ࡱ> [21bjbj .RΐΐqC%j-Lyyy8<a^"\\\\\\\$ `b\Ay\yy^EEEpyy\E\EET|lU B*4U\1^0a^UZ/c8B/c$lUlUl/cyWE\\`9 a^/c :Josip Kregar ETIKA I POLITIKA U VREMENU RECESIJE It's a recession when your neighbour loses his job; it's a depression when you lose yours. Observer, 1958 Recesija i depresija Kriza je otvorila pitanje o legitimizaciji vlasti i povjerenju u institucije, o osnovnoj masovnoj psiholokoj situaciji. Ideja o novoj moralnoj ekonomiji prestala je izgledati kao predizborni prazni slogan kada se Barack Obama zalo~io za regulaciju i dr~avni utjecaj u prakti ki nacionaliziranim bankama. Glavni cilj nije bio rjeaavanje tog problema, ve sasvim novo postuliranje osnovnih politi kih pitanja. Nije se radilo o pukom pravnom financijskom ili tehni kom pitanju ve o odnosu moi i odnosu povjerenja. Nitko nije mogao viae osporavati da pitanja povjerenja imaju sasvim osjetljive ekonomske reperkusije i da trust in institutions i ideja socijalnog kapitala imaju materijalne posljedice. Vrlina i u inkovitost institucija ovisi o idejama koje ih stvaraju u idealima koje im daju smisao i opravdanje (legitimizacija). Prestalo je biti va~no ato radi ameri ki predsjednik i kako troai nevjerojatna sredstva za sanaciju financijskih i drugih institucija, prestalo je biti va~no kakvi su prigovori tehni koj izvedbi mjera i mo~e li se druk ije - i glavno pitanje je postalo ope oduaevljenje samopouzdanjem i vjerom u promjene. Institucije su sredstvo Institucionalna efikasnost i masovna psihologija, te opa atmosfera nisu mjerljive veli ine. Svako izra~avanje indeksima, ocjene anketa ili javnog mnijenja tek jednim malim dijelom mogu iskazati kvalitativne elemente ope situacije. U ameri kom primjeru implicitna je kritika korporativnih interesa i posebnih interesa (special interests), ili ak identificiranje posebnog druatvenog sloja koji je, radi svojih uskih interesa, doveo u opasnost cijeli sustav. Sustav je u opasnost doveden interesima uskog sloja za koji nije postojala ni zakonska, ni moralna ni poslovna granica. Tome je pridonijela i filozofija tr~ianog fundamentalizma i deregulacije koja je obilje~ila kraj dvadesetog stoljea, shvaanje da se dr~ava rasta e na jaku sredianju vlast koja jam i poredak i pravnu sigurnost (zakonitost, predvidivost) te aareni skup autonomnih (samoregulirajuih) skupina: multinacionalnih korporacija (banke, osiguranja prije svega!), nevladinih organizacija i civilnog druatva, meunarodnih organizacija, zlo ina kih udruga, teroristi kih grupa i tako dalje, koje mogu imati stanoviti stupanj moi i neki stupanj legitimnosti, ali rijetko jedno i drugo istodobno. Politi ka situacija globalne dominacije slobodnog tr~iata i politi kog liberalizma, nestanak prijetnje druge supersile, oja ali su samopouzdanje u te vrijednosti, ali i uklonili socijalne obzire koji su bili zaatita od krajnje bezduanosti interesa monih elita. Kriza je dovela u pitanje takve pristupe. Izostanak intervencije i regulacije ugrozio je financijska tr~iata, no razmjerno se brzo preselio i u realni sektor proizvodnje; nesigurnost raste, potra~nja pada, dionice se strmoglavo ruae te strah i neizvjesnost imaju realne u inke. Tr~iani apsolutizam, kao ideja o suvianosti normi i institucija, te tr~iani fundamentalizam, kao teorijsko opravdanje i pristup, do~ivjeli su udarac. Tr~iate se modelira i prema interesima druatvenih skupina (politika) i prema dominaciji ideje jednostavnih transakcija (kapitalizam). Povratak moralu? Meutim, odjednom financijska regulacija, uredno plaanje poreza i bezrezervno prihvaanje normi poatene utakmice ponovo postaju zahtjevom trenutka. Vraamo se osnovama. Kapitalizam ne po iva na neograni enoj pohlepi. Razbojni ka pohlepa stvara razbojnike, a ne poduzetnike. Kapitalizam razara druatva tradicije, ali stvara nova i razvijena druatva, novi moral. "Univerzalna vladavina apsolutnog nepoatenja (absoluter Skrupellosigkeit der Geldmachung) u stjecanju novca bila je upravo specifi na karakteristika onih zemalja iji je graanski i kapitalisti ki razvoj  po mjeri zapadnog razvoja  bio "zaostao". Kapitalizam ne zna i odsutnost moralnih zahtjeva i pravnih normi. Sasvim suprotno, on pretpostavlja uredno djelovanje institucija, racionalno, u inkovito i legitimno pravo, moralni stav. Uz to on pretpostavlja da je temelj stjecanja rad, predani rad, rad kao ~ivotni poziv. Odricanje i poatenje stvarali su kapitalizam. To nije re eno, tek izostanak tih dviju konstanti stvarao je nekakvu aberantnu ina icu kapitalizma. Tr~iano gospodarstvo i kapitalisti ko poduzetniatvo zahtijevaju bri~ljivu ravnote~u izmeu samointeresa i orijentacije na dobit, izmeu prijetvornosti i snala~ljivosti, s jedne, a prema poatenju, skromnosti i radianosti, s druge strane. Poatenje (fairness) je zajedni ka vrijednost za voe najrazvijenijih kapitalisti kih zemalja svijeta, bilo da su oni kraljevi, diktatori ili demokrati, lijevi ili desni. Ono ne zahtijeva privr~enost jednakosti ili opim standardima pravednosti, ali podrazumijeva uklju enost, a ne isklju enje, proporcionalnost i uvjetnu velikoduanost. Kralj Al Saud ili predsjednik Hu Jintao, naprimjer, mogu voditi zemlje ije je kazneno zakonodavstvo okrutno i drakonsko, sve dok njihove vlade u~ivaju legitimacijsku podraku, u okvirima dane ideologije ili religije. Njihov kraj po inje kad u tim okvirima narod pomisli da postoji sistemska nepravda. Slijedom historijskih slu ajnosti takav je sklad vrijednosti, kulture, tehnoloake i gospodarske osnove, te institucija svake vrste postignut na Zapadu. Gramzivost i beskrupulozna te~nja za dobitkom, bezobzirno gusarsko bogaenje na ra un drugih, plja ka, razarali su tradicionalna druatva  i nisu nikakva rijetkost  no nisu stvarali kapitalizam, ne mogu biti podloga bankarskog poslovanja, trgovine, posudbe, obilje~ja ponaaanja kapitaliste, a joa manje su po~eljne osobine najamne radne snage koju kapitalist plaa. Meutim, takva stabilna ravnote~a druatvenih sastavnica ne postoji u svakom slu aju. Kapitalizam noaen uspjehom i nadmoi svojih institucija i na ela ("institucionalizacija o ekivanja i motivacija") prodire svugdje, lomi okvire ("okove") tradicija i arkadijske idile seoskih i patrijarhalnih druatava. Napredne tehnologije proizvodnje, opa nadmo i efikasnost organizacije, prisiljava sve da prihvate njena na ela, ili da se prepuste odumiranju u izolaciji. U gospodarstvu ne vladaju zakoni solidarnosti, ve selekcije, a u trgovini postii viau cijenu uz manji troaak zna i biti uspjeaan. Tko ne mo~e, propada. Meutim, ako je socijalni kapital zajedni ki nazivnik za raairen osjeaj povjerenja u institucije, masovna privr~enost elementarnim eti kim zahtjevima, koji su predustavna podloga svakom pravu (Rowls), ako taj pojam izra~ava ekonomsku efikasnost pravnih i politi kih institucija, njihovu djelotvornost u razumnom odlu ivanju, u zakonitom, profesionalnom, odgovornom, otvorenom djelovanju dr~ave (good governance), ato je s druatvima i situacijama u kojima takvog kapitala nema, takve prednosti ne postoje? Recesija je zato blaga rije  koja ocrtava samo rubni moment krize sustava. Prava kriza je kriza legitimnosti sustava tr~ianog gospodarstva. Socijalni kapital, koji je prava podloga institucijskom djelovanju, pa i institucijama koje na tr~iatu re~u transakcijske troakove, bio je radi recesije samo prolazno ugro~en. Rehabilitacija povjerenja u institucije, koja je bila posljedica izborne legitimizacije i airoka potpora ideji rehabilitacije  moralnog kapitalizma (ma ato to zna ilo!), te prevladavanje krize legitimiteta, povratak opse~nijoj regulaciji, zapravo vraanju povjerenja u pravednost institucija i odnosa (trust in institutions), shvaanje da se vlade trude povratiti stabilnost poretka, dovele su do zaustavljanja pada recesije u depresiju. Po etak je bio priznanje postojee krize i odlu nost da se jakim, pa i radikalnim i inovativnim mjerama zaustavi degradiranje institucija, propast financijskog sektora i dijelova proizvodnog sustava. Takav zajedni ki nazivnik odnosi se i na europske zemlje i njihove mjere. Slijed recesija  depresija  kriza, koji zna i proairenje od financijskog sektora na zapoaljavanje i proizvodnju, pa potom na druatvo i politiku, zaustavljen je na vrijeme sasvim nekonvencionalnim mjerama, suprotnim ideoloakim temeljima liberalnog kapitalizma (nacionalizacija i sanacija banaka i osiguranja, naprimjer!). Recesija i politika Ovaj uvod ima sasvim jasan interpretativni kontekst. Hrvatska slu~beno joa nije u recesiji. Mjere koje poduzima Vlada ocjenjuju se mlakim i zakaanjelim. Glavni potezi su poveanje zadu~enja, mlaka redukcija prora unskih investicija, otvaranje mogunosti poveanog troaka subvencija, naknada i pomoi, pregovori sa socijalnim partnerima (neuspjeani?). Redukcija troakova ubrzano je zamijenjena novim zadu~enjima ( veliki uspjeh hrvatske Vlade  novo zadu~enje za 750 milijuna eura ). Raste problem neplaanja i prijeti lavina ste ajeva. O ekuje se udo od turisti kog prihoda. Hrvatsko gospodarstvo klizi u depresiju, traumatizirano ia ekivanjima i neizvjesnoau. Ponekad se zaklju i da e nas problem zaobii (kod nas ni recesija ne mo~e uspjeti!). Vlada privid sigurnosti koji prikriva stvarnu zabrinutost, neizvjesnost i strah. Ovo nije niz ekonomskih fenomena koji su posljedica globalne recesije. Prije se radi o nesposobnosti institucija da se predlo~e i ostvare mjere poticanja oporavka gospodarstva. Tvrdnja od koje polazimo je da Hrvatska nema vlast i sistem odlu ivanja, institucionalni skelet koji mo~e agregirati, formulirati, predlo~iti, dobiti podraku i ostvariti mjere ekonomske regulacije. Istina je da ekonomske institucije i snage, stupanj bogatstva, razvoja, tehnologije imaju duboki efekt na politi ke, pravne i upravne institucije (Marx, Wittfogel, Beard, Lipset), no vrijedi i obratno; kvaliteta ekonomije zavisi o uspjeanosti politi kih institucija i vodstva, pravnog okvira i institucija. U Hrvatskoj se kriza cikli ki generira kao posljedica politi kih zbivanja, selekcije glavnih aktera i ukupnog institucionalnog i vaninstitucionalnog sustava. Politi ke institucije i politi ka klasa pokrovitelji su sustava koji temeljito deformira tr~iana pravila i slobodno natjecanje, a ne stvara regulativne mehanizme koji sprje avaju tr~iane krize. Osnovna ideja i interesna pozicija tih skupina je ideja redistribucije, sve vee kontrole tr~ianih aktera, osobito uzimanjem sve veeg dijela stvorenih vrijednosti koje se tada ponovno distribuiraju kroz sistem (redistribucija). U interesnom pogledu to je podloga stvaranja novih utjecajnih, ali manje vidljivih ekonomskih aktera, na koju se uzvraa podrakom i pomaganjem. To nije ostvarenje stare ideje M. Polanya, ve okivanje tr~iata lancima politi kog klijentelizma. U psiholoakom smislu to je stvaranje masovne psihologije ovisnosti o dr~avi i njenoj intervenciji, a zapravo sustavu tra~enja pokrovitelja neke interesne skupine, stvaranje sistema motivacija koji stvarno poti e nepoduzetnost, pasivnost i nerad. Studije o autoritarizmu u hrvatskom kulturnom obrascu pokazuju da su takav stav i takve vrijednosti kristalizirane u ekonomskoj i politi koj kulturi podru ja. U kulturnom smislu, to je poticaj za retradicionalizaciju i blage oblike ksenofobije (inner direction, D. Riesmann). U druatvenom smislu, to je nova stratifikacija, nastanak novih, u stranke i klike kristaliziranih interesa. Ljubav prema domovini i plemeniti nacionalizam nisu bili smetnja, ve dobro pokrie za druatveno raslojavanje. U sustavu vrijednosti, duboki poremeaji izazivaju stanje anomije, anksioznosti i zamornog tra~enja oslonaca i krize osobnog i grupnog identiteta. Druatveni identitet pokazuje znakove istroaenosti. Identitet i moralna koherentnost druatva ne opstaju ondje gdje se gubi orijentacija i normativna regulacija, kada u vrijednosti ne vjerujemo. Druatvo se rasta e jer ne mo~e opstati gdje se socijalne razlike poja avaju, ondje gdje se politike pretvaraju u nadmetanje klika i beskrajnu kupoprodaju ugleda i asti. Teret integracije i povezivanja druatva tada pada na dr~avu i pravo, a oni to nisu u stanju preuzeti. Zakoni bez legitimiteta nemaju ni oatrinu ni zube da bi plaaili. Izgradnja identiteta rabi graevne materijale iz povijesti, zemljopisa, biologije, produktivnih i neproduktivnih institucija, kolektivnog pamenja i osobnih fantazija, aparata moi i vjerskih otkrivenja. No pojedinci, druatvene skupine i druatva obrauju sve ove materijale i prerasporeuju njihov smisao prema druatvenim odreenjima i kulturnim nacrtima koji su ukorijenjeni u njihovoj druatvenoj strukturi te okviru vremena i prostora Svako druatvo u brzim promjenama trpi od anomije, ~ivi u strahovima i nastoji zadr~ati identitet. Nakon nekog vremena promjene se uspore i smire, nove podjele ostaju i bivaju priznate. Ono ato je donedavno bilo neprihvatljivo  ponekad nezamislivo  druatveno stanje, do~ivljava se normalnim. Brzina stabilizacije zavisi i o vanjskim okolnostima i svjesnom nastojanju druatva da se prilagodi. U pojedinim momentima ne vide se ni mogunosti ni aanse za takvu stabilizaciju. To stanje oklijevanja lakae se podnosi kada ja a osjeaj zajedniatva (identitet) i kada se osjea povjerenje u druatveno vodstvo i institucije. U Hrvatskoj vlada osjeaj nezadovoljstva. Politika se svodi na izborne kri~aljke i personalne kombinacije. Tek smo zavraili jedne izbore, parlamentarne, a slijede lokalni, a nakon njih predsjedni ki. Ne vidi se da izborni modeli ne valjaju i da su rezultati nesporni, ali ne pravedni, da sam model ne daje legitimnu i sposobnu vlast. To je stanje u kojem se potencijali ne vide, u kojem se propuataju dobre prilike, u kojem ljudi ne daju sve ato mogu i u kojem se viae vide sebi ni interesi nego zajedni ka perspektiva. Snage se gube na neva~ne ciljeve i nepotrebne sukobe. Razumne ciljeve ne slijede odmjerene mjere. Na sceni su razmetanja osobnih vizija  grada, Ustava ili zakonskih prijedloga. Kao da postoje samo politi ki pojedinci, a ne politi ke li nosti, kao da li nosti nisu uzori. Ako nas iskustvo o politi arima i em u i to je da viae vole prava od obveza, povlastice od skromnosti i svoj interes viae od opeg interesa bira a. To nije neobi no, jer ljudi nisu aneli, mogu biti sebi ni i la~ljivi, ali nije dopustivo jer razara i kvari politiku, daje loa primjer. Nisu svi politi ari takvi, uvijek im u po etku vjerujemo i nadamo se da su druk iji i bolji. Tako nije samo na Balkanu, u zemljama bez demokratske tradicije, ve i u najrazvijenijim demokracijama. Uostalom, i ka~emo da im dajemo svoje povjerenje. Naravno, nisu svi takvi i nisu svi sebi ni i potkupljivi polo~ajem i vlaau. Meutim, test u koju od grupa spadaju politi ari je test odgovornosti, poatenja i predanosti slu~bi. Na ela obavljanja javne funkcije polaze zato od pretpostavke da su graani dobri, da imaju pravo kontrolirati i smijeniti one koje biraju, i iskustvo polazi od toga da su graani dobri, a institucije i politi ari pokvarljivi. Politi ari se nemaju pravo ljutiti na onoga tko ih poziva na odgovornost, a joa manje na pravila i institucije koje ograni avaju njihova prava, funkciju ine manje ugodnom i udobnom, ali poveavaju odgovornost. Ovo nije apstraktna analiza politike kao poziva. Kod nas, politika nije oratorska vjeatina, nadmetanje programa i vizija, ve gruba i prljava disciplina pre~ivljavanja. Prednost imaju iznimni talenti u prevrtljivosti politike, denunciranju osobe protivnika, zaboravu obveza i obeanja. Prednost imaju intelektualno prosje ni, a moralno nemarni, opsjednuti paranoi nim prepoznavanjem neprijatelja, spremni na opstrukciju, a nesposobni za kreaciju. Vole se voe, a ne odgovorni politi ari, o politici se maata kao o kratici za socijalnu promociju i brzo bogaenje. Selekcija je negativna: bolje prolaze nesposobni oportunisti, a prema karijeri doista svatko bi mogao biti politi ar. A kada se jednom polo~aj zauzme  jer povratak u neku profesiju (politi ari kod nas obi no ni nemaju drugu profesiju)  jednostavno nije po~eljan. Politika se materijalno i statusno isplati. Politi ka volja s promjenama i dobrom vlaau ne da se fingirati. Zna i ne samo donoaenje zakona, ve odlu nost, ljude i sredstva za njeno suzbijanje. Nisu dovoljne fraze i rije i, ve uspjesi. Nije dosta mudro i lijepo govoriti kada se obeava, ve treba odraditi posao i odgovarati za uspjeh. A nije tako teako, jer ako su drugi uspijevali i uspjeli, zaato ne bismo i mi, ljudi u malim i manje razvijenim zemljama? Uostalom, o nama se i radi  ako ne ~elimo biti periferija bogatog svijeta  a ne o vanjskom pritisku. Novi zakoni i institucije, sli ne modernim demokratskim  kao pozitivno iskustvo, te u enje o tome kako su atetni skandali, stalno vrenje u krugu sukoba optu~bi i plja ki, mora pokrenuti mudre ljude i odgovorne politi are. Demokratski deficit: Kako je narod ostao bez vlasti, a vlast bez naroda Pitanje legitimiteta osnovno je pitanje moderne dr~ave. Povjerenje u institucije, izabrane predstavnike i imenovane slu~benike presudno je za efikasnu vlast. Tamo gdje nema povjerenja ili nastupa krajnja rezignacija, neu inkovitost i obamrlost, ili pak ostaje samo gruba i otvorena mo. Vladati na temelju zakona i izbora zna i legitimizirati vlast racionalnim sredstvima, u initi je efikasnom, odgovornom i profesionalnom. Racionalno legitimna vlast ima jasan odgovor na pitanje zaato netko mo~e tra~iti i o ekivati dragovoljnu posluanost. Legalni tip vlasti po iva na vjerovanju u zakonito ustanovljen  bezli ni poredak . Posluanost se ne duguje osobi koja neato zahtijeva, ve apstraktnom pravnom poretku iz kojeg eventualno proizlazi njegovo ovlaatenje. Pravne norme odnose se s podjednakom obveznom snagom i n %&123gj    . P Q ]  2 p yungychZw hPLh_W hPLhPLhPL hPLh8L88888999ĽĆIJIJh0Z/h0 hrnjhnhM*0JUhmYhzh+ hnhM*h%t hnh7PhS^ hnhC hnh*=jhnh30JU hnh$x hnh>mhHhPFj hnh hnh'h_49 : :h;;;;;<*<<<<< >>>>">??~@@@AAmhjh h[_Y0JU h h>m hnhJEh!C=h#!6h#! hnh7P hnh[h!C= hnh*=+fGGGG0HpHIIJJJJPKRKKL"L`LbL NNN*N>NDOTOOOQQ8RPRRRbRdRRRRRRdSfShST T4TBTRTҳҳҳxҨҨ hnhJEhnhJE5hnh)J5 hs5hnh 5h hohn/ hnh)Jh^S hnh hnh: jhnhM*0JUhD hnh7P hnhM*hFhL#h h3KU5 hnh3KUhnhJE6/RTTTTTTTUUUUFVVVVW WlXnX~XXXXYYVYdYfYpYYYYYP\\] ]].]0]]]]]]]]]^^R^z^^^ԴԌhK hnh ;jhnhm0JUh"hm6hb bhY hnhmh hi!jhnh7P0JUh hnh7Ph/hTh hnhJE hnh6% hnh)JhX5^^_*_@_N_P___:bxbbc c4c dddd.d0d@,.ķƷz| $dha$gd8 $dha$gd99dhgdn $dha$gd?$ & Fdha$gdn $dha$gdn $dha$gd zpzrzzzz {8{{0|j|n|~|||J~~LT&X<@^hh\+@h`h:HhA*h}hJEhShmthD h; hKh h5Zhjhnh-0JU hnh-E^b(6 ƈ<xΉމDFfvvxfh*,FXV ȶʶ6j¾¾¾·µ±­­­­© ‹hUBhxjhnh0JUhnh0JhRh7 h99U h hhWF hnhh?hnh7P5hnhm5hnh`5hnh5ha hnh-hPh15a one koji vrae vlast i na one koji su podanici. I sama beneficija vraenja vlasti vezana je uz strogu formalnu proceduru izbora ili imenovanja i legitimnost poretka zasniva se upravo na uvjerenju u racionalnost i objektivnost takvih postupaka. Legalno legitimna vlast temelji se na uvjerenju o va~enju pravnih normi, stvorenih u racionalnom postupku u kojemu se pozitivnim pravom odreuju prava i obveze. Moderni demokratski poreci nalaze se pod stalnim pritiskom izborne legitimizacije. Koliko je to potrebno za djelovanje efikasne dr~ave i poticajne ekonomije, ne mo~e se prenaglasiti. U danaanjem druatvu legitimiziranost vlasti pretpostavka je njene elementarne u inkovitosti. Ako vlast nema legitimnost, nije u stanju donositi nepopularne mjere i vrste odluke. Kada nema povjerenja, odlu ivanje se povija strujama politike, javnog mnijenja ili interesnih skupina. Legitimna dr~ava pretpostavka je tr~ianog natjecanja i moderne ekonomije. Postoje brojne studije o vezi izmeu demokracije i razvoja (Lipset, Huntington, Diamond, Fukuyama, Sen) i sporovi oko mjere tog utjecaja. No nesporno je da  demokratski re~imi imaju barem neku vrst institucionalne kontrole nad najte~im slu ajevima nekompetentnosti ili grabe~ljivosti: loae se voe na izborima mo~e smijeniti s polo~aja .  U stvarnosti vrijedi i viae od toga. Dobra vlast poti e ekonomsku aktivnost, ohrabruje poatene, a poduzetne, sankcionira kraenja zakona, te~i efikasnosti i redukciji vlastitog troaka, poti e kompetentnost i odgovornost. Ovakve tvrdnje odgovaraju jasnoama weberijanskih ideal-tipova. Stvarnost je bogatija finesama i proturje nostima, stvarnost pokazuje da postoje i disfunkcionalni efekti nepotpunih demokracija (slabih dr~ava  weak states). Takve situacije, nimalo rijetke u tranziciji, imaju posljedice i na sposobnost dr~ave da se nosi s recesijskim situacijama i pritiscima kriza. U ideografskim, neponovljivim situacijama hrvatske stvarnosti postoje disfunkcije. Disfunkcija je odstupanje od pravila, tamno nali je stvarnosti, pa treba paziti da se ne pretjera u jednostranom prikazu. No jednostranost omoguava da se jasnim kontrastom uo i reljefna slika stvarnosti. Viae je popre nih veza izmeu ekonomije i politike u naaem gospodarstvu: Politi ki utjecaj presudno je va~an za popunjavanje vodeih mjesta u gospodarstvu. Najprije je to vidljivo u postojanju klju eva politi ke vlasti. Vlast i oporba izmeu sebe dijele utjecajna menad~erska mjesta u dr~avnim poduzeima, druatvima u vlasniatvu lokalnih jedinica, komunalnim poduzeima i agencijama koje reguliraju. Postoci podjele mjesta utvruju se proporcionalno izbornim rezultatima i to je spoils sistem (to the victors belong the spoils!) . Drugi je krug podjela takvih polo~aja prema regionalnim klju evima, pripadnostima strana kim klikama i frakcijama. Sve to zajedno stvara dojam o vrstoj povezanosti vladajueg sloja, bez obzira na formalne podjele vlasti i opozicije, ideoloake razlike i psiholoaku osobnu nepodnoaljivost. `teta koja iz toga proizlazi nepostojanje je odgovornosti za poslovne rezultate. U veem broju slu ajeva radi se o pravnim ili stvarnim monopolima u kojima je lako stvoriti manji krug zainteresiranih i ovisnih klijenata/poduzetnika, ime se airi i utvruje politi ka vlast i omoguavaju pogodnosti i profit. Ekstrahiranje profita obi no eskalira vremenom i otkriva se samo rijetko u situacijama meusobnih svaa i skandala. esto se koriste na ini pranja novca kroz atraktivan sport, konzultantske tvrtke, odvjetni ke kancelarije ili posredni ka poduzea. Ideja privatizacije bitno poveava rizike politi kog uplitanja, radi velikih moguih dobiti, ali i proairenjem zone politi kog utjecaja. Kona no, politi ka karijera jam i i unosne sinekure u privatnim kompanijama, ime se veze politike i novca (profita) sna~no isprepliu. U navedenom smislu, politi ka se karijera doslovno materijalno isplati. Nagrade za uspjeano poslovanje dobivaju i predsjednici uprava koji imaju jasnu politi ku karijeru. To je igra u kojoj druatvo gubi, a politika dobiva, politi ari stje u mo i imovinu. No najva~niji je element nastajanje paralelnog sustava utjecaja, sustava koji djeluje iza fasada politi kih i upravnih institucija. Na tr~iatu se i one politike i transakcije, koje se ine kao tr~iana logika, mogu ostvariti tek uz politi ko posredniatvo. U takvom je sustavu ekonomska logika potpuno neva~na. Vrijedi zakon reciprociteta. Onako kao ato M. Mauss utvruje:  nisu pojedinci ti koji vrae razmjenu, rade sporazume i preuzimaju obaveze nego grupe (klike)& , ono ato razmjenjuju nisu dobra i blago, pokretna i nepokretna imovina, stvari i ekonomske vrijednosti. Razmjenjuju se uljudnost, zabave, rituali, vojna pomo, ~ene, djeca, igre i svetkovine kao i sajmovi na kojima je tr~iate samo jedan element, a kru~enje dobara samo dio aireg i trajnog sporazuma& Dati zna i pokazati svoju nadmo, pokazati da si neato viae, da si gospodar (donner, c'est manifester sa supriorit, tre plus, plus haut, magister), primiti bez uzvrata, ili joa veeg dara, zna i postati atienik i du~nik koji slu~i, postati sluga (devenir petit, choir plus bas, minister) . Ono ato je bitno kod takvih druatvenih i politi kih reciprociteta je da oni po ivaju na posebnoj netr~ianoj, nematerijalnoj ra unici: mijenja se mo za mo, usluga za uslugu, ustupak za ustupak. Velika vrijednost investicija mo~e se trampiti za malu tr~nu vrijednost polo~aja ili usluge. Davanja (naprimjer porezi!) i plaanja (kada je dr~ava du~nik), paralelna mre~a institucija, veze i poznanstva, pokazatelji su redukcije formalnih institucija na skrivene veze iza formalnih kulisa institucija. Sitnim, niskim i podlim ceremonijama podila~enja mogu se stei preraspodjele prora una, dostupnost svake druatvene rijetkosti, stvaranje ili uklanjanje pravnih zapreka. To je i sustavna podloga raairenom oportunizmu i adoraciji autoriteta, pravih urbanih legendi o moi i sposobnostima. Medij izra~avanja odnosa moi i reciprociteta samo je dijelom tr~iate i novac, ali je prije politi ka mo i utjecaj. Ne manje va~ni su nastanak i toleriranje paralelnih, nelegitimnih ili ak nezakonitih sustava koji donose iznimne dobiti. Tu se radi o pravom organiziranom kriminalu, ali viae o injenici da takav tip poslovanja prodire, kapitalom i na inima, i u ina e legitimne poslove. Kriminalci postaju poduzetnici (ponekad i obratno!), likovi iz urbanih mitova o uspjehu u druatvu. Proairuje se zona rizika korupcije, formalno zakonitih poslova (privatizacija?) u kojima se teako razlu uje ato je posljedica politike, a ato podreguliranosti i normativnog kaosa (la fraude erige en systeme). Mre~a osobnih odnosa samo se formalno zasniva na sustavu vlasti, ona postoji iza fasada institucija, kao niz personalisti kih veza, stvorenih klika ili frakcija, postoji na odnosima gole moi. U areni ekonomskog nadmetanja zbog toga ne dominiraju formalne uprave i menad~erske strukture, ve sustavi politi kih aktera. Na temelju ovih strukturalnih parametara ne mo~e se graditi sustavna ekonomska politika. Ona ostaje deklarativna i na elna, efikasna samo ondje gdje nije uspjela prodrijeti logika politi ke moi, samo ondje gdje je utjecaj vanjskih, nepoliti kih elemenata prejak, gdje je vlast otvorena i izlo~ena javnoj kontroli. Osim svega toga, dr~ava utvruje uvjete poslovanja svojim makroekonomskim odlukama, ali i konkretnim dodjelama poslova, opom politikom subvencioniranja ato proairuje i utvruje krug klijentelisti kih interesa, politiku ini nadmonom tr~iatu i ekonomiji. Ekspanzija investicija, javni radovi i infrastrukturni projekti ne ostaju bez utjecaja te logike. Ekonomska ra unica je sporedna, presudan je politi ki interes kontrole moi, opravdan viaim interesima. Cijene ne formira slobodno tr~iate, ve niz politi kih odluka pri kojima nije va~no kakve e posljedice nastati trajno, ve vremensku perspektivu ine mandatno razdoblje i izbori. Zbog toga u Hrvatskoj postoji sna~an utjecaj izbornih situacija na formuliranje ekonomske politike i vladinih ekonomskih odluka. U prijeizbornom razdoblju izbjegavaju se i ne donose teake (mo~da nu~ne!) odluke koje bi vladu u inile nepopularnom. Suprotno, ula~e se u kupnju glasova, poti u i zapo inju projekti bez izra una izvedivosti i troaka, poti e klijentelizam ovisnih druatvenih skupina (umirovljenici, nezaposleni, razne pa i etni ke manjine, ratni veterani, osobe s posebnim potrebama). Demagoaki se i umjetno prenaglaaava uspjeanost pojedinih projekata, obeava ravnomjerniji razvoj, poti e regionalna i lokalna potroanja. Toleriraju se ili ak poti u izravni troakovi izborne promid~be. Stvara se umjetna slika sklada i progresa, ato u uvjetima koncentracije i kontrole medija i nije teako. Uz to, ridukuliziraju se ozbiljne rasprave o ekonomskoj situaciji, poti e shvaanje la~nog hedonizma i egzaltacije zabavom. Posljedica svega toga je uzbuivanje javnosti velikim planovima i obeanjima, a ako se oni izjalove, ostaje autnja ili ignoriranje neuspjeha i odgovornosti, cijene i troaka uspjeha, opravdanosti prioriteta. Rezignacija je posljedica neuspjeha, objektivno pretjeranih obeanja, ali i sasvim primjetnih ljudskih slabosti vodeeg politi kog sloja. Ne radi se o razo aranju lakim obeanjima. Zapravo, kao da se obeanja sve viae ispunjavaju, a njima smo sve manje zadovoljni. Ne radi se ni o objektivnim ograni enjima i teretu proalosti. Zavladalo je doba nepovjerenja, nevjerice i tu~akanja. Nitko nije dobar, malobrojni su poateni, a veina je nesposobna. ak i objektivno veliki uspjesi (vanjska politika, infrastruktura), izgledaju mizerno iz perspektive svakodnevnog ~ivota. Tome se nitko ne raduje, takva atmosfera ne pokree. Kako sve to prevladati? `to u initi? Napisane na papiru, najavljene kao odluka, predlo~ene bez prave volje i politi kog rizika koji one pretpostavljaju, mjere ne vrijede puno. Mjere ne mogu djelovati u druatvu u kojem izostaju ili zakazuju glavni instrumenti provedbe, u kojem politi ki sustav nije podraka ekonomiji, ve njeno ne~eljeno (u biologiji  paraziti, fakultativni saprofiti) optereenje. Mjere prema intenciji i naumu, prema nazivu iste kao u drugim zemljama, ne daju u inka, jer su tek najava, ali ne i ostvaranje (npr. prora unske uatede). Mase zainteresiranih nemaju nikakvu namjeru odrei se svojih interesa (ratari, brodograditelji, studenti) jer zaato bi se oni odricali, a vlast ne? Legitimnost vlasti erodira jer mjere kasne, jer se prilagoavaju politi kom izbornom oportunitetu. U plaanju cijene se oklijeva, prolongira se, a zapravo se prebacuje na neku buduu, bezimenu vlast. Ostaje samo jedan element homeopatskog tretmana. To je vjera da e se sve nekako rijeaiti udom i samo po sebi. To je stanje ekanja i autnje, ekanje stvara rezignaciju, a ne recesiju, a to je podjednako opasno. Zbog svega navedenog, dijagnoza stanja nije recesija, ve je rezignacija. Problem nije u usko definiranom segmentu financijske stabilnosti, ve u airem kontekstu izostanka pravodobnih mjera. Hrvatska je blokirano druatvo u kojem odluke kasne, u kojem se zakoni ne sprovode ( izostaje implementacija ?!), u kojem su institucije ljuature bez sadr~aja, u kojem je politi ka volja mlaka, u kojem oprez vlada tamo gdje treba brzo odlu ivanje, a odlu nost se simulira izmialjenim konfliktima i personalnim obra unima. Izbori koji bi trebali oja ati legitimitet vlasti i povjerenje u institucije pokazuju sramotno nisku razinu zainteresiranosti.  Iz idejene zamorenosti i aoka koji su izazvale revolucije, proistekla su hladna i razo arana druatva koja su, u politici kao i religiji, upala u ravnoduanost   Marushia, Stephanie,  Implementing a Moral Economy , dostupno na http://my.barackobama.com/page/community/post/stephm/gGB8Rt.  Sjajan primjer je javno ignoriranje, ini se opravdanih primjedbi, vodeih amari kih konzervativnih i utjecajnih think tank institucija: Heritage Fundation i Cato Institute koji su kritizirali te mjere i mobilizirali politi ku javnost. Vidi:  Can Obama Implement a Moral Economy? , dostupno na http://my.barackobama.com/page/community/post/epiphany08/gGBkWG;  McCain and Obama: comparing their economic platforms , dostupno na http://www.cato.org/event.php?eventid=4962  Fukuyama, F. Kriti ka parafraza, Izgradnja dr~ave (Izvor, Zagreb, 2005.), 142.  Weber, M., Die protestantische Ethik und der geist des Kapitalismus ( J.C.B.Mohr, Tbingen, 1934., 42.)  Usporedi Kregar, J., Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija (Zagreb, 1999.)  McDevitt, Conall,  Soros says G20 buried  Market Fundamentalism  , dostupno na http://oconallstreet.com/2009/04/05/soros-says-g20-buried-market-fundamentalism/  Daleko sam od toga da kapitalizam smatram simbolom i uzrokom svakog zla, ne brinem se i ne pitam o njegovom unutarnjem mehanizmu odr~anja i ekspanzije. Istina, ne mogu ne primijetiti da on razara kriterije dobrog i moralnog, poatenja i sree, kakve imaju inertna tradicionalna druatva. Njegova dinamika i sudbina da razara arkadijsku mirnou tradicije ine ga opasnim. Razarajui stare, stvara i nove normativne zahtjeve poatenja i savjesnosti, rada i gospodarenja. On se popravlja i mijenja, ponekad stabilizira na nekom novom nivou ravnote~e novih normi, institucija, ciljeva i prakti nih djelovanja. Cjeli ovaj uvodni izvod - pokazati da kapitalizam nije plja ka ve poateni rad, upozoriti da kapitalizam stare norme razara i tra~i nove - treba itatelja navesti na pomisao da nedostatke i manjkavosti druatva treba analizirati ne samo zbog toga ato se nedostaci smatraju, a manjkavosti mogu postati opasnosti, ve da iznoaenje mra ne strane druatvenog ~ivota poma~e da shvatimo i njegovu svijetlu stranu. Meutim, takvo stanje je prolazno i aberantno u odnosu na moralne temelje kapitalizma u zemljama njegovog nastanka. Predatorski kapitalizam zahtijeva pravne i moralne ko nice i nikako danas nije - jednostavno druatvo bezglavog stjecanja, po svaku cijenu i protiv svih pravila. Kapitalisti ka sloboda poduzetniatva ne zna i samo mogunost slobode (u smislu da je dozvoljeno ato nije zabranjeno) ve i teret podnoaenja osobne odluke u svjetlu moralnih na ela zajednice (jer ne smije se initi ato sloboda dozvoljava, a moral brani). Kapitalizam koji je nastao bez pretpostavki ureenog druatva (u smislu elementarnog poatenja), pravne dr~ave (Rechtstaat, rule of law), i druatvene solidarnosti (recipro nosti), da bi ostao u svjetskom okru~enju, za takve se vrijednosti mora izboriti. Ne transformacijom izvorno vjerskog imperativa u osjeaj poziva, ve svjesnim izgraivanjem institucija i stvaranjem prava.  Vidi za definiciju i teorijski pristup: Keaeljevi , A.,  Understanding Social Capital Within The Framework Of Economic Theory Of Organization: A Theoretical Approach , Journal of Contemporary Management Issues , 12(1), 2007, 1-24.  Milovan, Adriano,  `uker e na jesen u Europu po novu pozajmicu , Jutarnji list, 12.05.2009.  North, Douglass C.,  Markets and other allocation systems in history , dostupno na http://www.plu.edu/~315j06/doc/markets-other.pdf  Riesman, D., The Lonly Crowd (Doubleday, New York, 1953.)  Castells, M., The Information Age: Economy, Society and Culture; The Power of Identity (Blackwell Pub., Oxford, 1997.), 11.   Ponekad se u povijesti naroda desi da trgovanje sa strancima, prisilne migracije, otkria, ratovi stvaraju nove siromahe i nova bogatstva, aire znanja o stvarima koja su ranije bila nepoznata, uzrokuju prodor novog morala, intelektualnih i religioznih struja & Jednom kada se to dogodi ne mo~e se odjednom zaustaviti; primjer pojedinaca koji su, po injui ni od ega dospjeli na ugledne polo~aje, razgorijeva nove ambicije, novu pohlepu i nove energije i takva molekularna obnova politi ke klase sna~no se nastavlja, u dugom razdoblju uspostave druatvene stabilnosti [Ma puo avvenire al contrario, e avviene qualche volta nella storia delle nazioni, che il commercio con genti estranee, la necessita di emigrare, le scoperte, le guerrre, creino nuova poverta e ricchezza nuova, diffondano cognizioni fin allora sconosciute, producano l infiltratione di nuove correnti morali, intelettuali e religiose& . Questo movimento, una volta iniziato, non si puio tutto ad un tratto fermare; l esempio di contemporanei, che, partiti dal nulla sono arrivati a posizioni cospicue, stimola nuove ambizioni, nuove cupidigie, nuove energie, ed il rinnovamento molecolare della classe politica si mantiene attivo finche un lungo periodo di stabilita sociale non la va di nuovo rellatando.] Mosca, G., La classe politica (Laterza, Roma 1966.), 82-83.  Odlomak koji slijedi modifikacija je teksta J. Kregara iz zbornika Josip Kregar, Gvozden Flego i Slaven Ravli (ur.), Hrvatska, kako sada dalje (Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 2008.).  Fukuyama, F., Izgradnja dr~ave (Izvori, Zagreb, 2004.), 42.  Mauss, M.,  Essai sur le don , La sociologie (Laorusse, Pariz, 1992.), 372.  Joly, M., Dijalog u paklu izmeu Machiavellija i Montesquieua, (Feral Tribune, Split, 1997.), 40.     PAGE  PAGE 1 j|4:L*8JN"z|.R "(*bd( Hbd,ź~hdVh;hOnhM>hCShuhPLhPL6B*phhPLh6B*phhPL6B*phhPLhPLB*phhPLhB*phhPLhdB*ph hPLhd hPLh^ hPLh hnhh|Gh61|R<*62$ & Fdha$gdS$ & Fdha$gdS$ & Fdha$gd!$ & Fdha$gdy$ & Fdha$gdz$ & Fdha$gd 8dh^8gdn$ & Fdha$gdM>$ & Fdha$gdu ,.npVtx vDFdfh$&4rBFHL*`tv 2h.26tx:zhyPhh 'h6hShuT3h2.hyjhnh0JUhyh6hYhyh hhUU hnhh7D,l"p`TV\zVNfFv4DZ¾ƺhPw hnhWNsho`?h2h Tah' hnh/h:HhAY_hhehRlhk7Zh^3?hYhB Fh~hi! hnhhyPC$fh ``~gdO$hdh^ha$gd* hdh^hgd $hdh^ha$gdRl hdh^hgdn$ & Fdha$gdk7Z$ & Fdha$gdk7Z$ & Fdha$gdY$ & Fdha$gdyP$ & Fdha$gdyP Zp PV (HJ46|~H$d\^`bxžžž hOhbDjhOh;0JU hnh`jhnh0JUhW@hDhw hnh h hh* h  h h/hPLhPLB*phhn h hCz h hWNshR{ hnhWNshPw3x\^`bFZ\l H J     2 4 6        . 0 x z |       Ѽܵܮܧѣأأؔєрh+EhPLh;6hPLh[6h[ hOh. hh. hPLh. hPLh\ hPLh%h::ch;6jhOh;0JU hOh;hPL hPLh;h@o hOhY hOhbDhfD hOhfD.`   2 x:XZ $!!"-//000000 7$8$H$gdPL$a$gdmtgd:HgdPL$a$gdPL$a$gd'gdO$a$gd'       > B x z             , 0 2 4 6 J V X Z  txz೯ħumubmhPLh;CJaJhoCJaJhOhoCJaJhOhnzCJaJhOh;CJaJ!jhOh;0JCJUaJhPLh1A6h1AjhOh;0JUh@x7hPLh;6h_L hOh_LhOh_L@ hOh;hOh;@jhOh;0J@U%BVbd*TVXBV8>N.06Z\vx rtr<>24F͞hqTCJaJ!jhOh;0JCJUaJhPLh;CJaJh(#CJaJhpCJaJh- h;6CJaJhCJaJhPLCJaJh'CJaJhtCJaJh@x7CJaJhOh;CJaJhXgCJaJ2,.06<NVXZ\lnp~    ƺ΄ƚƚynajhOh;0JUhPLh;CJaJhPLhPLCJaJhOh`yCJaJhOhbDCJaJh`yCJaJ jh`yh;CJH*UaJ hOh;hOh;5CJaJhPLCJaJhOh;CJaJhPLCJaJmH sH hqTCJaJmH sH hOh;CJaJmH sH # ( * @ B  $!&!(!8!@!B!J!`!b!!!!!!!"L"N"P"""""""P#`##$N%P%繱~繦vnfhb CJaJh< MCJaJhmtCJaJh CJaJhPLCJaJhPLhD6CJaJhPLh;6CJaJhOh;CJaJhDCJaJ!jhOh;0JCJUaJhPLhk6hPLh;6jhOh;0JU hOh; hOhkhk hOhbD$P%f%j%r%%%&&(&&&^,,,,---X-r-x--.8./////$/D/F/H/p/r/t/|/Ƚuqjqbjqjq^qhPLhPLh{6 hOh;h{jhOh;0JUhPLhPL6CJaJhPLCJaJhPLh& CJaJ!jhPLh;0JCJUaJhPLh;CJaJhPLhPLCJaJhOh;6CJaJhv6CJaJhvCJaJh0WCJaJhOh;CJaJh:^LCJaJ#|/~/////////// 0 000000 0,0400000000000000000001 11111"1$1&1(1*1.101ĴhPL0JmHnHuh; h;0Jjh;0JUjhH(WUhH(Whu3=h -h;6h -hwhuX`hPLhShuX`huT36huX`hS6huT3jhOh;0JU hOh;hc74000000111*1,1.10121$hdh^ha$gd* h]hgdn &`#$gd 0121 hnh`,1h. A!"#$% ^ 02 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHRR Y Heading 1dd@&[$\$5CJ0KH$\aJ0DA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List 4U@4 = Hyperlink >*ph>@> O Footnote TextCJaJ@&@@ OFootnote ReferenceH*B^"B @ Normal (Web)dd[$\$BB2B JE Body TextCJOJQJ^JaJ4 @B4 nFooter  p#.)@Q. n Page NumberHbH n Balloon TextCJOJQJ^JaJFVqF nzFollowedHyperlink >*B*phFF YHeading 1 Char5CJ0KH$\aJ00_0 Y0 HTML AcronymPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] P C"M)+01a3IXq4 Yi  } b [RBE4 R $$$' p%-9fGRT^IL`"#.0ASluyzELQY]'+YY[y{~ OhjzXanv'^, C n!~!!!!!!!""C""""k#n%q%t%%%%%%%%%&&&''"'k'y'''''(()(,(h((((() ))#)$)M)])o)x))***+ +$+,+2+4+D+E+[+b+i+u++++++++++++,,$,0,6,;,D,e,{,,--.... .5.A.f.........//E/G/j/n/+0d0000a1111111111111112%2(2)23272p2z227333333D4F4^4555^566<6S6666666697B7E7M7Z7788[8{8888888I9K9Z9[9]99999999 : : ::!:$:7:8:V:::::::::::::;;;C<Q<u<w<<<"=+=A=C=d=k=======9>;>J>M>g>k>>>>>/?4?I??????'@)@+@.@I@@@A#AmArAuAAAAAAAAAAAIBEEE0FFFF`GbGGGGGGGHHHHIIIJ|JJJJJKKK LLLMMMMM"N$NANLNNNNNNNNOO!O,O0O9OOOOP1P3PDPRP`PnPqP~PPQ+QxQQQQQRRRR.S0SSSSSSSSS=T@TLTNTTTTTTTUU1U3URUUUUUUUUUUUUUUUVWVVVVVV WWW!WWWWWWWWWWXX-X.XXXXYYYZ0\<\?\A\K\\\\\\] ]]!]#]4]7]O]S]s]u]]]]])^+^U^V^s^^5_T_X_u____```````aabbbbbbbb6cAcKcMcQc[cqcuccd+d-dpddddeeeeef-fLf\f^ffff_gjglgug}gghh&h7h>hhhhhhhhhhhhhii8iGiiiiiiiNjjjjjjjjkkkkkkkk%l'l5l7l=l>lHlJlSl^lbldllllmm mqmrmsm{m|mmmmmmmmmmmn!n&nCnsn~nnnnnnnnn o5o7oooo pp$ppp)q*qLqNq~qqqqqqqqqqrrrrrrrs s$s&s=s@sCsJsSsesgsssssssssss&t/t?GO]bdfhioy|؆چ25 13fhsu*,CE   ! "  M N a b ##M&O&))+ +//00739355::9>;>"A$AkAmA0F2FII|J~J MMWMYMCPDPQQSSTTUUZZ/\0\t^u^5_6___``ocpcccgdhdbeceee,f-fggMjOjnnqqqJrMrs&tttwttt3u6uuu7x8x]}`}}J~~~,/hk%(Z] 25 *.  7O  ""x55K@LMMUU'i^iq&25$$99uv S W   O P  AAXX ""q%s%%%x))++--. .//G/G/v/v/0000H9H9I9J999 : :!:!:;;d=d=g>g>>>MMMMNNNNNNNN!O!O"O"OTTTTUUUU!W"Waa?c@cKcQcddjgkg7h7hhhhhhhhhiiFiFiiiiijjjjkkkkkkkk%l&l5l6l=l=lHlIlSlSlblcllmmmpm|mmmmmmmmmmmmm!n!n~nnnnnnnnnnnnnn5o6ooopppp)q*qLqMq~q~qqqqqqqqqqqqrrrrrrIrJrKrKrrrrrrr$s%s?s?sesfsssssss/t2t3t3tGtGtWtWtXtYtltntstttwtwt~t~ttttttttttttt#u#u$u%u1u3u6u6u@u@uFuGuHuHuuuuuuuuuyvzvvvvvvvEwEwFwGw\w]w{w{www7x7x8x8xxx%y)y2y2y3y6yHyIyyyzz{{{{||||||4}5}]}]}d}d}}}}}}}}}~~~~1~3~6~9~?~?~A~A~B~B~E~F~Q~Q~S~S~Z~[~\~^~~~~~~~//7;KKLMfhkkuyKKBCNNPT}~ $%TW])-==>?SUYZ]]cghiy{|| 25VnFG%}\D"b5j~1fD^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h $ $ ^$ `hH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(pp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(G%"bnV1f}\%c[ <Y#9 <#+S8-Z%O %}^ z\?b/e|xUF!O=~* i%J7!#+v Jb/ z@2e|@yC4xUF5M8mT2~:6aMAxx--ME1uJE6aMAO FO v JYi%JM8mT#9-ZSXq[9o|%}^S81uO F zyC4D=|9o|c[ t}* !O=~/ t}dd,+. dV{in"Yn?`yX yP2m 7 K : D b @rn!8UB '_ -L`f}$+=b;';*CS0 6 8#L#S^#G$=&Z'h'zh+ -0Z/n/H,2a23,3uT3e4Uz4@x75):u3=!C=?_=M>^3?o`?\+@1ALBfDJEJE `EWFB FIFcIG|G:H)J{=J"rJ=KPL:^L_L2M< MOP7PaQP7R^STqT3KUUUWH(W0W_W[_YmY5Zk7Z[ \EH^S^Lb^AY_uX` Tab b::cdneje}"fmcoo@owpWNs+Us%tZwEqwa%xq+xyy)y*zCzR{DRlOmC mtw7{z-3z=Y/Y%2.'S) (#K7. ;/ LXuA6%w=~-}9KOa3^F2K; 3*=ROnx1\Ot; T+E `n%q,B* ;nD,YR Pw$xi!! }*XgsA*\ @Ky0nx^ W@pCH"& 99heeZbDf.HOY^D +c7i[%Uv"QuPvySRWf\j'2,bFqV"K#!@hom[nzr D- aSM*67qq@33(H33< !#(*+-.01469?D4X@X XX"X$X(X*X6X8X<X@XFXJXNXXX\X^XbXdXhXjXpXtXzXXUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial5. *aTahoma?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1f2&c`:`:4dqq 2qHX ?`2!xxRECESIJA I REZIGNACIJAPFZAntonija Petricusic$      Oh+'0  4 @ L Xdlt|RECESIJA I REZIGNACIJAPFZNormalAntonija Petricusic3Microsoft Office Word@q@j@>@?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FmB1TableScWordDocument.RSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q