ࡱ> [bjbj .ΐΐpjo  !!!5558m\$5a<  :::::::$Y=?:M!:!!<|3|3|3~!!:|3:|3|3:7,`8h}B5d*z8 :1<0a<8R@,@`8@!`84|3::.a<@ :Josip Kregar KORUPCIJA JE DRU`TVENO ZLO Uvod Korupcija je zlo. Mone ini bogatima. Bogate ini monima. Stvara dojam da je sve na prodaju. Uniatava osjeaj pravde i povjerenje u vlast. Oduzima nadu siromaanima i bespomonima. Jednom uspostavljena, spada u strukture koje je teako razoriti. Njene ~rtve nisu odmah vidljive, no atete koje stvara u ekonomiji, politici i druatvu, svi plaamo. Nema razdoblja i nema zemlje u kojoj ne postoji neki incident ili slu aj korupcije, no ono ato je opasno je time opravdati pasivnost ili u nasljeu proteklih sistema tra~iti objaanjenja njene sasvim nove pojave. Korupciju zapravo ne smijemo tuma iti kao svojevrsni otklon od normalnosti, jer je ona kod nas sistem. Ona je sistem i u Hrvatskoj, i ne treba je ocjenjivati prema trenutnim naslovima u novinama, broju slu ajeva, nego prema tome ato je razgranata i povezana s institucijama sistema, radilo se tu o politi kim strankama, ili eae, interesnim grupama, o raspadnutoj ili neefikasnoj administraciji, loaem sudstvu, pravnom poretku. Korupcija je dobrim dijelom prihvaen sustav. I tu se suo avamo s velikom neugodnom istinom i iskustvom da, usprkos tome ato je korupcija prepoznata kao va~an element zastoja u ekonomskom razvoju i problem u politi kom sustavu, atoviae u uruaavanju druatva, nismo uspjeli u initi dovoljno da se ljudi ohrabre ili pomisle da se neato doista efektivno dade u initi. Ljudi su ne samo skepti ni, oni su zapravo umorni od velikih obeanja i malih rezultata. Na javnu scenu probile su se osobe koje nisu skrivale, ve su smatrale normalnim pokazati razumijevanje za korupciju: od namjeatanja rezultata nogometnih utakmica, do polo~aja iznad zakona u bespravnoj gradnji, od prezira prema pravu do ignoriranja moralnih du~nosti. Arogantno i uz evidentan manjak ne samo morala ve i znanja i obraza. Bahata ignorancija plaa se ina e u demokraciji gubitkom povjerenja, popularnosti ili ak gubitkom vlasti, no mnogi ljudi na javnoj sceni vole da se o njima govori, makar i negativno, pa javnu scenu pretvaraju u medijske cirkuse. Javnost se pretvara u nezadovoljnu publiku: cini nu i pasivnu, ispunjenu frustracijama, dezorijentiranu i razo aranu. Istra~ivanja korupcije pokazuju vrstu vezu korupcije i izostanka investicija, stranih ulaganja, sustavne ekonomske politike. Pokazuju da Hrvatska zaostaje za svojim ekonomskim konkurentima, jer korupcija je i pokazatelj slabe u inkovitosti javne vlasti. Institucije izvrane vlasti, lokalne samouprave i sudstva treba osloboditi politi kih kriterija odabira ljudi i napredovanja, ali samo to nije dovoljno, ve treba osigurati i njihovu odgovornost za profesionalno i stru no obavljanje posla. Kaznene mjere nee same po sebi dati rezultat, ako ih ne prati izgradnja javne svijesti i demokratske politi ke kulture, sustavno eti ko obrazovanje i odgoj. Svojevremeno je kardinal Bozani sna~nim rije ima osudio korupciju. Ka~e: Radi se o pojavi koja zahtijeva ozbiljno eti ko vrjednovanje i prosuivanje, jer naruaava temeljne vrijednosti meuljudskih odnosa kao ato su povjerenje, poatenje, pravednost i ravnopravnost te bitno ugro~ava jednakost, solidarnost i sigurnost graana& Korupcija je stoga velik grijeh protiv slabih i nemonih." Uklanjanje korupcije Korupcija je kod nas neato ato nije prolazno zlo koje e ukloniti ova ili ona vlast, ovi ili oni dobri ljudi, ve se radi o puno ja im silnicama ekonomskog i socijalnog sustava. Neuspjeh se dade objasniti upravo nepostojanjem politi ke volje kod dosadaanjih vlada. Mogli su, a nisu. Doneseni su programi i strategije, akcijski planovi, mijenjalo se zakonodavstvo i institucije, a dojam je da se niata nije promijenilo. Istina, sada su afere vee, osumnji eni su ministri i dr~avni tajnici, svi redom posluani lanovi Hrvatske demokratske zajednice. To no je da korupcija ne poznaje strana ku pripadnost, ali je to no i to da su u nju uklju eni oni koji imaju vlast i mo. To no je i to da su propuatani momenti kada se dalo napraviti viae i govorilo se  neutralno: nema politi ke volje. Odsutnost politi ke odlu nosti i volje da se suzbija korupcija glavno je ograni enje funkcioniranja institucija za suzbijanje korupcije. Viae samostalnosti i odgovornosti, pravedne kazne, viae sredstava, ljudi i javne potpore, pretpostavke su borbe protiv korupcije. Politi ka volja zna i prvenstveno inzistirati na preventivnim mjerama: jasnim pravilima javnih natje aja, profesionalnosti i otvorenosti administracije, odgovornosti politi kih voa da primjerom i zalaganjem za eti ke vrijednosti daju ton javnom ~ivotu. Strogo poativanje, ne samo slova, ve i duha zakona koji poti u politi ku odgovornost i dobru vlast, klju no je za ekonomski napredak. Rei nema politi ke volje je blaga i neodgovarajua fraza. To no je da volju nisu imali oni koji su imali vlast. Institucije za djelovanje ne trebaju samo ciljeve i namjere, pretvorene u ~alosne fraze, ve i ljude, materijalna sredstva i druge pretpostavke. Ljudi koji rade u javnim institucijama ne nalaze se slu ajno, ve obrazuju, odgajaju, motiviraju i nagrauju. Oni su profesionalci. Materijalna sredstva nisu samo zgrade i plae, ve i ulaganja u ljude, njihovo znanje, nagraivanje uspjeha i sankcije za nerad i neuspjeh. Ka~njavanje korupcije Prvo ato pada na pamet u suzbijanju korupcije je ka~njavanje. Kazna treba biti pravedna i brza. Radi toga je poduzeto niz izmjena kaznenog i procesnih zakona koje su trebale ubrzati postupke. No statistika postupaka nije se popravljala, a broj zavraenih postupaka i presuda bio je daleko ni~i od do~ivljenog razmjera problema. Problem je o ito bio u postojanju visoke politi ke zaatite, ili ak, na ato se sumnja, i direktne uklju enosti najviaih du~nosnika u takve poslove. Trenutno je u Hrvatskoj otvoren vei broj skandala koji vrhove politike povezuju s gospodarstvom, sumnjivim natje ajima i transakcijama. Istovremeno, politi ke stranke pokazuju znakove unutarnjih sukoba i razila~enja. Te dvije okolnosti su meusobno povezane. S jedne strane, misteriozan odlazak Ive Sanadera iz politike otvorio je borbu za njegovo nasljee, maknuo zaatitu s njegovih bliskih suradnika, otvorio unutarnje raskole, nadmetanja i borbu u raspodjeli politi ke moi. Politi ki utjecaj i snagu dobile su osobe koje nisu bile uklju ene u gospodarske malverzacije, koje nisu bile vrh hobotnice i koje zato nemaju nikakvog razloga uplitati se u zaatitu i osloboenje grijeha svojih prethodnika. `toviae, proces preslagivanja, kadrovskog, personalnog pa i ideoloakog, tek je po eo. Kao ato se santa leda polako u po etku topi, a proces ubrzava, tako se danas u Hrvatskoj santa klijentelizma, korupcije i politi kih zloupotreba tek po inje razlamati i topiti. Novi ljudi, ili stari ljudi s novom moi, na otklonu od dosadaanje prakse, ne samo da grade svoj politi ki legitimitet, ve se instinktom samoobrane ~ele distancirati od metoda i slu ajeva svojih prethodnika. Uostalom, uvijek su se, nakon velikih promjena u hrvatskoj politici, otkrivali grijesi proalosti. Sjetite se istki u devedesetim (afera Grupo, Kutle), dolaskom koalicijske vlade i sli no. Dakle, unutar politi ke elite koja je nekad ~eljela autnju i meusobno zataakavanje, po inju se koristiti metode otkrivanja greaaka protivnika. U tom sukobu, u javnost dolaze istine koje su vjerojatno bile prikrivene zavjerom autnje, pa je kontrola i pritisak prema policiji, novinama, tu~iteljstvu postao manji. Na neki na in svjedo imo u povijesti, pa i naaoj politi koj povijesti, da kod uruaavanja jednog sustava na vidjelo dolaze njegove tamne strane, ato stvara javnu atmosferu otkrivanja njegovih prikrivenih devijacija. To ne zna i da su politi ki pritisci nestali, atoviae oni e vjerojatno rasti jer e, u zaatiti svojih klijenata i podlo~nika, moni politi ki zaatitnici morati dokazati i braniti svoj polo~aj. Meutim, kao uvijek u borbi razli itih zaatinih sila, vjerojatna reakcija institucija e biti takva da e one raditi svoj posao. Budui da se u takvoj politi koj borbi ne zna tko e pobijediti, da se prema policiji, tu~iteljstvu ili sudstvu, meusobno poniatavaju vanjski utjecaji, za njih je najbolje profesionalno i nezavisno raditi svoj posao. No to je daleko od dovoljnog. Najprije treba otvaranje svih tih slu ajeva. To ova vlast nije sposobna i ne ~eli. Otvoriti zataakane slu ajeve, za vrh je HDZ-a politi ka propast, ne radi otkrivanja krivnje onih koji su danas u vrhu, ve radi otkrivanja sistema koji je djelovao, otkrivanja la~i i optu~ivanje i onih koji su se prikazivali uzorima, skruaeno moralizirali o svom odgoju i tradiciji, koji su bahato optu~ivali druge za mala, a skrivali svoja velika nedjela. Najte~e bi ipak vrhu vlasti bilo otkrivanje financijskih, kadrovskih i politi kih veza s vrhovima kapitala u Hrvatskoj. A to bi trebao biti tek po etak. Tome bi slijedile, nu~no, i politi ke reforme, i to pod pritiskom Europe, ve radi podizanja odgovornosti za obavljanje vlasti. Svaliti sve pak na sudsku vlast i ka~njavanje, jednostavno nije dovoljno. Sud je dobar, pravedan i vrijedi koliko i zakoni koje primjenjuje, ali ne donosi. Legitimitet suda zavisi o muai avoj vjeri u njegovu nazavisnost i efikasnost, o percepciji i stavu. Ne provjerava se na izborima. Pod opravdanim je pritiskom europskih kritika i osjeaja da nezavisnost nije popraena poveanom odgovornoau prema druatvu. Nije lako biti sudac, to je odgovorna i va~na djelatnost, esto osporavana i ugro~ena. Tek sada u politi kom vrenju, kada se aapa politike di~e od sudstva da bi lupila na drugu stranu, rastu i aanse za stvarnu samostalnost i slobodu od pritiska, realnu mo sudstva koje treba biti prepreka politi kim manipulacijama istinom. Pod pristiscima su i policija, i dr~avno odvjetniatvo i sud, jedni i drugi, samo u razli itim fazama pojedinog slu aja. Pokazalo se, u posljednjih godinu dana, da i policija i sustav izvraenja kazni (koji su prije i poslije odvjetniatva i sudstva), takoer trpe od pritiska, rizika korupcije i politi kog dodvoravanja. Sustav podjele vlasti zahtijeva odmaknutost sudstva od izvraene vlasti, a ponekad se to ne dogaa. To stvara dojam isprepletenosti s politikom i izvranom vlasti. Ipak, dvije stvari treba priznati kao napredak i one nisu dovoljno javno primijeene. Bitno je smanjen broj zaostalih slu ajeva, uspjeani su napori u stru nom obrazovanju i sazrijeva nova mlada generacija sutkinja i sudaca, koja nije optereena navikama i praksom svojih prethodnika, koja je otvorenija na kritike i samouvjereno ponosna na svoj rad. Dobro, izvrsno, ali nije joa dovoljno da bi se vjera u efikasno, poateno i samostalno sudstvo vratila na potrebnu razinu. Ovdje psihologija, i psihologija masa, joa inercijom eka poboljaanja i osvjedo ava se u nastavak serije skandala koji nisu po etak vidljivog ozdravljenja. Zabrinjavajua je mogunost povezanosti korupcije s gospodarskim kriminalom, osobito onda kada je kriminal organiziran i povezan u mre~e i preko nacionalnih granica. Mala vjerojatnost otkrivanja poveava mogunost sistemske korupcije. Cilj je postii veu efikasnost u prijavljivanju, otkrivanju i istragama slu ajeva korupcije, postii veu razinu uspjeanosti i pravi nosti u sudskom progonu, uklju ivai postupke oduzimanja imovine ste ene kaznenim djelima. Suzbijanje korupcije nije tehni ka mjera, poziv na kampanju ili javni lin . To je nastojanje da se povea razina politi ke odgovornosti u druatvu. Odgovornost i korupcija Korupcija cvjeta kada nema politi ke odgovornosti, odgovornosti prema bira ima. Dobra vlast pretpostavlja odgovornost temeljem povjerenja. Na izborima se ne dobivaju polo~aji, ve se dobije povjerenje i pobjednici ne dobivaju beneficiju vladanja, ve vlast i povjerenje koje trebaju stalno dokazivati. Demokracije su uspjeanije i imaju bolju vlast jer takvo shvaanje javne du~nosti zna i da se ona gubi i dobiva, ne zbog napisanih zakona  oni su tek pravila igre  ve zbog obeanja bira ima. Povjerenje je socijalni kapital, ono je na in, pokazuje kako ljudi u nekom druatvu organiziraju svoj zajedni ki ~ivot i djelovanje.  Socijalni kapital nije samo zbroj institucija koje pro~imaju druatvo, ve one slu~e i kao druatveno ljepilo koje ga dr~i zajedno (Office of the National Statistics 2001). Povjerenje u institucije va~no je za razumijevanje funkcioniranja druatva, jer ukazuje na to koliko su pojedinci zadovoljni, ali isto tako spremni svoje potrebe i regularnu aktivnost zadovoljavati kroz institucionalne forme, a koliko zbog niskog povjerenja zaobilaze takve institucije i pribjegavaju drugim formama interakcije. Politi ka odgovornost je odgovornost na temelju povjerenja, a kada se pojave sumnje u moralnu ispravnost, kada se ne ostvaruje obeano, slijedi odgovornost, a to je napuatanje vlasti. Tu nema potrebe za opreznim pravnim postupcima dokazivanja, odgovornost je objektivna, o njoj govori rezultat vlasti. A kod nas se politi kim trikovima to zamagljuje. Primjer politi ke odgovornosti trebala je biti politi ka odgovornost vrhova i upravnog odbora Fonda za privatizaciju u aferi  Maestro , jer su bili odgovorni, ne u tome ato su primili mito, ato su znali za manipulacije ili ato su jednostavno bili nemarni. Njihova odgovornost izvodila se iz injenice neuspjeha da kontroliraju svoje ovlasti i podreene. U vraenju vlasti, tko ne ispunjava obeano, odgovoran je. Tko ne primijeti ato je svima o ito, odgovoran je pa podnosi ostavku zbog nesposobnosti. Drugi element odgovornosti je postavljanje prepreka samovolji onih koji vladaju. U jednom od svojih govora Demosten je rekao da je nepovjerenje naaa obrana od despota. Ka~e, treba politi arima postaviti pitanja i onda povjerenje dati prema njihovim odgovorima. U izborima se baa i radi o tom presudnom pitanju: kome vjerovati? Ne vrijede obeanja i parole, u pitanju je njihova vjerodostojnost. Politi ka odgovornost zna i da se takva pravila ne smiju kraiti, da se poatuje zakonitost, ali joa viae, da otvorenost vlasti i postojanje javnosti moraju biti onaj pravi korektor svakog politi ara. U totalitarnim druatvima nema skandala i korupcije, ali nema ni slobode ni napretka. U demokracijama otvorenPRT^` & 2 J L<z ,0< "h$!&!,!.!ŽŹŹŵűŪŵŵŵŵşŔţh XhHh)'h4 h Xh$ch28Sh( h Xhc h XhS!hdh!Chdlh%hb7P h Xh,%hph.}hd5 h XhYh Xh$c5h XhxP5h Xh5h Xhy50RT^`",!.!X!Z!,0011f?GMdS$dh^a$gdd$dh^a$gdp$ & Fdha$gdd $dha$gd X.!X!Z!|!!~"""""#l#L$N$P$R$d$$$$(%f%h%%&&''))J)l))++f,,P---.@..///00000111113V33@4¾־־ֺ첫֝ h Xh7s h Xhc h Xhd h Xhph,%h.}hbh[hB`h&h? hth# h Xh[]hm0 h XhS!hL h Xh,%h Xh.}h$c5;@4B4556 7L778Z89 ::L:: ;p;;;;;<<<=2>r>>>>>?p??@@(CfCCCCC*D2DDDrEtEFF.GlGGGvHHHHHH"I$IIIIJJJJ(K*K4KrK~KKK0L`Mhh hnv h XhYhirh-ehlh{hT)hhb h Xh7shM`MMMMMMMMNNNOZPP|QQVRRR2SjTlTTTUVVVW2W4WWWW*XXXXXYY&ZrZZZ0[>[b[[n\\]^^<_J_N_l__```aaaaab㪱 h XhYh/ h XhdhYGh%5 h Xh$ch"Svhd@dHdPd|ddddee>e@eeeffNjRjzkkkk nHnXojoxozoooooooppp*p0pVp^p~p"q$qqqss,tjttt&uuuv "$jxRпƿ h Xh,%hUhkv h Xh h XhYh2X:hohThuIh/ h Xh$c h XhCKost vlasti, spor oko interesa, konkurentsko nadmetanje u izborima, agresivni i slobodni mediji, glavna su brana zloporabama vlasti. Kada je tako. Samo u zatvorenim druatvima sve je idealno i sjajno. U vijestima se govori o uspjesima sporta, sjetvi i ~etvi, defiliraju slike punionice ulja ili piva i pokazuju se mlade djevojke na pla~i. No ispod tih mirnih slika sklada skriva se nali je druatvenih grijeha i korupcije. Da se radi o poveanoj osjetljivosti prema zlouporabama javne vlasti za privatno dobro, vrlo plasti no govore najzna ajniji od svih nedavnih primjera. Je li otkrivanje afera znak slabosti ili snage pravne dr~ave, institucija politi kog sustava, te znak propasti i degeneracije demokratskih sustava? Ne smatram da se radi samo o krizi morala ili institucija, ve i suprotno, poveanoj osjetljivosti javnosti na zloporabe, veoj ulozi slobodnih medija i novinara, veoj otvorenosti i transparentnosti javnih poslova, i kona no promijenjenim pravilima otkrivanja zloporaba. Nisu novinari krivi za korupciju, ako je otkriju. Moralna i politi ka dimenzija Druatvene vrijednosti, poduzetni ka i politi ka kultura va~an su faktor sprje avanja korupcije. I onda kada su rizici i izazovi veliki, dobri primjeri, edukacija odgovornih i ope znanje o opasnostima korupcije, smanjuju rizike i atete. Radi se o pojavi koja zahtijeva ozbiljno eti ko vrjednovanje i prosuivanje, jer naruaava temeljne vrijednosti meuljudskih odnosa, kao ato su povjerenje, poatenje, pravednost i ravnopravnost, te bitno ugro~ava jednakost, solidarnost i sigurnost graana. Korupcija pogaa siromaane i obespravljene. Poveavanje druatvenih razlika, ja anje nastojanja da se ~ivi iznad mogunosti, utrka u bogaenju, a sve uz slabljenje druatvene solidarnosti, vrijednosti rada i atednje, strpljenja i poatenja, vode rastakanju kulture i tradicije koje su prepreka kvarenju druatva i korupciji. Reforme politi kog sustava klju  su promjena. Institucije, ve po naravi pojma, nikada nisu dovraeno djelo, ve ~ivi oblik koji treba oblikovati prema prilikama i njihovom u inku. Institucije nisu samo nu~an uvjet slobode, jer su institucije nu~an uvjet ozbiljenja ljudskih prava i sustavne kontrole vlasti, ve su i materijal koji treba oblikovati prema potrebi da se izrazi ~elja za veom slobodom ato veeg broja ljudi. Institucijama i zakonima o sprje avanja sukoba interesa, dostupnosti informacija i financiranja politi kih stranaka i kampanja, nije zajedni ko samo to ato su nerazdvojni dio izgradnje demokratskih politi kih institucije, ve i to da su pravci reforme politi kog sistema koji nas pribli~ava europskim kriterijima dobre i odgovorne vlasti. Predla~emo brojne promjene. Svjesni smo da ve sama brojnost prijedloga zna i svojevrsnu kritiku postojeih normi. No ta kritika nije samo rezultat naaeg nastojanja da uzore potra~imo u europskim standardima i sli nim zakonima, ve je i rezultat sasvim prakti ne potrebe: stvaranja uspjeanijih ko nica koje osobne i strana ke interese podreuju javnim. Po~eljni rezultat naaih prijedloga je razgradnja strukturnih uvjeta razvitka korupcije. Vlast i uprava temeljena na javnom interesu, a ne na klijentelisti kim vezama, po~eljan su cilj. Potrebne promjene: prevencija Ako se bez represije ne mo~e, ako se njome ne mo~e sve, ato u initi, koje mjere poduzeti da bi se rizik korupcije smanjio, a poveala politi ka odgovornost? Tri mjere smatraju se potrebnim, ne i dovoljnim na inima smanjivanja rizika korupcije u politici. To su otvorenost vlasti i dostupnost informacija, sprje avanje sukoba interesa i promjene u financiranju politi kih stranaka. Sprje avanje sukoba interesa Sukob interesa je situacija u kojoj su u suprotnosti interes nositelja javne slu~be i njegov privatni interes, koji mo~e neprikladno utjecati na voenje njegove javne du~nosti i odgovornosti. Sam po sebi nije niata krivo biti u takvoj situaciji, no tada treba napraviti izbore i urediti odnose. Situacije sumnje u eti ku ispravnost i interesne motive du~nosnika ne smiju trajati i naruaiti povjerenje. U iskustvu primjene i kriti kom osvrtu na postojee, najva~nije je iskustvo injenica da se prioriteti ne ispunjavaju, odnosno da nisu definirani osnovni ciljevi primjene. Druk ije re eno, u primjeni nije pronaen pravi fokus djelovanja. Djelovanje povjerenstva u praksi nije bilo dovoljno ni proaktivno niti preventivno. Nisu pronaeni pravi oblici komuniciranja s javnoau. Uz kolebanja i otpore javnosti su, u ograni enoj mjeri, dostupni podaci imovinskih kartica. To pokazuju podaci: tek etvrtina postupaka odnosi se na dr~avne du~nosnike, a tri etvrtine na lokalnu samoupravu. 28% odluka ti e se prethodnog mialjenja, a 72% naknadnih odluka. Du~nosnicima su na ela djelovanja ostala nepoznata ( lanak 3.), a nitko ih na to nije podsjeao. Odluke se ne objavljuju airoj javnosti na troaak du~nosnika. Dvije dodatne okolnosti bitno su va~ne. Prva, tek je izborna kampanja potpuno pokazala opravdanost zabrane lanstva du~nosnika u trgova kim druatvima, upravama i nadzornim odborima trgova kih druatava ( lanak 11.). Ostat e grijeh odgovornosti na onima koji su u posljednji as prije usvajanja zakona izmijenili prijedlog da du~nosnici ne mogu biti lanovi uprava ili nadzornih odbora ili koji i sada u tome oklijevaju. Meutim, niti je motiv takvog lanstva skromna naknada, ve je to mo, niti se odredba kontrolira, a lako ju je izigrati. Druga, pokazalo se da namjera proairenja kruga du~nosnika na skoro 2.000 nema puno smisla. Prava namjera bila je proairiti krug du~nosnika obuhvaenih zakonom da bi se smanjila njegova strogost. Iako je bilo predvieno da e se u posebne propise uvesti specifi ne odredbe o sprje avanju sukoba interesa, to nije u injeno. Naime, citirani zakon trebao je utvrditi na ela ponaaanja, osnovna pravila o zabranjenim ponaaanjima du~nosnika, na elna pitanja darova i sli no, a u posebnim zakonima, prema raznim podru jima, trebalo je razraditi posebna pravila (zdravstvo, obrazovanje, graevinarstvo). Neato je u injeno u pogledu sudaca (imovinske kartice), ali prakti ki niata na podru ju regionalne i lokalne vlasti. Nesretna okolnost da su gradona elnici i na elnici poslu~ili da bi se umanjila usmjerenost zakona na visoku sferu politike, dovela je do izostanka takve aktivnosti. Podatak da se povjerenstvo bavi baa tim slu ajevima, ali uz neodgovarajue postupkovne obzire, govori za sebe. Donoaenje pravila o sprje avanju sukoba interesa na lokalnoj razini danas je nu~nost. Prioritet je sprje avanje sukoba interesa na najviaoj razini du~nosnika. Treba smanjiti broj du~nosnika prema postojeem zakonu. Treba donijeti odgovarajue propise za du~nosnike javne uprave. Treba donijeti posebna pravila za lokalnu samoupravu. Treba ugraditi pravila u sistemske zakone koji reguliraju zdravstvo, visoko akolstvo i znanost, javne medije. Treba donijeti pravila koja reguliraju utjecaj gospodarskih subjekata i interesnih grupa na du~nosnike (pravila o lobiranju). Politi ku volju treba potvrditi jasnom izjavom tijela na koje se zakon odnosi (Sabor, Vlada) i potpisom osobnih izjava iji sadr~aj treba utvrditi. Za javnost treba otvoriti rasprave u tijelima koja odlu uju o sukobu interesa, osim dijela postupka u kojem se utvruju i provjeravaju injenice. Treba odgovarajue opremiti informati ku podraku tim tijelima. Treba osigurati ovrhu nad odlukama povjerenstva o objavljivanju odluka u kojima se odlu ilo o postojanju sukoba interesa. Potreban je sustav edukacije du~nosnika, medija i javnosti o na elima, zakonskim rjeaenjima, pojedinostima postupka i djelovanja na lokalnoj razini. Du~nosnici, osim plae, ne smiju  bez izuzetka  primati druge naknade. Dostupnost informacija Zakon o pravu na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj na snazi je neato viae od etiri godine. Zakon i dalje ima odreene nedostatke i neusklaenosti, kako s meunarodnim, tako i s hrvatskim propisima, te ga je potrebno izmijeniti i dopuniti u nekoliko segmenata. Osnovni preduvjet usklaivanja ovog Zakona s najboljim standardima zakonodavstva koje ureuje dostupnost informacijama kojima raspola~e javna vlast jest uvoenje tzv.  testa javnog interesa . Ukratko, taj test slu~i kao pravna osnova da se ak i zaatiene informacije daju na uvid javnosti, ako se procijeni da bi njihovo objavljivanje viae promicalo javni interes transparentnosti vlasti nego interes zaatite odreenih informacija. Treba uvijek izabrati izmeu dva zaatiena interesa: interesa javnosti na transparentno funkcioniranje vlasti i interesa vlasti da zadr~i odreene informacije od objavljivanja. Takva funkcija vaganja ili balansiranja nije niata novo na podru ju prava i s njome se sva tijela koja primjenjuju pravno ureene postupke susreu gotovo svakodnevno. Osim toga, Zakon o pravu na pristup informacijama odnosi se na tijela javne vlasti koja su du~na dati informacije, a taj krug je utvren vrlo usko. Ovo nije niata drugo ve temelj zaatite zvi~da a bez kojih e javnosti ostati skrivene mnoge tajne javne vlasti. Ovo nije trik ili jedan od zahtjeva Europske unije. Ovo je mjera koja javnosti, medijima i novinarima, svima zainteresiranima otvara uvid u ina e skrivene poslove vlasti. Vlast i izabrani zastupnici tako stje u i zadr~avaju povjerenje, vlast postaje odgovorna i efikasnija. Financiranje politi kih stranaka Zakon o financiranju politi kih stranaka, nezavisnih lista i kandidata je zakon kojim je ureen na in i uvjeti stjecanja sredstava za djelovanje politi kih stranaka kao i nadzor te transparentnost stjecanja i troaenja sredstava politi kih stranaka, nezavisnih lista i kandidata. Teako mo~e biti do~ivljen kao napredak. On je napredak samo u odnosu na prethodno katastrofalno i uope nedovoljno ureeno rjeaenje iz Zakona o politi kim strankama, ali joa uvijek ne jam i financiranje i financijsko djelovanje stranaka sukladno europskim standardima. Ureenje sredstava za rad politi kih stranaka koje uklju uje zabranu anonimnih priloga ( lanak 5.) te ureenje klju nih pojmova lanarina, dobrovoljnih priloga te na ina financiranja iz sredstava dr~avnog prora una te prora una jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, naprosto nisu dovoljni za dr~avu koja ~eli razvijati svoju demokratsku praksu. Gornje granice iznosa dobrovoljnih priloga fizi kih (HRK 90.000,00) i pravnih osoba (HRK 1.000.000,00) tijekom kalendarske godine previsoko su postavljene. Postavljenje gornjeg limita troakova izbornih utakmica ureeno je previsoko, do mnogostruko viae no u drugim zemljama (deset puta viae za individualne donacije od SAD, tri puta viae od Francuske i sl.). Limit od 1.000.000,00 kuna za tvrtke nije nikakav limit ve legalizacija bezobrazno visokih poklona. Tu se, tako, otvara prostor ne samo za  trgovinu politi kim stavovima, mandatima i pozicijama na izbornim listama, ve se i poti e stranke da raspola~u sve veim i neumjerenim sredstvima. Osim zakona na papiru, va~an je i sustav provedbe nadzora primjene zakona, odnosno sankcioniranja ponaaanja protivnih zakonu. Prije svega, potrebno bi bilo promisliti ideju institucionalizacije nadzora proairenjem ovlasti Dr~avnog izbornog povjerenstva ato, osim ato jest globalni i regionalni trend, mo~e predstavljati zna ajno vjerodostojniju instancu nadzora od Dr~avne revizije i Ministarstva financija, koji ili jesu tijela politi ko-izvrane vlasti, ili je njihovo dosadaanje djelovanje pokazalo njihovu tromost i nedovoljnu operativnost u provoenju svojih nadzora i sankcioniranju! Nadzor nad provoenjem ovog zakona trebao bi biti redovit, povremen i pravovremen; ne bi se trebao svoditi samo na ra unovodstvenu provjeru i administrativno bilje~enje, ve bi se sustavnim uvidom i smislenom provjerom prihoda i objektivno utvrenih rashoda uistinu trebalo utvrditi djeluje li stranka na zakonit na in, i ovo ne samo u svezi konkretnih izbora, ve openito, i kada funkcionalno djeluje u izbornom razdoblju, bilo da je u poziciji, odnosno opoziciji. Pozicioniranjem Dr~avnog izbornog povjerenstva, poboljaanjem prakti ne reorganizacije njegovih trajnih ovlasti, sukus ove zamjerke dao bi se ispraviti. Zbog toga i drugih razloga, Dr~avno izborno povjerenstvo treba biti nezavisno i profesionalno tijelo sa airokim ovlastima i odgovornoau za izbore (i financiranje stranaka). Sustav sankcija trebao bi biti jednostavniji, sankcije bi svojom strogoau trebale djelovati generalno preventivno, a valjalo bi promisliti i sustav objave kraenja zakonskih pravila financiranja politi kih stranaka na na in koji nee samo ex post facto obavjeaivati glasa a o tome kako je neka stranka (kojoj je on prethodno mo~da ve dao glas) prekraila zakon, ve e informativna vrijednost podataka o kraenju pravila o financiranju u vezi s aktualnim ili nekim prethodnim izborima biti povezana s aktualnim izborima na na in da se isti podaci o konkretnim kraenjima pojedine stranke objave tijekom predizborne kampanje, uklju ivai i na dan izbora! Sve naravno na teret prekraitelja, kako bi sankcija bila financijski optereujua, javno obznanjena prije donoaenja politi kih odluka, i djelovala poput druatveno-prihvatljivog ostracizma, kad ve ponekad moral ne nalazi svoje primjene u politi koj areni.  Dahrendorf, R., Law and Order (Stevens, London, 1985.), 126.   Korupcija u Isto noj Europi je strukturalna i u tom smislu je dio i estica regionalnih klijentelisti kih druatvenih struktura. Analiza korupcije ne mo~e se odvojiti od razumijevanja klijentelizma , Kokin, S., Saj, A., Political corruption in Transition: A Sceptic Handbook, (CEU, Budimpeata, 2002.)   Mogunost provedbe regulative sukoba interesa kada se radi o najviaim dr~avnim du~nosnicima obrnuto je razmjerna krugu du~nosnika na koje se odnosi , Deren inovi, D., Komentar Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije, (PFZ, Zagreb, 2005.), 25.     &lֈ"46B` `npt&(dfFHZ\$’Вޒx̸̼̼̼̼̱jhq{ShcH*UhkzK h Xhch-hq{Shdh`2Vh5 h XhhDhs h Xhyh`h h Xh$ch}B h Xh,%hkv>xΙ`̜Μ24|~(*.nΞП.02ln8HJBBLڥʦ̦hhW?hdhdhV/6 h XhV/ h XhqKhWZh h Xh%hCzhc5hCzhV/5hCzh%5jh~hcH*Uh~hcH*hx!h~ h Xhchh$8>.vxب$&©ΩDxP2p­4VPįXZlx@B"(ʶֶ\XZl2rvhGkhLh%ZMhVLh49jhhV/H*Uhh,7h|h ihq)h~Q hU.hY h XhYhvhp0 h XhV/hA^`ڿܿ *,NPvx $dha$gd Xv4\^tvܿ DF:zN@HR`hLNlvxJP4dڿƿh <hlhw h Xh,h\hL h XhyhdhqK6 h XhqKhA!hv1h~9h8hbOp h Xh*9hsWhdhV/6h hGk h XhV/h)<`h,.V NPZ\^`bd(@ .ѻѰܥƒƥƇƝƥƥƥ{hThY6mHsHhThx!mHsHhThmHsHhTmHsHhThRmHsHhTh1mHsHhThTmHsHhThYmHsHhThW?mHsH!jhThY0JUmHsHh%hx h XhqKh <+^ $dha$gd X$a$gd49$a$gdgdc.f|<@ кЩСЖЋЋЋЋЀ|t|t|t|t|m h XhqKjhFLUhFLhTh1mHsHhThVLmHsHhTh mHsHhTmHsH!jhThY0JUmHsHhThRmHsHhThTmHsHhThYmHsHhThY6mHsHhThR6mHsHhThT6mHsH),1h. A!"#$% ^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHZZ V/ Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ LL C Heading 6 <@&5CJ\aJtH DA`D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k (No List NBN Body Textdd[$\$B*aJphtH ^P^ Body Text 2$dhdd[$\$a$B*aJphtH J@J  Footnote TextCJaJmH sH tH @&@!@ Footnote ReferenceH*N^2N ,% Normal (Web)dd[$\$ mH sH tH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] @yCYOl?pnql .!@4`Mbxv.;=>?Axyz|}dS<@{~8@0(  B S  ?sll Cap=QZ 2 4 : S U Y z > ? I ^ _ ` h k p &7QRX  .35BMVW %EL k "gk-8 &.ptRnp9;EMZ`COQHRdmR Z e v z } |!!!!!!!!!!!""""""""""#\#^#l#m####8$X$^$$$$$$%+%.%b%j%z%%%%%%%3&5&7&P&R&&&&'''i'v'''''''' ((L(e(k(s(u(((()))9)<)L)Q))))))))2*7*<*V*_**** ++++++,,,,,,,,- -)-1-e-o-~----..$.(.O.^.h.p......./p////1'1)1111111122 3$3)333333333 4 444+404?4u444444555565696e6h6666667^7778)8,8t8z888888888889N9S9f9k9s9v9{9999 ::::&:0:4:C:K:N:Q:W:t:w::::::::::;;;<<<<<<<p=t=======>>`>a>h>t>>>>>>>>Z?_?k???@ @<@D@[@^@@@AB0Ba>zC|CCCEE5E7EFFIILLIPKP.R0RTTUUVV&Z(Z:[<[\[^[]]vaxaffnjpjrjjjkkllllllllllllll .0B ;y Z Pm9i,,;3;;!< =L=_AABC|CCIVIIIP QTUVV<[\[pjj2kllllllllllllll(QQWWJK ''s(t(++++w/x/66t8t88888::C:C:E:E:F:G:::::::==h>h>NCXCII!J"JwKwKKKKKLL+L+L^L^LnLnLLLLL,M-M6MDJNRVZ\bjntUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * ArialA BCambria Math"1*f5&Z 6Z 6Q4d:j:j2qHX ?,%2!xx4Poatovane dame i gospodo, akademici, predsjedavajui Josip KregarAntonija Petricusic  Oh+'0 ,8 X d p|8Potovane dame i gospodo, akademici, predsjedavajuiJosip KregarNormalAntonija Petricusic4Microsoft Office Word@Ik@ ?@1ZB Z՜.+,0, hp  -pravni fakultet6:j 5Potovane dame i gospodo, akademici, predsjedavajui Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F`1}B1Table@WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q