Naslov
Vijek trajanja proizvodnje i pridobive količine ugljikovodika u hrvatskom dijelu Panonskog bazena
(Production period and Recoverable Hydrocarbons in the Croatian part of the Pannonian Basin)

Autori
Sučić, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
Podatak o recenziji nije dostupan

Godina
2011

Stranica
31

Mentor
Malvić, Tomislav

Ključne riječi
Panonski bazen; litologija; ugljikovodici; naftna polja; plinska polja; petrofizikalna svojstva; ležište; iscrpak; tehnike proizvodnje
(Pannonian Basin; lithology; hydrocarbons; oil fields; gas fields; petrophysical properties; reservoir; recovery; production techniques)

Sažetak
Panonski bazen je dio pretežito nizinskog područja koje se rasprostire između planinskih lanaca Alpi, Karpata i Dinarida. Hrvatska zauzima jugozapadni dio koji je približno omeđen rijekama Kupom i Savom na jugu i Dravom na sjeveru. Promatrano kroz regionalne geološke jedinice taj prostor naziva se Panonskim bazenskim sustavom (PBS), unutar kojega je smješten hrvatski dio toga sustava (HPBS). Hrvatsko istraživačko područje u PBS-u ima oko 30 000 km2 pri čemu se smatra da se u više od polovice toga prostora mogu nekom vjerojatnošću procijeniti geološke kategorije (zamka, izolatorske, ležišne i matične stijene, migracija i očuvanje ugljikovodika) neophodne za postojanje ležišta ugljikovodika. Od samih početaka u 19. st. do danas načinjeno je ovdje nekoliko tisuća istraživačkih bušotina. U građi PBS-a prisutna su dva različita kompleksa stijena. Stariji je magmatski, metamorfni i sedimentni, paleozojske i mezozojske starosti. Tu podinu karakterizira velika strukturna kompleksnost, te litološka raznolikost. Tijekom više od 60 godina eksploatacije pridobiveno je približno 110 milijuna m3 nafte. S obzirom na kumulativnu proizvodnju, broj ležišta, prosječnu poroznost i propusnost, dobiveni iscrpak i taložna obilježja ležišnih stijena, hrvatska polja s ugljikovodicima možemo podijeliti u 3 grupe (nafta) odnosno 4 grupe (plin) obzirom na kumulativnu proizvodnju. Litološki sastav te starost ležišta kao i sama dubina na kojoj se nalaze su u direktnoj korelaciji s promjenama petrofizikalnih svojstava kao i količinima pridobivenih zaliha ugljikovodika. (Tablica 4.2). Prosječna poroznost kao i propusnost smanjuju se idući od prve skupine. Prema zastupljenosti, tehnike proizvodnje su hidraulička dizalica (48% rezervi pridobiveno je na taj način), plinski lift (40%) te eruptivni način (12%). Zbog relativno homogene litologije pješčenjaka moguće je i povećati iscrpke utiskivanjem fluida (voda, ugljični dioksid) u ležišta. Procjenjuje se da se u ležištima nalazi 2-4 puta više nafte nego što je dosada otkriveno (VELIĆ, 2006.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA