razvoja) jer se, u sredini prvog desetljea 21. stoljea, Hrvatska nalazi na razini ranih osamdesetih. Prema tome to je etvrt stoljea ekonomske stagnacije materijalnog standarda. Ako se to prevede u Inglehartov teoretski okvir, onda je hod prema modernizacijskim vrijednostima zaustavljen jer pada standard, raste nesigurnost i to ne samo materijalna, nego i egzistencijalna (rat). Jednako tako, to je period zna ajne druatvene transformacije prelaska na kapitalisti ku ekonomiju  privatizacijom i micanjem ograni enja privatnom vlasniatvu  a i prijelaz na pluralisti ki politi ki sistem. Ta transformacija poveala je ekonomsko-socijalnu nesigurnost. Poveanje nesigurnosti zaposlenja, nezaposlenost, masovna dislokacija proizvedena privatizacijom, ruaenjem svake legitimnosti privatizacijskog procesa u poznatim i airoko rasprostranjenim  slu ajevima . Dakle, sve naae to ke promatranja locirane su u raznim  krizama ekonomskog, socijalnog i politi kog karaktera. Osnovna istra~iva ka pitanja Naae glavno pitanje je kako se mijenja vrijednosni sistem u tom periodu burnih druatvenih promjena? U prvom redu postavljamo pitanja isto deskriptivnog karaktera, tj. kako se poveava ili smanjuje prihvaanje ili odbijanje odreenih vrijednosnih orijentacija? Po etak analize je u jednoj teoriji vrijednosnog prostora koji se sastoji od dvije osnovne dimenzije, prvu bih nazvao tradicionalizam-modernizam, a drugu autoritarizam-liberalizam. Prva dimenzija je viae  kulturna jer se viae odnosi na oblike po~eljnog ponaaanja u sferi li nih odnosa (na primjer odnosa meu spolovima, generalno seksualnih praksi, religioznosti i sl.), a druga viae u sferi po~eljnih druatvenih poredaka u ekonomskoj i socijalnoj sferi. Tako tradicionalizam zna i veu religioznost i prihvaanje religioznih normi u reguliranju svakodnevnog ~ivota. To je dakle prihvaanje nejednakosti meu spolovima, pot injavanja autoritetu i sli no. Modernizam je dakako obrnuto od toga i sastoji se u sekularizmu, individualizmu, prihvaanju jednakosti meu spolovima i prava za sve manjinske grupa (kao ato su na pr. homoseksualci) i sl. Druga dimenzija je autoritarizam naspram liberalizmu. Autoritarni pol zna i zazor prema politi koj demokraciji, prihvaanje hijerarhije (uklju ujui i nedemokratski poredak zasnovan na autoritetu nacionalnog voe, naprimjer), vjerovanje u jaku dr~avu koja je garant rjeaavanja politi kih, ali i ekonomskih problema, povezanost s nacionalnom isklju ivoau. Liberalizam je obratno, prihvaanje zasada liberalnog ekonomskog poretka privatnog vlasniatva, tr~iata, ekonomske i politi ke slobode, neprihvaanje autoritarnih i nacionalisti kih ideologija, itd. Ovo je naravno samo teoretski model osnovnih dimenzija vrijednosnog sistema koji nam slu~i kao podloga za postavljanje teoretskih pitanja, ali i za konstrukciju mjernih instrumenata. Svaki takav teoretski model zasnovan je i na prethodnim empirijskim istra~ivanjima, ali i na predod~bama teoreti ara. Kao ato znamo, predod~be teoreti ara o vrijednostima i odnosima meu njima  iae su nego ato je to slu aj s distribucijom vrijednosti u normalnoj populaciji. Koli ina kognitivne disonance (naprimjer, mjeaavina autoritarnih i liberalnih elemenata), koja mo~e postojati u populaciji, sigurno je vea nego ato bismo mi teoreti ari to, u svojim glavama, bili voljni dopustiti. Prema tome, jedan od koraka u kasnijem istra~ivanju biti e u testiranje koliko takav model odgovara odnosima vrijednosti koji postoje u  glavama ljudi. No ovo za sada zadr~avamo kao polaznu to ku. Jednako tako, moramo biti svjesni da svaki model vrijednosnih orijentacija nosi pe at vremena i neodvojiv je od prevladavajuih ideoloaki shema. Kao usporedbu mo~emo uzeti istra~ivanje vrijednosnih orijentacija u Srbiji, koje je provedeno 1973.-1974. u Srbiji. Tamo D. Panti polazi od sli nog modela, ali on suprotstavlja tradicionalizam i samoupravni humanizam kao jednu dimenziju, a etatizam i liberalizam kao drugu. To su dimenzije identi ne naaim, ali s nekim specifi nostima. Tradicionalizam je suprotstavljen samoupravnom humanizmu, a u naaem modelu modernizmu. U stvari, Panti iz ideoloakih razloga postavlja prihvaanje samoupravne ideologije (druatvenog vlasniatva i kolektivizma) kao suprotan pol tradicionalizmu. No on u samoupravni humanizam stavlja i vrijednosti kao ato je moderna orijentacija, otvorenost prema svijetu, nereligioznost, koja je i kod nas osnova modernizma. Ja bih rekao da je naa modernizam identi an Pantievom samoupravnom humanizmu, samo je o iaen od samoupravne socijalisti ke ideologije. Pantieva druga dimenzija, liberalizam-etatizam, opet u velikoj mjeri odgovara naaoj shemi, ali umjesto etatizma naglaaavamo airi pojam autoritarizma. (Ili, naprimjer, nereligioznost stavlja kao komponentu etatizma budui da kao ideal-model ima socijalisti ki etatizam, a mi stavljamo kao sastavni dio autoritarizma religioznost jer je etatizam za nas samo dimenzija autoritarnosti.) Dakle dimenzije vrijednosnog sistema i njegova konstrukcija uvijek se moraju razumjeti u danom historijsko-politi kom kontekstu. Jednu sli nu analizu vrijednosti mo~emo nai u joa jednom starijem radu Bertcha i Zaninovicha. Oni, na temelju faktorske analize, dolaze do tri osnovne dimenzije vrijednosti. Prvu nazivaju parohijalno-tradicionalnom. Iako ona  hvata tradicionalizam, kod njih ona predstavlja mjeaavinu autoritarizma, zatvorenosti i anti-ekonomskih stavova. Druga je njihova dimenzija, tr~iano-decentralisti ka, ona koja se protivi mijeaanju dr~ave u privredu, protivi se egalitarizmu i sl. Kona no, trea je socijalisti ko-patriotska, koja se sastoji u prihvaanju nekih bitnih dimenzija socijalisti ke ideologije. Koja je relacija meu dimenzijama naaeg modela, empirijsko je pitanje, naravno. Polazna hipoteza je da je liberalizam na politi kom planu povezan s modernizmom na kulturnom planu i da je autoritarizam na politi kom planu povezan s tradicionalizmom. Na taj na in se naa model zapravo su~ava na dvije suprotnosti koje sijeku sav vrijednosni prostor, od kulture do ideologije (autoritarizam-tradicionalizam naspram liberalizmu-modernizmu). No opet se tu radi o teoretskoj konstrukciji, a koliko je ona realno prisutna u postojeem vrijednosnom prostoru, treba provjeriti. U ovom radu bavimo se prvenstveno vrijednosnim orijentacijama, tj. prihvaanjem ili odbijanjem grupa stavova koji se odnose na odreenu sferu druatvenog djelovanja. Te sfere su ekonomska i politi ka organizacija druatva, gdje smo razne stavove grupirali u vrijednosne dimenzije ekonomsko-politi kog liberalizma (gdje je osnovna os odbijanje ili prihvaanje osnovnih principa liberalnog druatva  privatnog vlasniatva, tr~iata, viaestrana ke demokracije). Druga vrijednosna orijentacija je politi ki autoritarizam za koji pretpostavljamo da je suprotnost ekonomsko-politi kom liberalizmu i zasniva se na protivljenju individualnim slobodama i etatizmu, tj. glorifikaciji uloge dr~ave. Trea vrijednosna orijentacija je nacionalni ekskluzivizam, koji se zasniva na ideji da nacije trebaju biti odvojene, tj. da pripadnici razli itih naroda ne mogu ~ivjeti zajedno. (To je samo jedna dimenzija mnogo aireg pojma nacionalizma). etvrta je vrijednosna orijentacija, koja ne predstavlja  ideoloaku dimenziju u u~em smislu, religioznost. Peta vrijednosna orijentacija nije politi ka nego se odnosi na sferu rodnih odnosa, tj. bavi se ravnopravnoau spolova. Kona no, imamo neato ato neki smatraju karakteristikom li nosti, a neki, jednako tako, klju nim kulturnim obrascem, a to je autoritarnost. Dok je politi ki autoritarizam vrijednosna orijentacija koja se odnosi na sferu politi kog i govori o po~eljnim druatvenim odnosima, ovaj individualni autoritarizam odnosi se na po~eljne mikro-socijalne odnose. S jedne strane, ovdje je uklju ena dimenzija po~eljnog na ina odgoja djece, koji je K. Stenner klju ni indikator autoritarne li nosti. Jednako tako, to je vjerovanje da je pojedinac manje vrijedan od kolektiva, a i vjerovanje da su odnosi dominacije i podreenosti nu~ni jer proizlaze iz ljudske prirode. }upanov, Sekuli i `porer jednu svoju raniju analizu zasnivaju na hipotezi da je autoritarizam trajna vrijednosna orijentacija u Hrvatskoj. Izbor ovih vrijednosnih orijentacija svakako je daleko od toga da iscrpi cjelokupni vrijednosni spektar i predstavlja samo njegov isje ak. Njegov izbor je uvjetovan isto pragmati nim razlozima, tj. raspolo~ivoau tvrdnji u svim istra~iva kim valovima. Implicitno su ove vrijednosti indikatori osnovnih dimenzija koje smo naveli u prethodno spomenutom modelu. Tradicionalizam je direktno mjeren preko rodnog konzervativizma i religioznosti. Odbacivanje rodnog konzervativizma i religioznosti zna i obrnuti pol na istoj dimenziji, tj. modernizam. Liberalizam naspram autoritarizmu mjeren je ekonomsko-politi kim liberalizmom, na jednoj strani, a politi kim autoritarizmom, na drugoj. Individualni autoritarizam, koji svakako spada u autoritarnu stranu ovog spektra, shvaamo kao dublju dimenziju ne samo kulture (vrijednosti) nego i li nosti. Konstrukcija skala Da bismo odgovorili na postavljena pitanja, konstruirali smo nekoliko skala koje mjere neke vrijednosti i stavove. U stvari, glavni je kriterij pri odabiru stavki bila raspolo~ivost pojedinih estica u svakoj godini istra~ivanja. Na taj na in konstruirali smo aest skala koje smo mogli primijeniti u svakoj raspolo~ivoj godini. Svaka skala se sastoji od prosje nog odgovora na nekoliko tvrdnji. Uputa je glasila  Ovdje je naveden odreeni broj tvrdnji koje su uzete iz novina, knjiga i svakodnevnih razgovora, a odnose se na razli ite ~ivotne situacije, ideje i ciljeve. S kojima se od njih sla~ete i u kojoj mjeri? 1  uope se ne sla~em, 2  djelomi no se ne sla~em, 3  neodlu an sam, 4  djelomi no se sla~em, 5  potpuno se sla~em. Jedino je skala religioznosti konstruirana druga ije na ato emo doi. Prva je skala koju smo nazvali rodni konzervativizam a usmjerena je na otkrivanje orijentacije u odnosu na jednakost meu spolovima i rodnim ulogama. Skala se sastoji od sljedeih tvrdnji: Ako je u braku samo jedan supru~nik zaposlen, prirodnije je da to bude muakarac. Veina poslova u domainstvu po svojoj prirodi viae odgovara ~enama. Dobro je da u braku postoji jednakost izmeu mu~a ~ene, ali je bolje da mu~ ima posljednju rije . Muakarcima su bliskije javne, a ~enama privatne aktivnosti. Odgoj djece je prije maj ina nego o eva du~nost. Skala ima zadovoljavajue alpha-vrijednosti za sve godine 1985.: .739, 1989.: .715, 1996.: .816, 2004.: .796, 2010.: .797. Druga je skala nacionalnog ekskluzivizma koja se odnosi na shvaanja da narodi moraju biti odvojeni i da su kontakti atetni i kontraproduktivni. Skala se sastoji od sljedeih tvrdnji: Nacionalno mjeaoviti brakovi moraju biti nestabilniji od drugih. Svaki narod mora imati svoju dr~avu. ovjek se mo~e osjeati sasvim siguran samo kad ~ivi u sredini u kojoj su veina pripadnici njegovog naroda. Meu nacijama se mo~e ostvariti suradnja, ali ne i povjerenje. Bez voe svaki je narod kao ovjek bez glave. Alpha-indeksi su za pojedine godine 1985.: .606, 1989.: .639. (U 1989. izbacili smo iz skale tvrdnju: Bez voe svaki je narod kao ovjek bez glave, jer je s njom alpha iznosio samo .585), 1996.: .651, 2004.: .699, 2010.: .702. Skala individualnog autoritarizma konstruirana je od sljedeih stavaka: Interesi kolektiva uvijek moraju biti va~niji od interesa pojedinca. Dvije su glavne vrste ljudi na svijetu, jaki i slabi. Najva~nija stvar za djecu je u iti ih posluanosti roditeljima. Svoje pretpostavljene treba sluaati i kada nisu u pravu. Alphe su .464 za 1985., .559 za 1989., .609 za 1996., .573 za 2004. i .682 za 2010. Skala politi kog autoritarizma konstruirana je od tvrdnji: Potpuna sloboda govora danas vodi dezorganiziranju druatva. Sudstvo u krajnjoj liniji mora slu~iti vlasti. Dr~ava danas mora mati veu ulogu u upravljanju privredom. U ovoj se skali javljaju najni~i alpha-indeksi. Tako, naprimjer, za 2004. ne bismo nikada izolirano upotrijebili tu skalu, ali, jer je davala neato bolje rezultate u drugim godinama, mi emo ju i ovdje upotrijebiti. Alphe za pojedine godine su: .430 za 1985., .565 za 1989., .578 za 1996., .381 za 2004. i .472 za 2010. Skala ekonomsko politi kog liberalizma konstituirana je od sljedeih stavaka: Druatveni napredak uvijek e po ivati na privatnom vlasniatvu. Samo privatna poljoprivredna proizvodnja omoguuje bolju snabdjevenost. `to se dr~ava manje mijeaa u privredu privreda e biti uspjeanija. (1985. i 1989. tvrdnja je glasila: Potpuna sloboda radnih kolektiva preduvjet je napretka.) Viaestrana ki sustav garantira izra~avanje interesa svih druatvenih grupa. Alphe su za pojedine godine: 1985.: .587, 1989.: .520, 1996.: .500 (tu je ispuatena tvrdnja: `to se dr~ava manje mijeaa u privredu privreda e biti uspjeanija., jer s njom je aplha .480), 2004.: .513, 2010.: .632. Skala religioznosti konstruirana je neato druga ije od ostalih skala pa su njome dobiveni rezultati samo uvjetno komparabilni s ostalim skalama, o emu treba voditi ra una prilikom interpretacije. Naime, ona se zasniva na samo jednom pitanju koje glasi : Kada bi Vas netko upitao o Vaem odnosu prema religiji, gdje biste sami sebe svrstali? Vrijednost 1 je odgovor Nije religiozan i protivnik je religije., 2 Nije religiozan, iako nema nita protiv religije., kao vrijednost 3 spojeni su odgovori Prema religiji je ravnoduan. i Dosta razmilja o tome, ali nije na istu vjeruje li ili ne. , 4  Religiozan je, premda ne prihvaa sve ato vjera u i. , 5  Uvjereni je vjernik i prihvaa sve ato vjera u i. . Osnovne hipoteze Jedno od pitanja koja emo pokuaati rasvijetliti je u kolikoj mjeri se mijenja vrijednosni sistem u funkciji druatvenih promjena. Unutar tog openito formuliranog pitanja postavljamo pitanje kauzaliteta. Naime, prethode li promjene vrijednosti druatvenim promjenama ili su njihova posljedica? S tim je povezano pitanje je li nacionalizam uzrok ili posljedica krvavog raspada zemlje? Ili, je li prihvaanje tr~iata, privatnog vlasniatva i viaestrana ja posljedica ili pokazatelj raspada socijalizma? Drugo pitanje je, do koje se mjere druatvo modernizira, tradicionalizam postaje manje privla an, a u kojoj mjeri se retradicionalizira, npr. u kojoj se mjeri ljudi vraaju religioznosti kada ona postaje prihvatljiva ideoloaka sastavnica re~ima, za razliku od prijaanje  anti-sistemske pozicije? Drugim rije ima, zna i li raspad socijalizma druatvenu modernizaciju ili retradicionalizaciju i zna i li prelazak na politi ki pluralizam i privatno-vlasni ku tr~ianu ekonomiju i vee prihvaanje ekonomsko-politi kog liberalizma i napuatanje autoritarnih elemenata socijalisti ke dominantne ideologije ili je obratno, novi nacionalizam gura prema novim oblicima autoritarne kulture? Rezultati U Tablici 1. dani su osnovni rezultati (aritmeti ke sredine i varijance) pojedinih skala, po godinama. Na taj na in vidimo kako se pojedine vrijednosti i stavovi u vremenu viae ili manje prihvaaju, ali jednako tako, gledajui varijance, kako se slaganje oko prihvaanja ili odbijanja pojedinih stavova poveava ili smanjuje. Vrijednosne skale1985.1989.1996.2004.2010.Srednja vrijednostStandardna pogreakaSrednja vrijednostStandardna pogrekaSrednja vrijednostStandardna pogrekaSrednja vrijednostStandardna pogrekaSrednja vrijednostStandardna pogrekaSkala rodnog konzervativizma 3,6960,019933,7705,021893,3895,018973,1314,023582,8275,03251Skala nacionalnog ekskluzivizma 3,2259,017492,2973,020543,4621,023533,2866,018783,2812,02703Skala individualnog autoritarizma 2,9080,020563,2514,020083,1347,020433,1648,020163,1352,02964Skala politi kog autoritarizma 3,3641,019362,8276,024072,6954,021782,9225,020223,0619,02896Skala ekonomsko-politi kog liberalizma 2,7340,019003,6722,017973,8919,016633,6098,016263,4074,02445Intenzitet religioznosti 2,9768,021913,1713,022244,0104,021594,0950,020183,9451,03251Tablica 1. Tablica 2. Vrijednosne skale1985.1989.1996.2004.2010.VarijancaVarijancaVarijancaVarijancaVarijancaSkala rodnog konzervativizma 1,0741,202,7921,2351,059Skala nacionalnog ekskluzivizma ,8281,0581,219,783,732Skala individualnog autoritarizma 1,1331,012,919,902,880Skala politi kog autoritarizma 1,0061,4531,045,907,840Skala ekonomsko politi kog liberalizma ,973,810,609,587,599Intenzitet religioznosti 1,2831,2391,026,904,983 Uvijek mo~emo postaviti pitanje jesu li opa~ene razlike izmeu nivoa prihvaanja odreenih stavova statisti ki zna ajne ili ne. Vidimo da je najprihvaenija vrijednost rodni konzervativizam, s prosje nom prihvaenoau od 3,696. Iza toga slijedi politi ki autoritarizam s 3,3641. Je li to dovoljno velika razlika da ju proglasimo statisti ki zna ajnom? Logika je ovog pitanja jednostavna. Budui da ovdje radimo s uzorkom, a ne s populacijom, postavljamo pitanje bi li se razlika, koju smo dobili na uzorku, ponovila i da smo pitali sve graane Hrvatske ili opa~enu razliku mo~emo tretirati kao slu ajnu, drugim rije ima da smo uzeli neki drugi uzorak mo~da razlike ne bi ni bilo ili bi bila obrnuta, tj. nacionalni ekskluzivizam i religioznost bi bili prihvaeniji od ekonomsko-politi kog liberalizma? Budui da pretpostavljamo da se aritmeti ka sredina populacije nalazi unutar raspona od plus-minus dvije standardne greake oko aritmeti ke sredine uzorka, ako se dobiveni rasponi oko dvije aritmeti ke sredine uzoraka ne preklapaju, onda smo sigurni (tj. kao ato je to u statisti koj analizi uvijek slu aj,  sigurni zna i 95% vjerojatnosti) da je dobivena razlika  stvarna razlika u populaciji, a ne samo slu ajno dobivena razlika meu uzorcima. Ovo je vidljivo iz predlo~enih grafikona u kojima krugovi predstavljaju aritmeti ke sredine, a linije oko njih raspon od dvije standardne greake. Ako sada pogledamo grafikon, onda vidimo da se raspon oko aritmeti ke sredine rodnog konzervativizma ne preklapa s rasponom niti jedne od drugih promatranih stavova i vrijednosti. Prema tome, s 95% sigurnoau tvrdimo da je u 1985. najprihvaenija vrijednost rodni konzervativizam, koji je dakle viae prihvaen i od politi kog autoritarizma i od nacionalnog ekskluzivizma. Drugim rije ima, i da smo ispitali itavu hrvatsku populaciju njeno prihvaanje ekonomsko-politi kog liberalizma bilo bi vee nego njena religioznost ili nacionalni ekskluzivizam. S druge strane, vidimo da se rasponi oko aritmeti ke sredine politi kog autoritarizma i nacionalnog ekskluzivizma ne preklapaju, ato zna i da je druga prihvaena vrijednost politi ki autoritarizam, a trea nacionalni ekskluzivizam. U nastavku su grafikoni za sve promatrane godine, a omoguavaju analizu za svaku godinu posebno. Pogledajmo sada analizu po godinama. Grafikon 1.  Pri interpretaciji ove godine moramo imati na umu specifi nosti uzorka, tj. da je to radno aktivno, a ne ukupno stanovniatvo. To e naro ito trebati uzeti u obzir pri usporedbi 1985. i 1989. godine. Vidimo da se tri vrijednosti nalaze u sferi  prihvaanja (prosjek vei od 3), a etiri u sferi odbijanja (prosjek manji od 3). To zna i da su u aktivnom stanovniatvu Hrvatske u 1985. naprihvaenije vrijednosti (i to u smislu hijerarhije) rodni konzervativizam, politi ki autoritarizam i nacionalni ekskluzivizam. Sve su to vrijednosti koje se nalaze na konzervativnom polu. Ako ~elimo analizirati svaku od promatranih vrijednosnih orijentacija s obzirom na izvor i odnos prema vladajuem ideoloakom diskursu, onda visok polo~aj rodnog konzervativizma direktno mo~emo interpretirati kao relikt tradicionalizma koji se protivi modernisti koj verziji socijalisti ke ideologije o ravnopravnosti spolova. Ta visoka prihvaenost indicira jaku prisutnost klasi nog tradicionalizma u vidu patrijarhalnih stavova i shvaanja nejednakosti uloga muakaraca i ~ena kao ne ega normalnoga. Prihvaanje politi kog autoritarizma, s druge strane, ne mo~emo interpretirati kao nekakav  opozicijski konzervativizam jer se neke njegove bitne dimenzije poklapaju sa socijalisti kim principima. Socijalisti ki diskurs je ambivalentan prema nezavisnoj ulozi sudstva. Iako su ekscesi, tipa  ne treba se dr~ati zakona kao pijan plota , a i vidljivo partijsko mijeaanje u sudstvo stvar proalosti, partijska kontrola, ali i njena po~eljnost nisu upitne. Jednako vrijedi i za slobodu govora jer verbalni delikt je u to vrijeme joa uvijek na snazi. Jedino vea uloga dr~ave u ekonomiji je  etatizam koji se suprotstavlja samoupravnoj dominantnoj ideologiji, iako je dr~ava i njeno voenje privrede, s druge strane, tradicionalni socijalisti ki princip. `to se nacionalnog ekskluzivizma ti e, iako je  nacionalizam dio ideoloake opozicije, ne mo~e se negirati da se ve i u to vrijeme pomaljaju obrisi tenzija koje imaju nacionalnu dimenziju pa prihvaanje nacionalnog ekskluzivizma mo~e biti reakcija na to. Prema tome, prihvaanje tih vrijednosti ne mo~emo automatski pripisati kao  opozicijsko . S druge strane, odbijanje ekonomsko-politi kog liberalizma i religioznost koja je samo malo ispod  neutralne to ke, mogu biti interpretirani kao signali konformizma. Iako religija nije proganjana, onda nije bila ni po~eljna u druatvu i bilo kakva zna ajna pozicija u druatvu bila je inkompatibilna s javnim ispovijedanjem religije, koja se doduae mo~e tolerirati, ali samo ako je duboko u sferi privatnoga. Prema tome, ako bismo ~eljeli rezimirati, mogli bismo rei da hrvatsko druatvo u 1985. godini karakterizira tradicionalizam i konformizam. Mi ne mo~emo direktno ustanoviti koliko je prihvaanje odreenih konzervativnih vrijednosti rezultat njihovog preklapanja s<> FFfGG$H&HHHHHII JJ~JJKKKKMؾؾؾةؖؖؖpp]]]%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mhzB*CJOJQJaJph%h*=mh> B*CJOJQJaJph%h*=mh!JaB*CJOJQJaJph(h*=mhzh6B*CJOJQJaJph2jh*=mhzh0JB*CJOJQJUaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph(h*=mhzh5B*CJOJQJaJph`b&/FF|LOSZfrkow"hޅ $ a$gd $ & Fa$gdGKgd5$a$gd $dha$gdMMOOP0Q2Q8QQQQQQRtR~RSSTT`UUUUUٳٍٍzgTAAA%h*=mh bB*CJOJQJaJph%h*=mhD5B*CJOJQJaJph%h*=mh*?B*CJOJQJaJph%h*=mh%-B*CJOJQJaJph%h*=mhb B*CJOJQJaJph%h*=mhVB*CJOJQJaJph%h*=mh'X'B*CJOJQJaJph%h*=mhv3xB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh1eB*CJOJQJaJphUU VVPVRV\VfVVVVWzWWWWWlZllmm>m&n(n:nzn~nnٳٳ٠٠٠ٍzٍgTTT%h*=mh'AB*CJOJQJaJph%h*=mh/B*CJOJQJaJph%h*=mhHRB*CJOJQJaJph%h*=mhu%{B*CJOJQJaJph%h*=mhc,B*CJOJQJaJph%h*=mh_B*CJOJQJaJph%h*=mhV" B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh8B*CJOJQJaJph nnnnnnn4o6ooo^p`pppqq2t6t8txtttuu$v&v,w2wbwdwwwxxxxdyfytyvyyyyyzzz{{H{V{{{{{%h*=mhhC B*CJOJQJaJph%h*=mhctvB*CJOJQJaJph%h*=mh4B*CJOJQJaJph%h*=mhOWB*CJOJQJaJph%h*=mh'AB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph7{{8|:|`|b|||||H}J}:~<~~́DFjԃ&(`bޅ24Ԇٿٿ٬٬ٙٙٙٙٙٙٙلq%h*=mhEb~B*CJOJQJaJph(h*=mhzh5B*CJOJQJaJph%h*=mha_B*CJOJQJaJph%h*=mhdB*CJOJQJaJph2jh*=mhzh0JB*CJOJQJUaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhhC B*CJOJQJaJph&Ԇֆ$DHx~pL:v02LNfhʑґȒhj4BDٰٰٝٝٝٝٝٝٝٝيييwww%h*=mhYhB*CJOJQJaJph%h*=mh%/B*CJOJQJaJph%h*=mhXB*CJOJQJaJph+h*=mhzh56B*CJOJQJaJph%h*=mh"B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh5\HB*CJOJQJaJph.02N؎vxzlj@Bҗ $da$gd5$ & Fda$gd`$ & Fda$gd` $da$gdO9 $a$gdO9DHJl ,2jvܕޕ"$:<\b.0NZ\ƘȘDF "nٳٳٳٳٳٳٝييييwww%h*=mh"6B*CJOJQJaJph%h*=mheB*CJOJQJaJph+h*=mhzh56B*CJOJQJaJph%h*=mhiEB*CJOJQJaJph%h*=mhpB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhYhB*CJOJQJaJph.җ^ʘHbؚP$ԝDŸR(ޣ*$a$gd $ & Fda$gd`$ & Fda$gd` $da$gd5 $da$gd5$ & Fda$gd`nLN "$BZr "&(DFbd":BNP 4:lnְְְְְ֝֊֊֊֊ְְְְ%h*=mhm[mB*CJOJQJaJph%h*=mh?eB*CJOJQJaJph%h*=mh"6B*CJOJQJaJph%h*=mheB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph+h*=mhzh56B*CJOJQJaJph1jṇΣN\ޤFHtޥ%Em٦ ٳٝييييييwdwdwdw%h*=mh#B*CJOJQJaJph%h*=mh:sB*CJOJQJaJph%h*=mh&B*CJOJQJaJph+h*=mhzh56B*CJOJQJaJph%h*=mhGB*CJOJQJaJph%h*=mh"6B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhMB*CJOJQJaJph#,2PhjĨ"$*L4HZȫЫ֫HPRZ`.Rٱًٞٞٞٞٞxxeeee%h*=mh" B*CJOJQJaJph%h*=mh@\b@BNl>|DF BDlnHٳٳٳٳٳٳٳٳًًًٞxxx%h*=mhFB*CJOJQJaJph%h*=mhWCB*CJOJQJaJph(h*=mhzh5B*CJOJQJaJph%h*=mh:XB*CJOJQJaJph%h*=mhCB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhilB*CJOJQJaJph/HPR\^hjtvԵֵ$%89KL_`rsθ7>@AJðÊwwd%h*=mh*=mB*CJOJQJaJph%h*=mh=B*CJOJQJaJph%h*=mhe/B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh*=mB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph(h*=mhe/5B*CJOJQJaJph(h*=mhzh5B*CJOJQJaJph'-d$&@#$/IfgdL%kd$$Ifl4 ֈ R$-j5`j ONO t 6@05644 layty|ֵ%9L`s$d$&@#$/7$8$H$Ifa$gdL%$d$&@#$/7$8$H$Ifa$gdL%d$&@#$/7$8$H$IfgdL%Ff` $Ifgd*=m$d$&@#$/Ifa$gdL%¶ɶж׶޶#*18?FMT$d$&@#$/7$8$H$Ifa$gdL%d$&@#$/7$8$H$IfgdL%Ff$d$&@#$/7$8$H$Ifa$gdL%TUx@N\jxFf $d$&@#$/7$8$H$Ifa$gdL%$d$&@#$/7$8$H$Ifa$gdL%d$&@#$/7$8$H$IfgdL%Ff x̸θ,:HVdr$d$&@#$/7$8$H$Ifa$gdL%d$&@#$/7$8$H$IfgdL%FfC$d$&@#$/7$8$H$Ifa$gdL% !(/67BM_d$IfgdL%gdGFf$d$&@#$/7$8$H$Ifa$gdL%$d$&@#$/7$8$H$Ifa$gdL%d$&@#$/7$8$H$IfgdL%FfJKL_cdijopuv{|}lnp~,.įįįįį윉vvvc%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mh#"B*CJOJQJaJph%h*=mh*=mB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph(h*=mh Q5B*CJOJQJaJph(h*=mhzh5B*CJOJQJaJph%h*=mh=B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph&_ekqw}$d$Ifa$gdL%}~4&d$IfgdL%kd $$Ifl4)ֈrJ }%,(5` 3NON t05644 laytL%$d$Ifa$gdL%$d$Ifa$gd*=mк6#d$7$8$H$IfgdL%kd $$Ifl4ֈrJ }%,(5  3NON t05644 layty|кֺܺ$d$7$8$H$Ifa$gdL%6#d$7$8$H$IfgdL%kd$$Ifl#ֈrJ }%,(5 3NON t05644 laytL% %*$d$7$8$H$Ifa$gdL%*+N6#d$7$8$H$IfgdL%kd$$IflֈrJ }%,(5 3NON t05644 laytL%NTZ_di$d$7$8$H$Ifa$gdL%ij@6#d$7$8$H$IfgdL%kd$$IflֈrJ }%,(5 3NON t05644 laytL%@LXdnx$d$7$8$H$Ifa$gdL%xzʼ6#d$7$8$H$IfgdL%kd$$Ifl3ֈrJ }%,(5 3NON t05644 laytL%ʼԼ޼$d$7$8$H$Ifa$gdL%26#d$7$8$H$IfgdL%kd $$IflֈrJ }%,(5 3NON t05644 laytL%2>JV`j$d$7$8$H$Ifa$gdL%jlnp|80000$a$gd kd!$$IflֈrJ }%,(5 3NON t05644 layty|.N>Dx.0dfzzzzgTg%h*=mh)B*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mhAmB*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mhw;B*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mh#"B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJphD@bdpP46|ٳٳ٠٠٠٠٠٠٠٠ٍzggg%h*=mhQ#B*CJOJQJaJph%h*=mhUB*CJOJQJaJph%h*=mh~B*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mhd`B*CJOJQJaJph%h*=mhbqB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh^,B*CJOJQJaJph'4KMMMPryyyp<TX$a$gdvE, 7$8$H$gd$a$gd 24jl"2v 2LR,.Dtͺͺͺͺn[H%h*=mh:B*CJOJQJaJph%h*=mheB*CJOJQJaJph%h*=mh B*CJOJQJaJph%h*=mh?+B*CJOJQJaJph%h*=mh"B*CJOJQJaJph%h*=mhD'B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh$B*CJOJQJaJph=j"h*=mh5B*CJOJQJUaJmHnHphtHut TZtv DF "HJƳƳƠƠƠƍzƍgT%h*=mh B*CJOJQJaJph%h*=mh&fB*CJOJQJaJph%h*=mh&B*CJOJQJaJph%h*=mh_CB*CJOJQJaJph%h*=mh16B*CJOJQJaJph%h*=mhcB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhRLB*CJOJQJaJph%h*=mh+TB*CJOJQJaJphL&(jnxz24T$ٳٳٳ٠٠٠٠٠٠ٍzggTT%h*=mh*B*CJOJQJaJph%h*=mh^qB*CJOJQJaJph%h*=mh;GB*CJOJQJaJph%h*=mh7M>B*CJOJQJaJph%h*=mhBOLB*CJOJQJaJph%h*=mh/B*CJOJQJaJph%h*=mheB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh(B*CJOJQJaJph $&<FJ24r0pvHHH>IBINIfIIIIIJFJKKMٳٳٳٳ٠٠ًxًxee%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mhDB*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJphU%h*=mh1B*CJOJQJaJph%h*=mh{ B*CJOJQJaJph%h*=mh>OB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh*B*CJOJQJaJph' dominantnom socijalisti kim ideologijom (kao u slu aju politi kog autoritarizma), a koliko ostatak starog tradicionalizma. Tamo gdje su one u direktnom sukobu, jednom prevladava tradicionalizam (kao u slu aju rodnog konzervativizma), a drugi put konformizam (kao u slu aju religije). O ito je religioznost osjetljivija ideoloaka dimenzija i manje tolerirana nego rodni konzervativizam, gdje vjerojatno postoji vei raskorak izmeu proklamiranog modernizma i preautne prihvaenosti konzervativnih vrijednosti. Konformizam se dakle ogleda u prvom redu u odbacivanju osnovnih principa ekonomskog liberalizma (privatnog vlasniatva) i viaestrana kog sistema, koji je u to vrijeme joa apsolutno proskribiran kao oblik  graanske demokracije . Grafikon 2.  U 1989. imamo druga iju situaciju. Istra~ivanje je izvedeno kad su konture raspada bile jasne, a opasnost rata se jasno nazirala. U tehni kom smislu moramo imati na umu da se radi o druga ije konstruiranim uzorcima, tj. sada imamo reprezentativni uzorak cjelokupnog, a ne samo aktivnog stanovniatva, ato naravno utje e na dobivene rezultate. Ako meutim u ovom asu zanemarimo razlike u uzorcima i koncentriramo se na objaanjenje razlika, koje bi proizlazile iz promijenjenog druatvenog konteksta, tj. izrazito zategnute situacije uo i izbijanja sukoba i definitivne dezintegracije zemlje, onda vidimo sljedee: rodni konzervativizam i dalje  vodi na ljestvici prihvaenosti pa je prema tome o ito da se radi o nekoj vrsti  kulturne konstantne , barem u tom promatranom razdoblju. No dogaaju se promjene koje se mogu objasniti jedino iz promijenjene druatvene situacije. S jedne strane, najvei skok do~ivljava ekonomsko-politi ki liberalizam. On od najneprihavenije vrijednosti postaje druga po redu prihvaena vrijednost (skok s 2,73 na 3,67). Dakle, ve se anticipira promjena poretka i raspad osnova socijalizma i uvoenje poretka zasnovanog na principima liberalnost druatva  privatnog vlasniatva i viaestrana ja. Iako taj poredak u tom asu joa ne funkcionira, on je  iza ugla i ljudi ga sad, za razliku od etiri godine ranije, i prihvaaju. Zna i li to da je doalo do promjene stava ili se prije prihvaanje tih principa viae prikrivalo, ostaje otvoreno pitanje. Da se ipak radi o stvarnoj promjeni, a ne samo o otkrivanju prikrivenog, govore nam paralelne promjene u ostalim vrijednostima. U prvom redu, iako religioznost raste, taj rast je znatno manji. (Skok je s 2,97 na 3,17 i nalazi se na granici statisti ke zna ajnosti). S jedne strane, skok religioznosti mo~emo interpretirati kao iskazivanje  pravih i potisnutih vrijednosti jer je o igledno da je socijalizam na izdisaju. S druge strane, postavlja se pitanje zaato bi skok prihvaanja liberalnih vrijednosti bio toliko dramati niji od skoka religioznosti, ako se u oba slu aja radilo o potiskivanju? To bismo mogli opravdati jedino ako bismo rekli da je pritisak na religioznost bio manji nego na liberalne vrijednosti. No mislim da je plauzibilnije kazati da zaista dolazi do promjena i prihvaanja tih vrijednosti. Pogotovo kad pogledamo ato se zbiva s nacionalnim ekskluzivizmom. U situaciji o itog rasta nacionalnih tenzija uo i raspada zemlje, prihvaanje nacionalnog ekskluzivizma pada (s 3,22 na 2,97). Ljudi reagiraju na nadolazee nacionalne sukobe, smanjujui prihvaanje nacionalnog ekskluzivizma. Tu joa jednom moramo dovesti u pitanje interpretaciju kako je sukob bio odraz nacionalnih tenzija. Obratno, kad se sukob po inje pribli~avati, ljudi po inju smanjivati nacionalni ekskluzivizam (vjerojatno kao pokuaaj izbjegavanja sukoba). Ono na ato, meutim, moramo obratiti pa~nju je da se varijanca poveala (s 0,828 na 1,058). To zna i da smo svjedoci jednog divergentnog trenda da veina smanjuje svoj nacionalni ekskluzivizam, ali ga zato manjina poveava pa je rezultat manji prosjek, ali vei raspon. Prema tome, s jedne strane se smanjuje nacionalni ekskluzivizam, ali se poveava neslaganje o njemu ato je indikacija nastupajuih polarizacija. Nasuprot tome, prihvaanje liberalnih vrijednosti se poveava. Dakle, mo~emo rei da, uo i raspada socijalisti kog poretka, ljudi anticipiraju i prihvaaju osnovne zasade liberalnog poretka i istovremeno po inju odbacivati osnove nacionalizma. Vidjet emo kako e se situacija, ato se ti e nacionalizma, dramati no promijeniti, ali kao posljedica, a ne uzrok sukoba. Isto vidimo u pogledu politi kog autoritarizma, ije prihvaanje opada i on iz sfere prihvaenosti (3,36) pada u sferu odbacivanja (2,82). Dakle, bili smo vjerojatno u pravu kada smo i prihvaanje politi kog autoritarizma interpretirali kao svojevrsni konformizam u odnosu na dominantni socijalisti ki poredak. Kako je o igledno da taj poredak odlazi i njegovo prihvaanje slabi. Uostalom sa stajaliata jedne logi ki zaokru~ene ideologije, politi ki autoritarizam je obrnuta slika liberalizma. Ako raste prihvaenost liberalizma za o ekivati je da e opadati prihvaanje politi kog autoritarizma. I to je onda ono ato opa~amo, barem u ovom vremenskom periodu. No kao i u slu aju s nacionalnim ekskluzivizmom, imamo zna ajni skok varijance. (s 1,006 na 1,453). To zna i da se zapravo neslaganje oko politi kog autoritarizma u druatvu zna ajno povealo. Prema tome, mo~emo zaklju iti da se iz ovoga smanjenja politi kog autoritarizma takoer kriju divergentni procesi gdje je zna ajniji dio ljudi smanjio svoj ekskluzivizam ali je manji dio poveao svoj, ato rezultira onda u opem padu, ali i poveanom raspraenju dobivenih rezultata. Skok individualnog autoritarizma (s 2,9 na 3,25) je u skladu s onim ato predvia teorija autoritarizma, po kojoj ljudi, u situaciji prijetnje, postaju autoritarniji. Dakle, joa jednom valja naglasiti  uo i raspada Jugoslavije i krvavih nacionalno inspiriranih sukoba koji su uslijedili ne mo~emo vidjeti da je to anticipirano u porastu nacionalnog ekskluzivizma. Upravo obratno, izgleda da se ljudi trude  sprije iti nadolazei sukob, smanjujui nacionalni ekskluzivizam. Istovremeno, oni su spremni na uvoenje liberalnog poretka i prihvaaju privatno vlasniatvo i politi ko viaestrana je. Blagi porast autoritarizma mo~emo takoer tuma iti kao reakciju na o iglednu krizu i sukob koji dolazi i airi se. U kriznim situacijama autoritarizam se uvijek airi, bilo da se radi o porastu individualnog autoritarizma ili pak o unoaenju socijalnog reda (strah od slobode govora, naprimjer). Grafikon 3. Prva vremenska to ka poslije rata i u uspostavljenoj samostalnoj hrvatskoj dr~avi, a kojom raspola~emo, je 1996. Dakle, usporedba 1989.-1996. nam daje klasi ni prije-poslije kvazieksperimentalni nacrt istra~ivanja. Promjene koje uo avamo tuma imo kao posljedicu nastalih druatvenih promjena i rata koji je prohujao. Ono ato vidimo je dramati ni skok religioznosti, zatim manje dramati an, ali uo ljiv porast nacionalnog ekskluzivizma, ali i ekonomsko-politi kog liberalizma. S druge strane, uo avamo blagi pad rodnog konzervativizma (koji je, izgleda, dio dugoro nog trenda), a i manje padove individualnog i politi kog autoritarizma, koji nisu dio nekog linearnog trenda, o emu e joa biti rije i u nastavku. Ono na ato takoer moramo obratiti pa~nju i kod nacionalnog ekskluzivizma, a pogotovo kod ekonomsko-politi kog liberalizma, je smanjenje varijance koja indicira poveano slaganje. Kod ekonomsko-politi kog liberalizma imamo izuzetno nisku varijancu od 0,609, koja je najni~a opa~ena varijance u toj godini. Ona je dvostruko manja od opa~ene varijance za rodni konzervativizam (1,219). Ovdje se naziru dvije opre ne tendencije: kod rodnog konzervativizma poveava se neslaganje (dakle odbacuje se sve viae nejednakost spolova), ali paralelno se poveava varijanca, tj. raspraenje rezultata. Obratno, kod ekonomsko-politi kog liberalizma poveava se prihvaanje, ali i slaganje, tj. varijanca se smanjuje. Ako pogledamo hijerarhiju vrijednosti, koja se dobro vidi na grafikonu, onda vidimo da su opadanje prihvaanja rodnog konzervativizma i dramati an rast religioznosti promijenili vrh ljestvice vrijednosti. Sad najdominantnija postaje religioznost (i tako ostaje u itavom promatranom periodu do 2010.), a slijedi je ekonomsko-politi ki liberalizam. Iza njih su rodni konzervativizam i nacionalni ekskluzivizam, pa individualni autoritarizam, da bi na  za elju bio politi ki autoritarizam. Prema tome, kao posljedica sukoba, vrijednosni elementi  identitetne politike  religioznost i nacionalni ekskluzivizam, u najveem su skoku. No ono ato je interesantno upravo je razlika u nivou prihvaenosti religioznosti i nacionalnog ekskluzivizma. Dok su oni u socijalisti kom periodu podjednako  potisnuti  a stvar je procjene u kojoj mjeri se radi o prikrivanju  prave religioznosti ili nacionalnog ekskluzivizma, a u kojoj mjeri o  normalnoj adaptivnosti, prevlaujuim ideoloakim normama  injenica je da imamo skok od oko 1 mjesta na skali, ato je zna ajno kad se radi o skali od 1 do 5. (U slu aju religioznosti to je skok od 3,17 na 4,01, a u slu aju nacionalnog ekskluzivizma od 2,29 na 3,46. Dakle vidimo da je ve i u periodu socijalizma (1989.) religioznost bila viaa nego nacionalni ekskluzivizam i da je takvom i ostala. Jednako tako, vidimo da je prihvaenost ekonomsko-politi kog liberalizma konstantno viaa nego nacionalnog ekskluzivizma (osim u 1985.). Iako u interpretaciji sukoba oko raspada Jugoslavije sva pozornost biva uperena na nacionalni identitet i, konzekventno, na nacionalni ekskluzivizam, vidimo da je zapravo religioznost karakteristika koja je mnogo viae izra~ena nego sam nacionalizam. Ljudi u Hrvatskoj svoje identitetno razlikovanje viae izra~avaju religijskom pripadnoau nego direktno nacionalnim ekskluzivizmom. Ovdje se mo~emo kratko vratiti na joa jednu metodoloako-interpretativnu primjedbu, koja se mo~e izrei ovim rezultatima. Naime to je injenica da su ljudi  prikrivali svoju  pravu religioznost i nacionalni ekskluzivizam i da je sadaanji (1996.) njihov porast jednostavno posljedica nestanka negativnog pritiska na njihovo prikrivanje. Dapa e, nacionalni ekskluzivizam postaje  po~eljan oblik identitetno-politi kog svrstavanja. Bez obzira ato vjerojatno u tome ima neato istine, ipak takva interpretacija teako mo~e odgovoriti na pitanje diferencijalnog rasta religioznosti i nacionalnog ekskluzivizma. To bi zna ilo da je  pritisak na prikrivanje religioznosti bio vei nego na prikrivanje nacionalnog ekskluzivizma. Teako bi se bilo slo~iti s takvim tuma enjem, jer bismo, mo~da, prije mogli tvrditi suprotno, odnosno da je u osamdesetim godinama proalog stoljea religioznost bila nepo~eljna, ali tolerirana, nacionalni ekskluzivizam direktno pritiskan i zabranjivan. Kada bi ova interpretacija bila to na, onda bismo mogli prije o ekivati veu  eksploziju nacionalnog ekskluzivizma, a to se ne dogaa. Prije bi se, onda, moglo rei da ljudi u svojoj  prilagodbi izra~avaju svoje stavove onakvima kakvi jesu, pa u promijenjenoj situaciji, kao ato su se nekada adaptirali na sekularni karakter oficijelnog druatva, sad se  adaptiraju na novo naglaaavanje oficijelne uloge crkve i religioznosti, a i nacionalnog ekskluzivizma. Ali o ito je da je religioznost neato ato se viae prihvaa nego nacionalni ekskluzivizam. Grafikon 4. Ako sada pogledamo ato se zbiva u 2004. godini, dakle u prvoj  normalnoj godini, u kojoj nastupa druga mirna promjena vlasti, a rat je ipak desetak godina iza nje, moramo konstatirati da zapravo imamo relativno malo dramati nih promjena. Ako samo bacimo pogled na grafikon i pogledamo hijerarhiju vrijednosti, onda zapravo mo~emo uo iti samo jednu promjenu, a ta je da se putanja rodnog konzervativizma prema dolje nastavlja. Tako on s treeg mjesta pada na peto (u stvari  dijeli etvrto i peto mjesto s individualnim autoritarizmom, budui da je meu njima razlika suviae mala da bi bila statisti ki zna ajna). Vidjet emo da se ta putanja smanjenja rodnog konzervativizma nastavlja i u 2010. Religioznost i dalje stoji vrsto na prvom mjestu, s potpuno istim nivoom prihvaenosti, a slijedi je ekonomsko-politi ki liberalizam. No distanca izmeu religioznosti i ekonomsko-politi kog liberalizma se poveava i to stoga jer po inje blagi pad prihvaanja ekonomsko-politi kog liberalizma. (U 1996. nivo religioznosti je 4,01, a ekonomsko-politi kog liberalizma 3,89, dok je u 2004. religioznost 4,09, a ekonomsko-politi ki liberalizam 3,48.) Prema tome, mo~emo zaklju iti da prihvaanje ekonomsko-politi kog liberalizma u prvim fazama post-socijalizma (1996.) sad po inje blago opadati. Mislim da se u tom opadanju mo~e o itavati razo arenje privatizacijom, korupcijom, nezaposlenoau i parlamentarnim prepucavanjima. Na neki na in nastupa  normalizacija , i od oduaevljenje blago splaanjava, no moramo biti svjesni da je to  relativni trend jer ekonomsko-politi ki liberalizam i dalje ostaje najprihvaenija vrijednost, osim naravno religioznosti. Mo~da je blagi rast politi kog autoritarizma (s 2,69 na 2,92) dio istog trenda. Naime, kako blago raste razo aranje u ekonomsko-politi ki liberalizam tako i blago raste prihvaanje politi kog autoritarizma, koji je  obrnuta slika ekonomsko-politi kog liberalizma. Vea uloga dr~ave u upravljanju privredom je obrnuta, od naglaska na privatno vlasniatvo i dr~avno nemijeaanje, sloboda govora i nezavisnost sudstva stupovi su liberalnog poretka. Prema tome, skok politi kog autoritarizma (s 2,69 na 2,92), iako je to joa uvijek jedina vrijednost ispod 3, zna i ona koja se ipak odbija, indicira blagi trend prihvaanja koji, kao ato emo vidjeti u 2010., izgleda da se nastavlja, usprkos injenici da je politi ki autoritarizam najmanje prihvaena vrijednost u usporedbi sa svim ostalima. Joa jedno opa~anje koje valja uzeti u obzir je smanjivanje varijanci. Sve su varijance manje od 1 (osim za rodni konzervativizam), ato zna i da se slaganje oko svih vrijednosti (bez obzira na njihov nivo prihvaenosti) poveava. To je vrlo zna ajan nalaz jer govori da nisu to ne este usputne dijagnoze o tome da dolazi do vee  razjedinjenosti , odnosno razlikovanja meu ljudima s obzirom na vrijednosne orijentacije, barem u onom spektru vrijednosti koje ovdje pratimo. Trend je u stvari sasvim suprotan. Dolazi do vrijednosne homogenizacije, a ne heterogenizacije. Graani Hrvatske se viae, a ne manje sla~u u vrijednostima i stavovima koje ovdje ispitujemo. To se vrlo jednostavno mo~e vidjeti i iz prostog pregleda varijanci i usporedbe njihove veli ine u socijalisti kom periodu i postsocijalisti kom periodu. 1985. imamo dvije varijance manje od 1 (nacionalni ekskluzivizam i ekonomsko-politi ki liberalizam), u 1989. samo ekonomsko-politi ki liberalizam, a 1996. ve je polovica varijanci ispod 1, da bi 2004. (a i 2010.) samo za rodni konzervativizam varijanca ostala iznad 1. Prema tome na djelu je vrijednosna homogenizacija, a ne heterogenizacija vrijednosnih orijentacija hrvatskog druatva. Hrvatski se graani viae, a ne manje sla~u u vrijednosnim orijentacijama koje zauzimaju, bez obzira na porast ili pad prihvaanja pojedinih vrijednosti. Grafikon 5.  Ako pogledamo 2010. u odnosu na 2004. onda vidimo da se, s jedne strane, prihvaanje vrijednosnih orijentacija i njihova hijerarhija stabilizira, ali da se, s druge strane, ispod te stabilnosti naziru odreeni trendovi koji e mo~da donijeti dugoro ne promjene. Hrvatske graane i dalje karakterizira intenzivno prihvaanje religioznosti. Postoji neznatan pad, s 4,09 na 3,94, koji sam po sebi, u statisti kom smislu, ne predstavlja nikakvu promjenu, no u usporedbi s drugim, nalazimo da on mo~da ipak indicira odreeni lagani po etak blagog ruaenja religioznosti. Naime, kad te podatke interpretiramo u kontekstu drugih promjena, kao ato je naprimjer prili no izraziti pad povjerenja u crkvu kao instituciju, vjerojatno je da taj pad, kojeg smo analizirali na drugom mjestu, ipak utje e i na religioznost. Teako je sad rei ozna ava li on po etak jednog dugoro nog trenda ili je samo kratkoro na reakciju na krizu, u kojoj crkva do~ivljava pad povjerenja, a i sve druge oficijelne dr~avne institucije (a crkva se percipira kao sastavni dio dr~ave). S druge strane, nastavlja se  pad rodnog konzervativizma i on je sada vrsto na za elju tablice (u posljednjem promatranom periodu pad je s 3,13 na 2,82) i predstavlja jedinu vrijednost koja je ispod 3, dakle ispod neutralnog, tj. u sferi odbijanja. Dakle, od 1985. i 1989. kad je najprihvaenija vrijednost (3,69 i 3,77), sad je vrsto na dnu ljestvice (2,82) i prvi put je ispod 3, dakle iz sfere  prihvaenosti pada u sferu  odbijanja . ak je i varijanca neato opala, tj. od 1989. kree se iznad 1,2, a sada je na 1,059. Dakle, rodni konzervativizam kontinuirano opada i ak se poveava slaganje o tome. Premda, u usporedbi s drugim orijentacijama u odnosu na rodni konzervativizam, varijanca je najvea, tj. slaganje je relativno najmanje. Sve varijance su relativno niske (od samo 0,599, za ekonomsko-politi ki liberalizam pa do 0,983, za religioznost). To je, dakle, taj trend vrijednosne homogenizacije. Ekonomsko-politi ki liberalizam i dalje je na drugom mjestu, ali se nastavlja vrlo slab pad (2004.-2010., s 3,48 na 3,40), ato ne zadovoljava ni zahtjeve statisti ke zna ajnosti, ali se uklapa u trend blagog opadanja od 1996., koja je pak godina vrha uspona, od prve promatrane to ke, one iz 1985. godine. Prihvaanje nacionalnog ekskluzivizma ostalo je na istom nivou. Ono ato je interesantno je da se blagi trend rasta politi kog autoritarizma nastavlja i da on prvi put prelazi 3, ato zna i prelazi u sferu prihvaanja. Individualni autoritarizam nastavlja svoju stalnu oscilaciju, neato iznad 3. Najveu prihvaenost, 3,25, imao je 1989., dakle uo i sukoba, a najni~u 1985. (ato je vjerojatno uvjetovano uzorkom, tj. aktivnom populacijom, kada je bio na nivou 2,9), da bi sada bio na nivou 3,13. Zaklju ci: Kombinacija retradicionalizacije i modernizacije uz prateu vrijednosnu homogenizaciju Promjene vrijednosnih orijentacija omoguavaju nam da ia itamo niz dugoro nih trendova koji su se dogaali u hrvatskom druatvu. Ti trendovi mogu se, s teoretskog stajaliata, initi i kontradiktorni, ali, kao ato znamo, kognitivna disonanca je neato ato ljudi mogu  trpjeti u mnogim okolnostima bez velikih problema. S druge strane, ono ato je teoretski  isto ne zna i da dobro odra~ava zbivanja u realnosti. Tako smo svjedoci dvaju trendova koji idu u suprotnim pravcima. Jedan bismo mogli nazvati retradicionalizacijom druatva koja nastupa poslije raspada socijalisti kog poretka i ogleda se u porastu religioznosti i nacionalnog ekskluzivizma. Religioznost je znatno porasla 1996. i do danas (2010.) je ostala na tom visokom nivou. Jednako tako, nacionalni se ekskluzivizam podigao 1996. (dakle poslije, a ne prije sukoba  kao ato smo ve ranije pisali, kao reakcija na sukob, a ne njegova anticipacija). 2004., u odnosu na 1996. godinu, on je blago opao (kao i religioznost), no razlike su suviae male da bi se moglo govoriti o nekom preokretanju trenda. Drugi trend je paralelna modernizacija druatva, koja se ogleda prvenstveno u kontinuiranom padu rodnog konzervativizma. Dio tog modernizacijskog trenda je i porast prihvaanja ekonomsko-politi kog liberalizma i odbacivanje politi kog autoritarizma. Za ekonomsko-politi ki liberalizam mo~emo konstatirati da je vrhunac prihvaanja do~ivio 1996., a od onda se neato sni~ava. Je li niz, koji zapo inje vrhom u 1996., s visokih 3,89, pa onda 2004. pada na 3,48, a 2010. na 3,40, odreeni trend ili slu ajna oscilacija, opet je teako odrediti. U svakom slu aju, ekonomsko-politi ki liberalizam je u svim tim godinama najprihvaenija vrijednosna orijentacija, odmah iza religioznosti i takav ostaje i u 2010., usprkos blagom padu u odnosu na 1996. Ono ato se mora konstatirati je da trend politi kog autoritarizma pokazuje obrnutu sliku u odnosu na ekonomsko-politi ki liberalizam. Njegovo prihvaanje (koje je suatinsko prihvaanje stavki koje su protivne osnovnim zasadama politi kog liberalizma) izgleda da po inje rasti nakon 1996. i 2010. prvi put prelazi prosjek od 3 (3,06). ini se da se  razmak izmeu prihvaanja ekonomsko-politi kog liberalizma i politi kog autoritarizma smanjuje. Ako samo pogledamo posljednje tri  post-socijalisti ke to ke, onda vidimo da je prihvaanje ekonomsko-politi kog liberalizma 1996. 3,89, a odbacivanje politi kog autoritarizma 2,69 (dakle razlika je 1,20). 2004. taj odnos je 3,48 naspram 2,92, dakle razlika se prepolovila na 0,56. U 2010. odnos se i dalje smanjuje, 3,40 naspram 3,06, dakle  razmak je samo 0,36. Dakle razlika sa smanjuje, s viae od itavog boda pada na samo jednu treinu boda. Imamo polagani trend prema mijeaanju prihvaanja ekonomsko-politi kog liberalizma i politi kog autoritarizma. Na ovom nivou analize ne govorimo joa je li to  mijeaanje ili polarizacija vrijednosti, ve jednostavno konstatiramo da su dvije vrijednosne orijentacije, koje su meusobno suprotstavljene, prihvaene i da se politi ki autoritarizam penje na nivo prihvaenosti koji nikada (uklju ujui ak i period socijalizma) nije bio kao ovaj u 2010. godini. S jedne strane, to vjerojatno zna i da postoji  zamor liberalizmom, pa iako je on visoko prihvaen, pod pritiskom realnosti (privatizacija, ekonomska kriza, korupcija, realnost strana ke politike i prepucavanja u Saboru) pada. Kad god se liberalizam smanjuje, autoritarna rjeaenja izgledaju privla nija, i to se upravo dogaa. Prema tome, ne mo~emo govoriti da je autoritarni potencijal u hrvatskoj politici iscrpljen. Vrijednosna podraka za autoritarna rjeaenja postoji. Naravno, vrijednosna podraka samo je jedna komponenta, a hoe li ona biti i realizirana, ovisi o nizu drugih faktora. Ovaj autoritarni potencijal treba biti doveden u vezu s jednom drugom dimenzijom, a to je individualni autoritarizam, koji je zapravo dosta stabilan u promatranom periodu i njegova prihvaenost se stalno kree neato iznad 3. Mo~emo rei da su stanovnici Hrvatske prili no autoritarni u svojim osnovnim ~ivotnim orijentacijama. Kao ato smo o ekivali, taj individualni autoritarizam relativno je stabilan u vremenu, pa bez obzira dr~imo li ga karakteristikom li nosti ili kulturnim obrascem, najmanje se mijenja u skladu s promijenjenim okolnostima. Ali, kao stabilan faktor i konstantno u sferi prihvaenosti, predstavlja i osnovu za politi ki autoritarna rjeaenja. On predstavlja pozitivni potencijal za interakciju s politi kim autoritarizmom. Drugi zaklju ak koji mo~emo izvui iz ove analize je da je u hrvatskom druatvu na djelu vrijednosna homogenizacija. Bez obzira ato smo ovdje analizirali da se prihvaanje vrijednosnih orijentacija mijenja u vremenu, za sve mo~emo opaziti trend po kojem se ljudi viae sla~u u svojim procjenama. Dinamika smanjivanja varijanci neato je razli ita kod razli itih orijentacija, ali sve ukazuju na jedan smjer, a to je prema njihovom smanjivanju. Smanjivanje varijance je najranije po elo (tj. imamo stalni trend prema dolje) i danas je slaganje oko ekonomsko-politi kog liberalizma gotovo dvostruko vee nego ato je to bilo 1985. Sli no je i za individualni autoritarizam, iako je tu neslaganje joa uvijek neato vee nego kod ekonomsko-politi kog liberalizma. I kod drugih vrijednosnih orijentacija zapa~amo isto. Kao ato smo ve spomenuli, sve su varijance u (osim one za rodni konzervativizam) u 2010. ispod 1. U 1985. samo je za nacionalni ekskluzivizam varijance bila ispod 1 (a ne zaboravimo tada je nacionalni ekskluzivizam bio nizak). Danas je njegova varijanca konstantno niska, promatrajui je od 1996. Jedino je u 1989. bila 1,058. Prema tome, generalni je zaklju ak da se graani Hrvatske postupno sve viae sla~u u svojim vrijednosnim orijentacijama i na djelu je odreena vrijednosna homogenizacija hrvatskog druatva. Nema ni traga nekakvoj polarizaciji. Ako bismo htjeli odgovoriti na pitanje mo~emo li u Hrvatskoj primijetiti jednu ideoloaku modernizaciju kao posljedicu prelaska sa socijalizma na liberalno kapitalisti ko druatvo, odgovor mora glasiti ne. Ako su glavne ideoloake dimenzije kojima baratamo politi ki autoritarizam i nacionalni ekskluzivizam, s jedne strane, a oni upuuju u anti-liberalnom smjeru, a ekonomsko-politi ki liberalizam upuuje u liberalnom smjeru, onda je decidirani odgovor ne. To ne zna i da Hrvatska nije liberalno druatvo, jer je ekonomsko-politi ki liberalizam konzistentno najprihvaenija vrijednost od ove tri ideoloake orijentacija. Ali kao ato smo pokazali, u odnosu ekonomsko-politi kog liberalizma i politi kog autoritarizma razlika se tijekom vremena smanjuje, a ne poveava, i to kako zbog relativnog pada prihvaenosti ekonomsko-politi kog liberalizma, tako i zbog paralelnog poveanja prihvaanja politi kog autoritarizma. Jednako vrijedi i za nacionalni ekskluzivizam, u kojem je razlika 1989. bila 1,37. U 1996., kad dolazi do velikog skoka nacionalnog ekskluzivizma, ali i (iako neato manjeg) skoka ekonomsko-politi kog liberalizma, razlika se smanjuje na 0,43, da bi u 2004. godini bila 0,32, a u 2010. pala na samo 0,13. Drugim rije ima, Hrvatska je istovremeno i liberalna (ali to je ve bila i u doba socijalizma) i postaje ideoloaki konzervativnija (politi ki autoritativna i nacionalno ekskluzivna). To je, naravno, praeno i poveanjem religioznosti. Jedina liberalizacija koja se izgleda zbiva je, ne ona politi ko-ideoloaka nego ona u sferi rodnih odnosa, u kojima je na djelu porast prihvaanja rodne jednakosti. Radi li se o shizoidnoj (sa stajaliata teoreti ara koji o ekuju da ljudi imaju iste ideoloake kategorije, a da zanemaruju visoki stupanj kognitivne pa, konzekventno, i ideoloake disonance, koji je mogu), ostavljamo za sada po strani.  Inglehart, Ronald, Christian, Welzel, Modernizacija, kulturna promjena i demokracija (Politi ka kultura. Zagreb, 2007.  originalno izdanje 2005.); Inglehart, Ronald, Modernization and Popstmodernization: Cultural, Economic and Political Change in 43 Societies (Princeton, Princeton University Press, 1997.); Inglehart, Ronald, Wazne E., Baker, Modernization, Cultural Cange, and the Persistence of Traditional Values, American Sociological Review, 65, 2000., 19.-51.  Inglehart, Ronald, Pippa Norris, Sveto i svjetovno. Relgija i politika u svijetu (Politi ka kultura, Zagreb, 2007.  originalno izdanje 2004.)  Schwartz, S.H., Bradi, A., Influences of Adaptation to Communist Rule on Value Priorities in Eastern Europe. Political Psychology, 18. broj 2., 1997.  Panti, Dragomir, Vrednosti i ideoloake orijentacije druatvenih slojeva (U knjizi: Popovi, M.V. i drugi, Druatveni slojevi i druatvena svest, Centar za socioloaka istra~vanja instituta druatvenih nauka, Beograd, 1977.)  Bertch, Gary K., Zaninovich, M.George, A Factor Analytical Method of Identifying Different Political Cultures. The Multinational Case Yugoslav Case, Comparative Politics, sije anj 1974., 219.-244.  Stenner, Karen, The Authoritarian Dynamics (Cambridge University Press, New York, 2005.)  }upanov, Josip, Sekuli, Duako, `porer, }eljka, A Breakdown oft he Civil Order: The Balkan Bloodbath, International Journal of Politics, Culture and Society, 1996.  O tome opairnije u Sekuli, Duako, Massey, Garth , Hodson, Randy, Ethnic intolerance and ethnic conflict in the dissolution of Yugoslavia, Ethnic and Racial Studies, 29, broj 5, 2006., 797.-827.  Sales, Stephen M., Threat as a Factor in Authoritarianism, Journal of Personality and Social Psychology, 28, broj 1, 1973., 44.-57.  Sekuli, D., `porer, }., Pad povjerenja u institucije, 2010. (Neobjavljeni rukopis)  Sekuli, Duako, Massey, Garth, Randy, Hodson, Ethnic intolerance and ethnic conflict in the dissolution of Yugoslavia, Ethnic and Racial Studies, 29, broj 5, 2006., 797.-827.     MMMMMM"NfNNNNNOOOO6P8PLQNQtQvQQQQQzRRRR0SƧٔٔٔفففn[nnnn%h*=mhDIB*CJOJQJaJph%h*=mhOB*CJOJQJaJph%h*=mh91B*CJOJQJaJph%h*=mh| +B*CJOJQJaJph=j?Uh*=mh5B*CJOJQJUaJmHnHphtHu%h*=mheB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph0S6SSS\TjTzTTTTTUUUUUUUV VV VVVrWtWWXXXZXxXzXXX6Yٳٳٳٳٳ٠٠ٍٍzzzgg%h*=mh!> B*CJOJQJaJph%h*=mh1dB*CJOJQJaJph%h*=mhJuB*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mhDIB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhaWB*CJOJQJaJph"6Y8YYYYYYRZp~<>Vrtv|~ƳzzggT%h*=mhrB*CJOJQJaJph%h*=mhTLB*CJOJQJaJph%h*=mhraB*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mh B*CJOJQJaJph%h*=mh(B*CJOJQJaJph%h*=mhkFB*CJOJQJaJph%h*=mh B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph ڂ܂ނ&,4R΄ЄRT(*,l^`b~:<xz Ƴzzzgggg%h*=mhCRB*CJOJQJaJph%h*=mhCG B*CJOJQJaJph%h*=mhp<B*CJOJQJaJph%h*=mh=B*CJOJQJaJph%h*=mhb(+B*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mhK9,B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph( x̉Ή .>D(*ƌ̌0ZRTbdԎzzggTgg%h*=mh|B*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mhYNB*CJOJQJaJph%h*=mhey`B*CJOJQJaJph%h*=mhOWB*CJOJQJaJph%h*=mhPB*CJOJQJaJph%h*=mhCRB*CJOJQJaJph%h*=mhiqB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph Ԏ֎ڏ~Z\vxʒ,J~$&Pjl024tĖ&.FHٳٳ٠٠ٍٍٍzzzggg%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mhRLB*CJOJQJaJph%h*=mhI B*CJOJQJaJph%h*=mhz#uB*CJOJQJaJph%h*=mhuB*CJOJQJaJph%h*=mhuB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh|B*CJOJQJaJph(H :@^™"np  &0JLVXΜBD؝z|ٳٳz%h*=mheB*CJOJQJaJph%h*=mh!xB*CJOJQJaJph%h*=mhN/B*CJOJQJaJph%h*=mhjB*CJOJQJaJph%h*=mh B*CJOJQJaJph%h*=mh0B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph+ܟޟ,>̠֠pVbpv02BУ(ͺ͔͔͔͔ͧͧͧͧͧ́́nn[%h*=mh&@B*CJOJQJaJph%h*=mh B*CJOJQJaJph%h*=mhS$B*CJOJQJaJph%h*=mh=B*CJOJQJaJph%h*=mhjpB*CJOJQJaJph%h*=mhOYGB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph=jЧh*=mh5B*CJOJQJUaJmHnHphtHu (f`bޥȦܧާ "&(prbn688:֬جٳ٠ٍٳٍٳzzzzzzzzz%h*=mhGB*CJOJQJaJph%h*=mh"(B*CJOJQJaJph%h*=mh 8B*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mh@B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhB7B*CJOJQJaJph( 4tdfvƯFJLZ\bdp|İа԰ܰ.PRH4r|~ٳٳ٠٠ٳٍٳٍٳٳٳٳٳzzzz%h*=mh.B*CJOJQJaJph%h*=mhfBB*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mh25B*CJOJQJaJph%h*=mh`B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh{LB*CJOJQJaJph0δRdBD8\ȹʹ$&6@FzȺ4:ٳ٠٠٠٠٠٠٠ٍ٠٠zze(h*=mh,$N>*B*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mharUB*CJOJQJaJph%h*=mh)DB*CJOJQJaJph%h*=mh$B*CJOJQJaJph%h*=mh.B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh*fB*CJOJQJaJph":2:<RTVĽƽȽxzо(îÆeRRRRR?R%h*=mh>oB*CJOJQJaJph%h*=mhaVB*CJOJQJaJph@j *h*=mh5B*CJOJQJUaJmHnHphtHu%h*=mh,$NB*CJOJQJaJph(h*=mh,$N5B*CJOJQJaJph(h*=mhzh5B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph(h*=mh,$N>*B*CJOJQJaJph(h*=mhzh>*B*CJOJQJaJph(&(*,02@BFHjln "(B`pfhjv٠s2jh*=mhzh0JB*CJOJQJUaJph%h*=mhNqB*CJOJQJaJph%h*=mhqkB*CJOJQJaJph%h*=mhkB*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mh>oB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph,NRTXn"$TV Ƴ٠ٍٍٳٳzgٳzzz%h*=mhDB*CJOJQJaJph%h*=mh~G.B*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mhn[B*CJOJQJaJph%h*=mh<B*CJOJQJaJph%h*=mhF(kB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh#\B*CJOJQJaJph(8:Z\xz~BhlrV(f   &.JLNPXZٳƳƳƠƠƠƠƠƠƠƳƍƍƍƍƍƍƍ%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mhQ,B*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh~G.B*CJOJQJaJph%h*=mhDB*CJOJQJaJph7Zfh,.8Pdxzx  (fDƍz%h*=mhxdB*CJOJQJaJph%h*=mhjB*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mh:B*CJOJQJaJph%h*=mh`jB*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph)DFnLN" &*rxDFNPlٱttttaaaa%h*=mhX!B*CJOJQJaJph%h*=mhE{B*CJOJQJaJph(h*=mhzh5B*CJOJQJaJph(h*=mhGK5B*CJOJQJaJph(h*=mh15B*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhBB*CJOJQJaJph& `b         dgdG?$a$gd}Z$a$gd  & FgdGKl6PR*.bdrt68<PV nprhjfhٳٳٳٳٳ٠٠٠ن٠٠٠sss%h*=mhD)B*CJOJQJaJph2jh*=mhzh0JB*CJOJQJUaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mht5B*CJOJQJaJph%h*=mh}B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhX!B*CJOJQJaJph-(<>@Bv(26BDHX\^bd `b"dnp0ٳٳٳٳ٠ٳ٠ٳ٠ٳٳٳٍٍٍzzz%h*=mh B*CJOJQJaJph%h*=mh[B*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mh=RB*CJOJQJaJph%h*=mha+B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhFB*CJOJQJaJph/0bhjtz^`df&46f&(,.Hٳٳ٠ٍٍٍƍzzzz%h*=mhyB*CJOJQJaJph%h*=mhHyvB*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mh(B*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhYB*CJOJQJaJph*HJLdfjH`l.0d>@JLZjl02Ƴٳٳٳٳٳٳٳٳ٠٠ٍٍٍٍٍz%h*=mhsB*CJOJQJaJph%h*=mh{KB*CJOJQJaJph%h*=mh@ /B*CJOJQJaJph%h*=mh-7B*CJOJQJaJph%h*=mhhyB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph.$&.8BHpr*,V`8v&BƳƳƳƳƳƳƠƍzzzzzggg%h*=mh[DB*CJOJQJaJph%h*=mh,\B*CJOJQJaJph%h*=mh!:B*CJOJQJaJph%h*=mh5t~B*CJOJQJaJph%h*=mhlB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh{KB*CJOJQJaJph%h*=mh1T3B*CJOJQJaJph$BDbz|Z\j$T|tzٳٳ٠ٍzgzzzzz%h*=mh pB*CJOJQJaJph%h*=mhg4B*CJOJQJaJph%h*=mh ;B*CJOJQJaJph%h*=mhuDB*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mhp4xB*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhzvB*CJOJQJaJph$z4V.024df02JLDr&>@$Ƴٳٳٳ٠%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mhKaB*CJOJQJaJph%h*=mhg4B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhegB*CJOJQJaJph7\&(`2Tpr|>`b~ٳٳ٠ٳٳٍzzzzzzzz%h*=mh8 B*CJOJQJaJph%h*=mhMGB*CJOJQJaJph%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mh=]WB*CJOJQJaJph%h*=mh& B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhdB*CJOJQJaJph) 8  L N f h   X Z                . 0 z |       @ D F h j   2ٳ٠ٳٳٳ٠ٳٳ٠ٳٍ٠ٳٳٳٳzٳٳٳ%h*=mhB*CJOJQJaJph%h*=mh0B*CJOJQJaJph%h*=mhqB*CJOJQJaJph%h*=mhn HB*CJOJQJaJph%h*=mhD.B*CJOJQJaJph%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mh;,B*CJOJQJaJph024<H Z\`b|~ RV48$*.`bzbdxdȽȽȽȽȽȽȽȽȽh}Zhzh6OJQJh}ZhzhOJQJmH sH h}ZhzhOJQJ!jh}Zhzh0JOJQJU%h*=mhzhB*CJOJQJaJph%h*=mhn HB*CJOJQJaJph@         " & ( , . ˿ˬ%h*=mhzhB*CJOJQJaJphhzhjh>CaUh>CahvE,OJQJ!jh}Zhzh0JOJQJUh}ZhzhOJQJh}Zhzh6OJQJ $ & ( * , . $a$gd $a$gd* dgdG?21h:pG. A!"#$% 51h0:pGA .!"#$% 21h:pG. A!"#$% $$If!vh5 5T5b5b5T5b#v #vT#vb#vT#vb:V l4  t 6@056+5j 55O5N55Oyty|^$$If!v h5 55\55j55j55 \5 5 j#v #v#v\#v#vj#v#vj#v#v \#v #v j:V l4 t 6@056+5j 555n55n5 5 5 nyty|[kd$$Ifl4 RJ $(-1j5 j nnn t 6@056,,,,44 layty|\$$If!v h5 55\55j55j55 \5 5 j#v #v#v\#v#vj#v#vj#v#v \#v #v j:V l t 6@056, 5j 555n55n5 5 5 nyty|Xkd$$Ifl RJ $(-1j5j nnn t 6@056,,,,44 layty|\$$If!v h5 55\55j55j55 \5 5 j#v #v#v\#v#vj#v#vj#v#v \#v #v j:V l t 6@056, 5j 555n55n5 5 5 nyty|Xkdu$$Ifl RJ $(-1j5j nnn t 6@056,,,,44 layty|\$$If!v h5 55\55j55j55 \5 5 j#v #v#v\#v#vj#v#vj#v#v \#v #v j:V l t 6@056, 5j 555n55n5 5 5 nyty|Xkd- $$Ifl RJ $(-1j5j nnn t 6@056,,,,44 layty|\$$If!v h5 55\55j55j55 \5 5 j#v #v#v\#v#vj#v#vj#v#v \#v #v j:V l t 6@056, 5j 555n55n5 5 5 nyty|Xkd$$Ifl RJ $(-1j5j nnn t 6@056,,,,44 layty|\$$If!v h5 55\55j55j55 \5 5 j#v #v#v\#v#vj#v#vj#v#v \#v #v j:V l t 6@056, 5j 555n55n5 5 5 nyty|Xkd$$Ifl RJ $(-1j5j nnn t 6@056,,,,44 layty|\$$If!v h5 55\55j55j55 \5 5 j#v #v#v\#v#vj#v#vj#v#v \#v #v j:V l t 6@056, 5j 555n55n5 5 5 nyty|XkdU$$Ifl RJ $(-1j5j nnn t 6@056,,,,44 layty|$$If!vh5 535N5O55N#v #v3#vN#vO#v#vN:V l4) t056+5 535N5O55NaytL%$$If!vh5 535N5O55N#v #v3#vN#vO#v#vN:V l4 t056+5 535N5O55Nayty|$$If!vh5 535N5O55N#v #v3#vN#vO#v#vN:V l# t056,5 535N5O55NaytL%$$If!vh5 535N5O55N#v #v3#vN#vO#v#vN:V l t056,5 535N5O55NaytL%$$If!vh5 535N5O55N#v #v3#vN#vO#v#vN:V l t056,5 535N5O55NaytL%$$If!vh5 535N5O55N#v #v3#vN#vO#v#vN:V l3 t056,5 535N5O55NaytL%$$If!vh5 535N5O55N#v #v3#vN#vO#v#vN:V l t056,5 535N5O55NaytL%$$If!vh5 535N5O55N#v #v3#vN#vO#v#vN:V l t056,5 535N5O55Nayty|f2Dd$Gj  FA?Picture 7b1 v|NGbd1#n|1 v|NGbdPNG  IHDRuS12IDATxHiqA:gmEĕ#HW"HDHJ`фD,MTcaq6Vj1i$hđ0ᆉHH;CkxsCs9u?^uo)T+++ _ _ _ WWW@@@|||+++ _ _뜜sdd:---##u~~z"} ܸqC_\\L }Lo3ɎW6dM[ܧ3/܈% MɎˢU+J\֣);_KKK{ hr1YRRyҥK!*#׍X |{7gFzkܿ|X}]yyypvIߗ/_pႼ'çNZZuy)#-'HIlߙ,8 5ITzġAfXoooKKKaծ tdtGGoݷǒ}vi_[j```WڵkvvÇRKVܿ_Z1|炿25^wzz:xYȻυR---򱜜ٛyuJpNyKM%nU ND?x?9WQ+y<<0\I״PESi(!oɺŋrG\Tb^ȿ755YcdXܹsye ^ֳ|:TJVccTk'`qqQ]6mmmm^ 9C&&.u0kZpE1hYǐ,y2\__BtyyY,{쑷d-B=*~p X\<55U<&_ԉa'O*U|s碬h5bqйkZuV'=dA 8bݮg9FY-6xd"eWWՖ<1q'y v65*N{+ګ&&&eƌ[m۶ڵko"Iɻ.x/RGuXVȮbi [p, PkrW_ASkoٕ[}W+;e͑j dtWk[UUQNv|X~)t.h*m>v=?QuP6!bՌZWu.Z Pu((%O5'U["ĥl>+65g%b%e9%&uε*;Qed*HK,Wh^ Fy}=R-h߲=1uˡ~"DɈN"' `L զUT4k#zC7YOd}ﱦ*1.gW{X"Ja<1_WkZ"~÷׀uL&U"n y~\®D:vWbFRD[giK%oGQe!+;IPmSd;/*'\5}msEE~rGu.VN=F2e MF|u՚~ | W÷qtuǎ:L̙UҐUnX ? '˗/GtjMVvEu4Ƒ#Ga//--a[', +; -u~Kp7sud; Yy;tM_}\Qju͗/_9DE4r(=zd]Vc?>.g MʫUbX֟ZarC9_Q_ֵkׂoWfٹ5ʶm۬KJwtQ|uvvj׮]+xowСpw*a ĺ4q(';܊Py;tM_}\QҮƺ/Yr*d(z\1SSSg+sssSkZ֟ZarC9_e;v햕Af‚;wT׉nUUZ$V>dȟyٟU|Gndzdu ,KH\իxTz/:pe';|TZJ;|W Wd8'c%]F_i1WZS c2a&pׂ:mJ ˡ"ooprg1.[Ij_@5h<1q5m(7\Q>+ĢjhҒ:SRRAd[],pPWA0:̙3M] $~]4W8_>rD8qE,d1Hi|||+++ _W?'R)))ٱcGx9_@_O|+|%_ _WJW|+|%_ _WJW|+|%_ _WJW|+|(ccc.thhIIMM1+| MbO=z3W^L@F_6xtuupUal㏽o{YRfffJJʍ7ݻwȈ.**u\2ٳo۽{wNNp#'&&*++?<33x8> _#i .pZZ _C+**aΝ;~SSSZSSCFGGKKKZ]]-iݙc5Rȇwe}85eY|VKK9K Ov#$D>099Bk:::I?~\WG$_|%_WjT>{lϞ=wޝg|]ׯgggIͱ|JKJAai644|J??rO󯒸,@kkkrOo_;|J/8p=_ݻWRR +ϟI/|*z5o _u';;[U~,@&?dJ 7J@+|8_w,@!ɓ'Y|%_+ JW@|eQ+|%_+ JW@+|%_+ JW@+|%_+ JW@+|%_+ _WW@XEE*--5;;b#cFGGԇW$e__ _#7O4]\\TLJN֒ccc20<7 +-Zj+ FϞ=۱cO󯵵4aAb㪪*5l_N|%_ȐVsssrW?~|?R- _Wul_W҄N@C||&++J+@;|u+5s~zmm-WJW|+| +--j@$@r|@$I XcFGG+**=zDX|w.+%%Z#-2u$J2Fדu%Gᇀ2>--|1r[W(HY*YZQQ!۾!kllLr .++<訌xC-\+<5sýH0+_^*E}֭E#o߾'ϟ?$VdѣGԅ7nPiǂ _}!۷/K:|*-gϞm~ݻsrrXW'_޽{333SSS%kkk{{{eiiI>/[UiHKKjVWW\q{ggg($oV/bnn@?KWGx<d~~A۷?~j@Ɓ4LH677ߐ _uzGu|ʕ+yyy@ƢhllL]-lIu+|l풣}}}2+2<::J]x1v/)5/_...4ݶmÇddyyG}W+|%_+ _WW@||%_+ _WW@||%_+ _W@L~\ǏWBellr So C@I|듁Gjll/߿?䘯?LjtZ%kc$&e`qq1???䘦w}eWuii)33S7].WpJ:}Ljj5r +A@477wqqQ Vfǐ|>ݻ%_VTT466&^VSSSWW ƐcWH@׮]ξr͛7 O|D@o߮iR㬬I|o@=~ٳgeW_%uWY[[[%_:d/J"A9<]~ϟ?_|6|+gR _WX]vi W _|%_A+J+I _W`C|leݻGm+ ٳgJ644Q-JۥKֶS3Jkmm/V,5+wM5+U|-))f|ֵʲ_ܹS]?\XXWz~_.K5//͛ @@|++O+@+ W;bSJ!#W\|++ _WJ@|++ _WJW|+|%_+ JW@+|%_+ qw޽u8~8uH6vM2<<\VVr<[h*cfgg#W+Њ=z$7n(..Wʀknnuvر_, Wv#հk__ݦw}E@ٹs'Jn{Ʈd*//0_BuǎwޥNM?۷O ̌!_$i(}|{15Cn8 fVGGDž BWZZ =zСC?ο={!_7փ^|ݝ;w~PSSS*kjjWAU%%% ol?G+ 4d{|h02nQEnll]WWgT{=ftR;}'OVjYkf5Ȳ,3QnnnfF#W|eK2W|%_쒯h+J%_W+f|eF+J%_++PZZZ,++>ۛe6Ⱥ: e4|FKy+AM&W8qbi|ndqqTKKŋ/EֵL(#3+ENNϷMMM_޶m6Ⱥ:dF22ʻrWl3g,y)#322ȞVoo-]Km`u-uh޿T"_lccc*>KJJeE\|YRXd]K22Effi[rᆆ e'''g``|ۺ:ٍMOO}E߿r4ϹYRXFf(++zwwt,ͳsӧO[gk>ޟs ,6]tap7oV.Ԁ\zUvx*Eֵ-~)-ղ \mhw%ǣ$RXd]Km`+e?C$dX ;<Nks ,6~Ý~FGȋ|֬XY&ȑ#ڬΥ6Ⱥ2R f"_xmmmm&ِRPђ5x䥁`Bk5h5JWWW/є"Wj|ոjÇ]P ^G&"Y?쳥UO!33Zᇢ\- .EֻFQ;v옺tJx5ͰsNYeASe\FndqqTKKŋ /21;;o>ul}}4L؇ _̌6@ژ'<}TLSSׯmfxWV~߄2)u گHP.\F˗/5(EbFR ËزG2s70#5 گQv=<<,O*%%%󕕕R˗/Sd6Ùxf}hI bGSSSxiW ZBޡ g C|Mq%ϟ׬1ϵ,rĦ ˸Y, ;ifN1k"2#&X__/r5&133klе 5 8tn?7 i۬ѵQ.Q^|ݿ? ʈ\IbE#0I~ۋ,31 &M(/ЏU^U҄NkɭDqD2r>|1E^zwI&O~5C. )~ ]PFYLF:"a@&"-^^fuit:qFڜGa@&j'W144TXX(===999z/WF_:(+g &^EYYY$3zt̄gI ( >|XLm&<5H2sa@&h'( ׎IOOrҊ}M5=UEdBa5A9ߋ垠$YUոx<u˨e(ke]kb1^;phh hf(Lx/&RBIcܹsV?-[MvDQx _&&&H333˧T'iS:~Z"6#iH&c6'[nHEE^|ȑ#䫁-&J=ej2|ֳyy52^+P֦wjx̄>L(|M|jd @pL)ӄ2j; $ze+399vbbѬK(L PF-{G]@&4̾>5ӧx_G2r -{G9r _5Y];|]BBbƃWhu.v"9D#9_b`Щ Vp$hw ׹0.򲬬lllL2"WVV=qzȼ|Ѭ҄5|iH333uuu&Rc3krrr3sss+uIv%c sN\^u.IR&tQeezȼZU(2YMC&qǒA <i)͚Fլy!x֭۷oEK qUWW:u*`?q2Gϡ $/^kv&è<̢%-H3p1QM"![cccGՠPjz\L`>WMܿ.]hmmNW4}h*+\H o޼flh'f_}hvw9z]rN9aԶkeV#Gf0mWF96 -x~N@tpHOO9"_&&&pwwwfffyyM74(((0sD3+^]]ݭ[d`ddbqq}ڊy$ܹsGx MOggH攳ettD {<yi6pF؈'_@* ١!52++1Aqqq~aii)uB#|NNNobb^"{aJѲo#aBFdL__#Sl)8vۨZ2W`+mrgvvv߾}ozyeeI-䲇!{+ WN9Wոs 'W` x9\΄r?l GkW` x|]XX8} 'W[߬Qd˫e0W>nH#|5pd855Uˋ X+iB1ӄ+}}at|l6CThmVqf` x>l*7k`<6 }صB0O[жh]+<6}߃|{[_ 9ۯ{I_877G|<}*ѯYYYHxezpݓSSS---/^dFGGO8()o>ϧ_NCSSׯm|'_`óGKUgΜ흞`%%%󕕕?qe|+$N.L7_Wl&+l6 W6 r+ ̈́{C|+dfνѣG+`߿K.uttP'+l,C }4[Ϝ9'_`3}o(#e ½ _ 7tbbH wwwgffKKNк[nȈI,..Jy^/|.==}yyY:;;ϟ?F\.j|VJCvhhHb7NNN檠g47t||833O)**z)3|½ _ po(W?  ǽ _`{CA@po(W?  WWW@@@2I?IENDB`)Dd$jj  FA?Picture 1b)YS@Q _7(Un(YS@Q _7PNG  IHDRsG(IDATxhw@r g{ADdH "X E$IY<H"{Wji.ŖZ n[.lWZѐ RVtEBi)""}g٧e˖<:Tͥ|ߛ_UVnem׳>6n2ɳ2&|S?;ûq=ۮ޽nݺM|ܹ%Kܺu+NzrKMPLehUYvY}!|睝iWZر#{ƍ$of_~kY|8R2NQq':?Fq4*k>裒}F _GFFիWUiBZZZ/gϞz*]~+Wtĉ֟'TB9=ɓk׮}2QtO>q8s,?{ue:uҥKΏ8O:w^W>[n9sfmΜ9￯'%+'֨49O$ooڴ)o*ޕnN~ װ-iPUƸB-|M*ţǸƍc8C1?2> 6˗cW&' UY*-6w܉ǃF,m7o,C Vf\Ujt?ʻgo⤑1wsqxڵqW^w^;#~}/j@Yrevg766ػՔ5+85eF-`xɠ;IrCuV^xF(Xfh()M 6ԴڕZjԽ_i oiM6 U2x-Z*wCqH\0yB?uƌq|gMOGF,_xn=g;CWf\Ujt?恫pҔugH׍o߾O׸I0ew@G_Dr<_d*}՛ɮ]⾝<%,xWONk<.6`Ư<.',{7+5!qx۶mt!T<ye]rҥK.17$5|wɛ'1.gJɊw&Jbo7!{Rue-]4NZ`A<=z4{-P̸įBdqYg&J|]ޜ~5,5 j67TrIgꫯWQ.uێeC|p-^zgEavm8k֬*7KW M9˾(^qVկv+-MYdwww+W~GZ[[5 ݻwǯ+V(TxUJNތ3xsr@Gx<4íP܄j9jW&ޜ~%=نf.vm;q-߾};t3S[iru)WoG.`iu|7}e_f/Ubɒ%q'O޼yM85qR.y(}nQ|]y\$$%_. Y(^ RjjnN{ִ7Z׬UQ / \cwqcqdxee[W0G}.X[Y;;;[ZZ/]r%҇~ꫯ{ ^&(Tgϟ%;?PSY;ގ;o'vtt㊝;wƥ7,X_x{{{'}^W䃍x}L>J>NJPo*Wsֲ7d ׽oiM~սnݺuƍ5k_ŨCtԡR8 gΜI8qc6oޜ|y۷o4̸l |\U}uʚǛjժ{/nFςKHefJ?]([Iӏ/k Guؽk'ߖY[lt+Xft_;Aծt+9%[_|KkZl yg`Ua"D=qcJ>;wnmMxee[W0|Vָw?ꩧn3y?q+ozx a?xcȖFu%5c;:Yw}7=xɟ%goWxK/Jqltso,3޸ =k~f+=ܜ-\/5-VJ) .Ŋ%]{ŋ~1+:ޜ,{̥KX_4̸l |\U},g{wMYdi: j Aei'ī:nZ]/Lm~ΝO</MEK.m55 (+(+(+(+4)|p|gӮOSӟqUVPVe@YeUVPVe@YeUVPVe@YeUVUY@YeUVuɓ 488~)e@YrݥKǁ}mذahh胜Yf)+o/9sݻܹ3o޼hCΏ~#e@Y쌂TwP֊֭[駟 ؘnnnVVIsνsNnpVVĖqā۫(keM>}:߯(knjuٳGYPV ʪ( *+( *+( *+( *+ʪ *+ʪ *k|*;x#G pu@Yz{{Ơ@PVeVPPVeUVeUիfddĀPVe_|O'.YdWʪٶm۷np`ƾ4UYO~f>g=|uieU:˚رc Z_ٲ> PVeŋeΝ;j5~*kM6EYxH(3E(*+*پ}Xf?{w, ɟ *+hΝ;7x>l*˗*KYp_PVepR֨ 0&ommM^uDYN4{쾾/^\po~Y۶mۻw >אݶ*+@=zzzǥ駟eUYcǎxDΖu>- P_C}:{ҵk2e]q̙3s͞tȑ͛7??sZ[[e-ĉQ1$O>;ewΜ9СC-ZrʦK.y7eɓ'#eOrJGGNjnnVVut-pB.9ihh(yͺj*e@YG788VW\=%KI]]]I l֭f@Y͞={e5!ʪ *+ʪ(*+ʪ(*+ʪ(*+ʪ( ʪ( ʪ( *+( 5 ʪʢem@PVe^ ȑ#>l5~>|eUV_Eϟ(~'|޲Y@Y_̘1/˷ng}\zeUVٱc֭[N?g]|ٳgmPVe}===%el〲*+ի}}}iYmmm###6(B=|-?O_ +Px͚|7i/^|oėxfe__mQV&EY`jpر+|*+9wӝ1˖-;s挲x~MMM|;=rI5鉈Xbhh(=/ck*+Z(W_}Urpܬ(kew^eeˢ}}}% /VVn4RΝ;qL2Sj&UY@YeUVUY@YeKK,ijjZxq_)+:۷oёN-{ .,[,~ImmmINRVWY͛of|8?+3gΝ=ߏ۰a0ʚH]5785 Z|'NgΜ9ΉEϞ=9g̙ ,k0ݴiSoŋ755-ZsֻwF RVVWYӾ>i_~5ɓz俺fXn0ӱ/rƍ5"5̝;7ot%*+SK._> ^jѢE.\ٓ񳷷WY^e76_`{{{xʕW\=8ӧ#mmm]e`z5Ǣ *mݺLxZ۳g0zܹ}⿱1!jF~u">gMtgy&iii9uwmJS++:JY/|޽wٳ'~PV&Sg']׬UYP֢nڴi޼yqĉq͛7_|uѢE \̙3؄G*+Z;wvUVDY783x/8&_9ei(kϟǏ>(Ϙ1# eپ}JٱcG}MVVPVPڼ;/ϬY^x۷oǑ/brXYazj<ɎDŽxdX|cl߳uYbźuoe=rٳ>lˠ ދF_w?㶶6[eUV;w|뭷Q֯AYٮ]ݛ-k~={իWmUYsiY_-_ܖAY۟~鞞/|s,(;x`GGGuΝ/^APVeL(ʊ*+0C$3eUVX\WW *+ʪ *+ʪ *+ʪ(*+ʪ(*+ʪ( ʪ( ʪ( ʪ( *+( *+( *+ʪ *+ʪ *+ʪ PҥK:::']v!CYP-Z̙3qСC/Ξtȑ͛7{ ֩%kd e-c```֭%/gW\yҥgNkkϲ^rû(kU"7oinnVVut}}}k֬qF/7 %]j7o^OkK,ijjVYPѕ|_cge@Yn*+( *+ʪ *+ʪ *+ʪ *+ʪ(*+ʪT ? (*+$iʪWUg?ٟgPVe~/_?>eݸqٳ{=PVeN===;v >{lkkŋm@Yċԯ笛6mz뭷l@YESڒiYcݻUYG>˖رc J=?k뿞+V2*+uz[[[OnݺaPVeem@Yq+=(R[;UYPVeeUVUYPVe@YUYPVe@YUYPVe@YUYPVe@YUYPVe@YUYPVe@YeUVPVe@YeUVPVe@YeUVPVPVe@YeUVPVe@YeUVPVe@Y_tiSSSGG`-Njoo?uꔲ[hљ3gC/^=ߏ۰aiii:gΜ{Ł;w̛7>hя~(k[nԔ=<44AάYe-w߭_>~flllL777{7eʕ+W6o?K;w;ww㰲[f͍7'mܸq ~*+:ye{pƶ~e@YTU&3Ecge@Yn*+( *+ʪ *+ʪ͘1駟0;T.]L ܟ&Y&nuooﴺձx6zS>veJkzr45Dc>iuխ`67ovcGOÇ2eUVeUVeUVeUVeUVeUVeUVeEYUYUYeUVeUVeUVeUVeUVeUVeUVPV@Y@Y'K.uww777Zmk㢦r' ' I~[xcGv3|HWWinb 2+jſ=p:i7>Z˗/ | /;;;Ν{С Kxw.]曟'qcy晙3g8q"}ꫯƣC-쥮\3gN,yC\p;>ϦڵkcƁf͚W^y%1c\Tooor̞={&j>5 G8wC4s=WvfS_d\K~jfz=7"լg5w8O:u*=g'@pjne-YtÖ%gNųuمx:MЉgo ￟^z)Z&gaqEeGR8Ny3g{n1\jli8B!}ΝdeMϜ]`vf/BڞΛd{ ^^t2Ʋj>eoxə~oQBu3g&!Ns̩ƷntK^a'V$e^.]Դjժ]:\:K/Łw}wƌq~;;@Ǘ-k}X~WWו+W??/^… F|K1͋XkqHe իWG좒+|;Wnf\u$!#)Y͝RYcD~IbG-k*T$ee:<Ǘ{2d<,۷o9sf<\lYصAx+eZ{nI%'Us7͊P͙̻ʉrFpU)pď~ʪjzS5tr2iu|VSkK%}ٙJ:;;yaz{&/ e,or~ifϩfVgB*X2ynx5I6;&tx쒳g~døa0&z70 J~W`#dT)RZRIsd$n). ok׮gI/R2ӝe,or~iegϩrV2T.;%VtL^0 ݧ.9s% ZLat/T)_Jwqԑ\v)O:J";HL%s88f)yژHt'eqD?_ZٿrV2ԨW`T:#~ug.jfa\0lI NWvR\i⧲RegR)XZRsdIFQٲeɯf(Ht'c'K͟9 ҔXewMc& /f,3 '2+=^UYOc3L)TsTr1KGvl/%s/R|g3|[Kud-Z@Y Z kY  k@d-Z@Y ZY  ksݻwo޼yuuOq;w+-jhhhjjڳghk[u]tݮl5/V8[浛t&]k›zLw{GSwY[Ç7lP.]+|?544\_~ywuښW||gVNשּׂJd/\LY&Ho6 z+Çoݺ8qb֬Y+WGsd.ŞTeB 8qem>ӢF& ğk׮jƍ1mE_pa\"G W%%nnnXÊ9'OlkkUuvv޹s̙3Q8-(,̯~bXeיԩS+VHߟL<;JWh;v455b͋ӗ{kuSI!hrt`EEf= S~U×N+n:U56ʆJN7booQ&UF?#^e˖t֭[c/1F?sڵk)6mtꛥjA#ֶk׮)LM*ڏM:Mɸmiig:+# KwۓƜ(C#Ξ='g-6NB8׋dɒ;^џɕΝ;"yUNc;}t*ofryQFYgr?c1??kXoQeUS/WSUhl·4F+hcǎt0ݦ$q Yl%s1v?[.S ɫSKBS9UhŊԒ%K`ww6B:c/?#E4?k3Җ岶buJ_aujm ,vΝ7ndߢM\mG㠟FN.y;(g $m8gΜ*jH7SdrP$05iꋝ+Jd~1}O?ܜTӏr7"qUt7h'j*׃^{zZ ]z59X[!YN#TS*Tdbkթ~Wyh(3N5n UMJbێFb?6vXOZwƚ4r#) fjXQM֎m}Pjڵ1~ (䍈˗'?:yd,?m&'%[6nξ*NELU8N\ۗgkii)9,~ V,v~W:#5jo7T5׵Unm;~{qG59ѿR2f`}&m5_NxNM֎aֶGF&_uֺuٟO['~m/XW_}^]?WܣV&={oBU\gGT$^j[dIv孭1'+gI6B:â Em,v%S#5jo7T\cxߢbUFùsү~[&3;g۶mG=v׮]#؃FI[ O?^>k_驸8]y=Ί=ھ}{].g{~+-p+UNSϯV[}zpիWEj*#뇉E%Wi#^sO7ϟ~;=hY_հ~9Wì_^pa#_#G+>/vܙ⭫+AQVyn^x!:qODʕرc/*G(Oי40ykVnq+~*'/RdҳҖ,3IqT!Z9۽b;TGk:Vh#n_򩧞Ţ`/}4wD*m4G?KιrJ\5>XaAԤuU}d-0y%p݇~ɀӠjq|Qcj,D[M-(kaJ>-xT-UWBm5޽{/ŋ[1+L:jbŊ>z*ۂd-Z@Y Z k|ŋ3(k?/?~'k{/_GGd@ZY+kd@ZdY+kY+k@;yd&ܹs@֎ÇWXMӞm۶@֎믿od6رcEs2lxdmY7nhoofҥK"Jc+WĜW~illemذ̙3+Pq֭6#QtCbq*k =ׯ'׵k֬ښem2ۻ|򆆆Έ[Y ;vY;/kh@ZY+k@ZY V ke-VZY ke-VZY ke-V ke-ZY ZY V ke-ZY ZY V ke-VZY ke-VZY ke-V ke-ZY ZY V ke-ZY ZY V ke-VZY ke-VP>ntd`~M4@ZY co޳gϜ9s"kWZuqY+kwﶷoذaݑ}т AZ&w}c`` խ'OP4ԩS`jٵkWFΞ=[NX"6mcСC=\L?gOz7uhI+k׮Eoy Ebb۶mٟdŅ 0 } ,dJv?o7nhooLfmhiFvuuAgikkyo6l8s tQLѫ$k~iS2kn>5rLZ)X&OٲeÇc"7m$k&sf0[dٳ .oiipႬfva, dڿ@Y+k@Zdg}V7:PZ믟}H VǛ[[[#k;::55;wnOOO:T֭[n޼ao޼w8VC/^mdY+kjmmmi֞?EZY P37oۿڸ}w55s*6h~mm"ke-H\vd^}Um(ke-@K.fШUViCY+kd@ZY+kd@ZdY+kd-ZY ke-V ke-ZY ZY V ke-ZY+k@Zd@ZZYXK ke-LuY+k`gٳg{{{9}}}+Wԅ 9xіoZdh_u6n7?8v؆ g͚vO?XZFZY ke-V k'E._aٲehO kGEs,"tK+W|:rHxUWWWʕ+1OrY[W?w֭i'?)mN<%uV\"τkQW\zu˖-Mܸ-T{M޾}{ӦMs΍[`3'.F|*رcFeqQLߍںuG}O׵o3*k(kcO߻tRr78>hJi־/(YLD]6v---ϟסdm=z3k֬HJVtO>$>rE k>(·ԩSx(AfYÇIΜ54 kk?!((*kvf˻"xt_hQL8q"f~w/BtRYK֥Kzgy&:ڵk[ZZk@em)f&'=zTRd``?AᏝ^}UV%Chb'O<|p\ڮYfݺu13TbܹsLVvHŋ~_K ]~}׮]˖-5kVCCCiӦ?8&:sZd8q"rpμy󆆆bbpppѢE1wwK׆@yaSSS]]ݑ#G GM?gOz7mxdme'O\pat:=ddh^Ȇ&>ʕj-]1q…§lrᘈM6ZdHmWW׭[pu+ٳg.\X__I,k5ccY ke-ZY V ke-ZY+k@Zd@ZY+kd@ZY+kd@ZdY+kY+k@ZdY+kY+k@Zd~?,py @u%4EZ@ւ0ݾ}{֭s̉mnn'm@ ZjY{ҥ6q@DFϟ??wܘqݻ'?]xk4V5'l޼0ko޼Y+k_`AOOO;wܰaAZf>?ڎ,ZY #k?۷okdjXZY hCԀZY ZdY+kd@ZdY+kY+k@Zd@ZY+k@Zd@ZY+k0k/\bŊ§ܹSW@ kGbҥΝ#G,[𩞞m۶<󍍍6<*f*3رcEs2؆@VۻcǎKޮ+W@֎oۍ7cgoݺZdEn۶-sWY ӧO?~mɯM]~= 5kZdH,Z(Þdw ze-v$$e, dm߿_ k ke-VY+kd@֎t3̟ɟڪ3˗/6YdI:{8poob3__䊿<_(g~3Q^}ոVZVZY+kEZYV䨸VZV;c<δ_xq&W|vSw씵Y rJwwwccY֬Y_w Z5Bnń7O2'+I7lؐѿt7蘾]k4Y(/ke˖zѣ7dm.e.\8t&dm;t:ڑknnvZ_j10#G d[bEL7?cxdիN8^?cD,[Un݊W͛7/%WvgN;Iox饗3Y``` :-[.]Zؓ q.LcLyatdN565cۃI?5kVɾ…+,,zX4 i9]e>8cK+WT25ڢ*Y?xW"kg8455%!ND'c9}7 {Rv~$ )w,]4{Dج暱d휞ni=5}Z͎\ qE5b$k)Yt_Jd dɒW&.\hooO{Ν;ꫤ\v޽{۷o/I%O?1N۷?N}s=s޽5Quk)ڷ7n߾kѓKU'Gg}6Sz̙raFǨ֭KaQMQّemFr5͛WۍE֦۫\œϒ_IY\~憆5kDȑ#/RL|gώe~vY|*y֭G/˖-|r_U1gѢECҤjOhߎfkF쫅J Qݱpkk_~-z4=!ޱ-EfG.}}}&Epn,6^_wW>%kHn&)Cd vj6npjAglc`u֖;5**^^n*;6Vx(kabт 4>!duhdq` ,Neta3a UȄwZ 0b@2=v66۷VY'-XhĎCYP]^(vdÚ3+kJV8\q  Q8lۣ )J}āaaw{%i+X8j gmѰm&z"*x(Ú3+kቬV8ܣR.PnGmq(Y[8b8ݴ}e-NAҁ-Pna&p쩆 emclof߾}7n|Tiq7m_Y mrqԊ(7_ΰm8eCnTtdqXݴ}e- k@d-Z@Y ZxN]FazIENDB`*Dd$l  HA?Picture 13b?* ayC9f@*n* ayC9f@PNG  IHDRuS)IDATxhUwifEǑ liY E)AJ2#niK[Z:3"t4L+EbH%-*"ZJ N >s{=?͏{ʱ60֚WWW@_@_@_}}}WWW@_@_@_}}}};vʕ+[[[{{{{ .ZիWǏܔrJ{{{S,rǏJ(f᪜ 726YcM :qf{L=_㺃ߣ~tw]_f̘CoVtڵye⛲c{@LS_|!L_uju'(^ݼyoݺsŏ .y晸$qeM{G9Y:G_'lOyD+pp-~---qᡇ7ĉcDMof֬Yţa׮]·uڵ.]ʎȎ5I-_ʕ+qWWW,Hj:׿uɒ%qsL?piG-]4X>qܹsӇ+X%l 6gΜ'x"TZ ӌbmTz\>yd,H?۫xUWZua%iPU\Q!nJrʯ*UnQJ7lؐ^qƸ/KΘ ςU}ܹؔM֭;|d3p8hoȍ:3c fWIr /jFFFǸD y} Y2\VXױkVooo 8%=uTɛSa͚5%C3vdJ<#%߶m[P0͸TN)6{G}ٮY+-N~FxIkTլWTYhQ!ģa+#'s^gΜ;cgUOJ"ٛF]-&xgd;AgfLUl״Us*\05}mիW;;;cݻ7~}?ƕ7}ŏ=Xɫx|ηrD1w{x Wc<ߌÇ}#~g&Տtq9gٝO֭[m[q)y|Ka}dKW&/#J&] ӌ='~;$}Rb/b8oJsX5 jVZ+*z(Axu8ܼys400߸jVuzɧQw$FŕUJ@d7|Cxfd]U?~Wr!6.\ݯ[67Ř't͋ ~Z>e Ǟy_vSŲ-LN~LNљs;+݅ VS>3ڈETXYK.M>\J~%L319:3>NVQ櫜Juũ~W%iPU\Qݮ\_M}8y/kVuO3YfUZ*M6?fJ`*1YWvUv -Egv$o%7%;gMq_)U;-%<}VcJץI )y6:ce={69@Xɪ˯j`稳]i8o*%=ڊfNvu8yrƍJL'w1k-~սSd_W5GN`jZSNXO?t+Wƕ/1TAq,Y]V'l``f+`%wzJ˖-+ymT>ٹsgZGGGP0͒IBCI]U8uo%iկWT5_ģmےJ>z~g&9◼d+؃ǩɺW0G=p/LM_1<<%/\rSG8V-t甽&t_~']&O<|{i&cl߾=~+y-uuux8c?L>g闷ˮi&h%o"$PRlZvqJp[xIkl+|7?pC:DG*pȑk5Op?܏_iӦ#kw$_x_gfLUMG_偫G__RcOX`A7OU nNzI$OGXg?E5%dU O<.G}!>k͕V]4cHGquJJ`qJp[xIkl+z`UabɫE%V&(=̘~W#Ze_nƚrGN_ve5OWc&Vc D5Axfd]t+U}Xjɻ###{,Y2-^&˘ta]M-0]$x%߄*:h]M-0]\~} ,HN ƢA9hҥ0Ք܂ +++ +++S©Sx/]_g͚GSSMΛ7÷0>z)}}WU_W}}WU_W}}WU_W}}WU_W}}W&hj*cǎ-]{ppP_DG}]hё#G޽{/^_1g֬Y 3ϼf~' s~}@_K}===n*ǷlaZk֬>Cw߭]6W[/]iӦ:C[r~oc ^+ZJfW~vWW}}WU_W}}WU_G~Xݻ nW}諾PO}̲+ 諾p\p!꫾0׭[}O~_ŋ4$M^zu===]}Wt…x嚼`M>vvv}eڵ׮]WZՁpȑsfo;v,.| l56~СO_2FFF"{^=44~h_ǜYf+Zс͛ɓ/nmm}_Ⱦ!uܹ%K+ZE%o;v[nק~Z_jEA+.]k/Y%K|'Vm֖?O<{즜6}&˗/Ϝ9?Lvtt [9ZsTőda޽뛛_yxzSNG?W`b={֭[y|!E_j_7o^3fٳ'.>}r̙g}6~qtϬ}gkDZ%7+0Y8- ǎ;$1^l4Ç{zz?^388{ȑJwꊗ+Vt?fΛ׮][fM<{ݻ,hZ:'OF c$e_\2O8Ql$zqիc,[?kUVU?]v+w/ .---Ώ[noq5M?/^X_ךޟ7o5}:::_~Y_zvڤ .Wf?O*kҿ9|q}m850zĉ50|~i߾}>`\ںzSN+P_x㍦1cG}k} O?[FFFv?vww+Z_gO_+Z_DžǕ׮]{'E+Zg_Smmmqeo>}@_kvZjU\rʸp@_+L?ŭҥKwq}@_}N83{؎3gܱcikk޽{ nv(':]x㥗^ؾΝ7f}c7o^7u_篟~i<[ױ\M:IwoZ`Ar}- ǎ&}};vdzE_}3]]]tŊ.]55UI_'NDM:uƍk֬f}G[lq~)OS$vҥמe˖KXqk.}Μ9#D_WZ!:?"c6p W}E_}W@_u*ӓ\}WjWU_@_}WU_W}}WU_W}}WU_atMA_5(É'@W}*諾++ 9qD#_( lOvñ? ?:}F;wnyeID cSwlؠ ,xwW}GIb );;;^?:::W}WvǎŋW}Wn֭پϞ=V諾+uOO8^xW}WgϞH b[_>Z@_u?cիW-^{lxWW}GG]`AkkksgΜK/SK;sٳoxqli}U_nܸq~fL+Zݻw7ƴ ~M&2ѣG~9tZ{/ x1kC>k\6U_u~F3q&}W}W}WU_W}W}{ŋOUc=j諾@6r΁~@_}WW}@_}WW}WU_W}}WU_W}}WU_W}}WCCC]]]488ёG+Zh@\8rܹs7[ފ ڣ>k^3gΜ[nŅ7oΟ?ԩS}9?я}-cddi޽뛛Ϟ=)'~Q_׊80o޼53fH/x}Gk;w͛7K>WȢE±c7mذ7ߌ u}`WWWr]bťK1sMÇG>g̘W![lq~ uڵK_WG@_M hooW}x`ѧ*{w@U_|W}W@_A_}}WWW}=B?vwwٳ A_hۗ,YꫯF_UlggK/d ̙3gϾpB'fΜye+}WN˖-;z+P>`%}OU_:]|i_{ｎa+}W~Ξ={rZW}/^WZ}ݺuwW}2/+++諾Z`AS6nh + + + + +6?諾 諾 諾 諾 諾 諾 諾 ӷfz}]re$vޔ~ϛfbMϥRϞ={.iԱԱScqTϏ.\8ݖ:F\ꦦi:th._|1:7:}zU_U_U_U_U_U_U_}W}W}WU_U_U_U_U_U_U_~D~'mm.7RRDz+SӧZZZZ[[z?ksOc Vß񞥻VD3L$w͚5SnbM9~Wijdip:-^8r}%͙}]tuI4ى#޵Ŝ}M?)k}ϝ;Wv@ݶm[\inn;w޽{;N_h対E-5>`[[ӧ=\#neҥK[s̉)퐍ۿկXd]]pa޼yq\+Xg̘}1YSiL!}ȑx!%#$+W\2.?~yb_{Xs$?]mvK]Ek.H&}vb=矏G:M6%?.Y? ?^١{N(.Z*h\~ gy&/r?q Ͳnݺ]vy_˗>}:1?1/b\xWvQb }Qgg瘬թ4B&޹sg #qpvj㴘VJ3lٲj泚R_GMctKUZO$I_ӧO^#&^%_̜93>;Fחkm/]tWŋ* ̟??v);Tpڵx4`WWWZ1ZJ#d28b_re4N*61*Ny+uݤn8}MTe/'ޤLqK;ܻ:i_vygTS~& v or*gw:gN4oa =Np2}jt7ʞ?,=⨧̟4.+_+{~F_*֮Xtd?]e֩tLe4'fe͚;rwm$: &ԉi Q錏ɿy+ M9`.9d~}k'9Kg+{<՜>_)sٓ=Z#g/r~jeOkW d* Nge,{ ̿UXv#e\r3kD㴌醨tUnQs@zx ֓%g+>X5,[_)8 Y5r"V;UJN9gOWYu*b.{ ];ne\|$: &ډcg-{\鼌e7eo=Nz۹3zQO[%R|F_Fk d^teNk&β WYk |Gr}홀'z8+k6eoOSךNr?XnWq$deWv(ZU+^ ң?ￏ2і=?'Me55se#a0N8}tJ[aY) ~+1P_H_k:Yݮ%'JI9_~StZjV`ݫAVzU:'?1h-{~Nsj6kzJxGr`BqZ騕.Nɼ6eoO?+x 8A 6}eڙs^qD27~.3M;U3kΝ;?©lgeJꒄpΜ9NI.٩H_KNKf+8-P%gu 񤻭-9k܉i*vóS95{Sz6.[V_˟%\鞞ׯΝ NrNU)3kolӯjΝk׮=کيe+@.6lHb۹T:O]٩H_oKNT|jqٲ +++ ++++ +++Zka;oIENDB`S+Dd5%l  HA?Picture 16b*J h3%(o*ng*J h3%(PNG  IHDR{D8*IDATxqHgqAc=E,''ɲ$H $ bCC(AD$H Z^IKBsUzNJ,R"6 !)JNBCAD}s7qfgvvwuc}g33l2X{T$.$. q q q H\H\H\@@$.$.$. q q H\H\@@@ 77555{`&+\GGG#`X*ڟl3Vs}yfO]iZ^kݻϺ_aaajW^>}ZQQ/Oe6bssa%+;a$+>5u}!$QvZ]ZZ:s*r[n}ZiJIeXQB^R555p6/ژCɘׯ斐Iꩩ)ٔ8Ś ACiugΦ0ԕMSڏ>$P)Iɰ\婌TOw~.CPccݲ՝$^8=#Z:3Oxy*{*Oe\Kr~e+/ϫSH2TIH144-TRy*}2Lʞ#GS`5 hT[{驽N{K `LLnxĕ&dΝsXEN78V%_ӔJ˰o!LZ8C޵kbeʾ$OBȾjY"*qoUB5MQ9 +JMctzz7qҺͤʡ_.r9՝1iUr/W_}aX-\m3) J]9/}OzJ@.LV-74F wׄwΥ g @5$q<5Բj˧-T;cM^zW mST۬)۪NavZrRMZC)[QQ˗/%id9ZOfΛ\;}aֿRڏ.fi$kMjwՏojjx;Pp.QWW'/O|i\OՉ$=2F_.3L&6TCC){%<9y*fk)HI{ۯiJu^iiWk\8if=nq>t3>cT.+ed{Pk_W*MOz2,u  /ݻWϭ~AI%?vgWjwTߖ I>7)d@@$1{?TٺE`LLV;iu&\C 4:+J}\'oŋ'O޽-6ѤM%v(/? vO󘶶6j4׾0UJG?p!q[oY}PJ÷$GQ 6>>vr/Ljl,gϚsΤe>뵷[x6˔D-88,ծh:N{ۯiJu^iiWǣٱc[,aSI*~_]wݕiçrH>Ni$.l.=˗/ӺX5VzlPW9I\ ߩq Μ9ce6Q]$q|JuRyX59Lk?L檫ۂ$.$.$. q q q H\H\H\@@$.$.$PUU__g7|?%q$. KH\@Ⓒ$.%q qI\KH\$.$.$. qI\H\@Ⓒw3%`AHXxӶ^u c6<M͛"q={"U+X̌\#UEaL4ݽ{'Ou]U~Rߓ zzzH\K/%q$. KH\@Ⓒ$.%q qI\KH\$.$.$. qI\H\@Ⓒ%q$. KH\@f{}> 7n q X HܵX__oN֫Wŋ8 HII AeeeAO⮭SN;wΜeeeKKK2eͼhA;gVg%t(d5'1 s $.7oR Sjr!@Ⓒ3"ֿT^^*0 $.N_,#q%q]A3h(R+n"qEOO alll֭/_V|{poquwI\`0x}JVٳ%qnD"NĽ|\$.MϟB*q=z?'qI\:;;mۦ?~<Vd2kD=`%q%qI\KH\\tĉ |'$. qI\@Ⓒ%q$. qI\H\@Ⓒ$.%q$n'D8x<@`hhHR4K qS#i/ʦe@~? q]000 S]]=33#(2駟$nr^O?>Kxy1^d-[$S1pݻ*zw]ec qSSSS311!X,_Z\7}x<%lcc/+xSSSC($.uYGG=`H5CH\zy$.$. qI\H\@Ⓒ%q$. KH\@Ⓒ$.%q q qI\K@Ⓒ$.EEEH\KI whh( jcx8ebbB&x<@@f׿˶h4JH_|HD$cdX¹$he@R\ROOϙ3g$nI\}I644pB¹jjj&&&d r%:;; }憆@כoYx KƙnO677KP$.^I]0$!q$.<H\$.$. qyOb!qS088xݵk޽{edSS [511=O 2O ˴#MTC ~T.//7X__%{W;vXqq1@۶m!q;;;ϟ?O吸x4ZIAlGǏ?~8!O:u9-q~~-[Ν;O>%ÇKKKo߾M͐}jHcRRW cBVק?== AR.s9"ǴWWWR-$n:={V2ڵk2 ]e 7oRV@Nnw/[T q3\U٧.RgxVq5@n 7SҌנ .))x66O;wAjKM>r>qx jKMݫպrUą=zu>55E qI\z@Ⓒ q%qI\ qI\H\O>evK@Ⓒp!KX^^ x铠rK5552RjkkI\낁I_W屭^QQ@&z%;Z62022j.\xWfccc|el!@ipp<ٳg---]elRSSS;X:H\y<Ø6yU'N]555ɑHDR4ݽ{'OuH\$nx FZV@f q.Sߓ HܵC"O=zTwvvH\zyX(ںu$nII%q7=z?$Ԕgj qI\MY9;wz\%q7uvvsR.v%qל>}K= qI\eccc%%%Ǫĝk]cF&W6ʼ$.$qe@Vr7ֱ 34$.CI%o> O>9E%qH\$. $.@Ⓒ qI\`cfΝ<6䗪={Ȋw H\pA4G2z_m۶}ᇴ$.7ݻwΝ;?[d WjX|߾}z߾} oߦr@Ⓒ\3;;[ZZLV+ $.}۶m;}$noo֭[E%qoddȑ#GH\ڢ $. qI\H\ 7Kwbb"{<@ 044)|>ҍ7H\`ӉF6]Fw(7@LҴ_/^zU.^xl .+lx kbP$nUՏ)++[ZZ/mmm}  q[\\z}}}'0w$n+**c a%q$;  ꮲ#^@⦦fbbBbX$ѿt+WȀ<7}x<mcc WK񆆆*** }>1 q]Aw^$. KH\$.%q qI\K@ⒸĵU4t qI\ĉ4e qI\@Ⓒ%q%qI\KH\-sss~$kFi@Ⓒ B H>} $.yuW~h@ⒸnwϺq{{{?NuSii\O>9rmH\M ݳg_4b' qKhN^ CCC}ݶm$t%qۥBfggi@⺣fxxXjkk/MOOˀ_­ LMMIխ<0 q]f U~1:iMŪrOC^$. KH\$.%q qI\KH\$.$. qI\[PPWWgg>>9 H$RTTT\\k׮w.|0 \s'5Ɗo2f%g붦AmLk Onb_~Ҋk׮\c(~!붦7;+--J ۣG@<BO<^?^^{M&GVcvzK3gaB&M8̌UVV&K&F5Me6aYL5iCs\wF>~IKLF_5666KpNd_i@jŋF2 Аs>p kWy;Y9h ŋn޼)KˎTx}SGNex޽Fe@wޭn1N dzi4ڪl`{]ۦIɓ'Jܿ檏XwyGf3NyshkRTّe@&pRT'L#>dq6d@FVWW;y;WP`abC\rż.k%GN'?9zjo{ }mxEmS٤ۦq1&H6~T#Eu/*D? Wr٭]/ڿ+k5&ꛇ-/UUUڏcX(đ#GUzy{{1'lRw!kNHF&,Ν333+_%ډ Fp.eRX6Mڼ)IR0as/J}OjYͩH$"\4c0TNečR'H2ޤom/7nBH\lrSq6l롳ʹa8c*e/Ph q qapztRG\KpRY}'Mפ؅3i|H$qIM_ jBLTiie^풛HS5_K֡c(R]=|biiЁ;,6L3\=ڼ@nԡUzرM̽ol#UoUpjM0q%'^&F{ȶN+bauz4ͦ=7hVm\$n$nݳiXu(WǏ/[w, g14;}i {˰AZ[>uhUرUi׿KVMk4ZLqn8 [N=d[kvQ=f'ܠI[už,jl3n H;VfձR?Mi {˰AZ uhUرe{ߴFVg۴D]%ݸ ;hi,u;EVmd j3Wž,ILTg[6u`29(bp8Zu,0bwy km^`ĵC-m `fmd36&Vߦ5W,ytiVYAa;ڠs{$qssܔg3w`fJ52ŋZ6t g<}i wLzLh-:Zo;*M yzՋ/d c.>l\mbܐ&F{ȶN+4qb\6iAm2di>$)ufj}gӧv6t g<}i {4yV9C6cKpW_y^9e c.>l\mbܐ&F{ȶN+4qbf[mP=Y$.o?6\4bH\<ۏ VH\d@]=l{Gt' ۭ_n_E%n.5Qۛح X2>sW?7tb6S-3^Wڿl&V]Φ+161 $f}F4`P:ryٲ_[*hS-3^9#O<)gϞUN.gӕ3>lhhH;0;бO\C4YЩ]/nlzJMLk}FɸU}/:бhٺTˌ`nlzKڕ̽I&''CϗMXUdv<`HJٸ?ɓ'[ZZ.gߕ0>sA=|l:Nz ˉ9"vʾw9$. q q H\H\H\@:7IENDB`j  666666666666666666666666666666666666666666 6666666666 666666666666 6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J )Normal dCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List H@H G?0 Footnote Text dCJaJHH G?0Footnote Text Char CJ^JaJD&@D G?0Footnote ReferenceH*^J>@"> G?0HeaderdB#212 G?0 Header Char^J> B> G?0FooterdB#2Q2 G?0 Footer Char^JRbR @9y0 Balloon Text dCJOJQJ^JaJVqV @9y0Balloon Text CharCJOJQJ^JaJmHsH@@@ ` List Paragraph ^m$PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] s ]*/0:;@WqQ kqOV\Qj4jkj MU\bzin{ԆDnRHJ.t$M0S6YH^d|msyJ~ ԎH(:(ZDl0HBz2. suvwxyz{|~ !"#$%&')*+,-./0123җ*Tx_}к*Ni@xʼ2j . t}(4l8# AA@0(  B S  ?GIAJ4= [ a kx~6?OZ  !!""####$$%%''g*m*++- -_-h--.////0081:11434~6677O8Q8):0:;;T<V<==UDZDFF[G`GHH3J8JHJQJJJMMMM2SDSFSIS/TCT\\^^^_#`%`cbrbiekeffttuuvv'24|<Khq+ݰ߰ʱ̱bd̵ !)8@BK`f#$'(1289;?HJSU^_ijoy#-239NU %&0GMYb%+-16@BJNTU_`fgijuv !",-2gmy &(-/56ABEFLMUVXY\]hiklvx~ GM!AACCDDFGIJLMOR /1FGZ[QRop=">"##%%X)Y)_/`/113377;;<<==>>>>??BBBB&C'CkClCCC D D:D;DDDtEuEEEEEGFHFFFFFGGGG.H/HdHeHHHHH0I1IkIlIIIIIJJJJRKTKKKKK(L)LLLMMMMPPPPRRSSdUeUnUoUVVVVVVVVVVVVVVVVWW"W#W6W7WIWJW]W^WpWqWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXX X XXX2X3X9X:X@XAXGXHXNXOXUXVX\X]XcXdXjXkXqXrXxXzXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYY Y YYYYYY Y&Y'Y-Y.Y4Y5Y;Y[B[C[G[H[L[N[m[n[s[t[y[z[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\ddeee!eee3o4o8r9rss(s+stt)*58תت?@BMNDG"%DG6:?AACCDDFGIJLMOR33GRp>>BBNEuEEEPPeUoUV\des)s+sNs@AACCDDFGIJLMOR7ftfd[>R .~v2ZDv [ }p ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(^`o(.t^t`.DL^D`L. ^ `. ^ `.L^`L.^`.T^T`.$L^$`L. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(d[R .7fv2 }DvPGPGPGPGblPG> NTb  }uD^,16 Wr<>C*fpM5WI Q1d"(;:V _= CG V" ]   hC   0i s {  !> > !*0:HR^qjuh`<K*q c,/[8UX:} .w;0~Q,+ n[^qzvxdN(=" ;I !X!/""S$)%&xV&~&D''X']''(D)P)K]))**| +b(+a+K9,;,vE,%---.~G.dO.{.@ /N/s/0*0912:31T3g4}45D5t56"68 8O9I:F;j!</<p<"=q=7M>T>*?;?G?9@gA7B_CD0D-D:D[DsDjYEiE~FkF!FlF-GOYGeGn H,H5\H+HIpI$2JmK6KGK{LBOLRLJSL&"N,$Ne"Ok4OTP QE:R=RN|RZ5SY[TarU]VOW=]WZ}Z4[p[#\(9\I]$]']*E]^Pb^_G_]_a_ey`ea>Ca!Jara b*b@b?c< dm8daEdodxd?ege f&fpf#hS6h":h`hch9Rid^i`jkF(kqk?0l&6lil*=mAmm[mmm'n4nG>n>opg'pjpqyqr7tr:sTtet{tz#ufvctvHyv,wqw!xv3xp4xZCxy@9yC]yhybnzu%{l5{E{o{1|r=|y|}Y}d}Eb~5t~&@NqL%J s&F/44DCR "{K&O|?+$d` B79Ons &w)8 K:D[@Q)[)D*N,]TG]*bmi oviVpm}{AaWiqWC:X1eFb uW`Se/Yh1MG=%dJueGLj1J,KW}k~_$", pGOsu& %6D.ej>cet25RL^h7UY<(E^raq"E|KaEuYNN$8'PRQ!:,\!^g;G~nEKR`]BGbqe~+T>@zhuYkCDIesF"wCF``" QaVddo%(>OOu@B*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags@GGGGJ (5!%'+./02479=?GIKNO%P%R%S%T%U%WXYN[NaNkNn:pQJRV^dfhlpvzL@l@t@HUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.{ @Calibri5. *aTahoma?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1׺&&F lln02QHX  $P 2!xx Duako SekuliDuskoAntonija Petricusic$      Oh+'0X     ,8@HPDuko SekuliDuskoNormalAntonija Petricusic9Microsoft Office Word@~@R2@rǤB@J:B՜.+,0 hp|  l Duko Sekuli Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./012345789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FTBData 6"1TablePWordDocument jSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStoreTBDTBDF3WQUPHK3KKDA==2TBDTBItem  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q