Pregled bibliografske jedinice broj: 522837
Kako možemo utjecati na hipertrigliceridemiju lijekovima?
Kako možemo utjecati na hipertrigliceridemiju lijekovima? // Posebna izdanja HAZU "Prevencija ateroskleroze: hipertrigliceridemija kao čimbenik rizika" / Reiner, Željko (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2011. str. 71-89
CROSBI ID: 522837 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako možemo utjecati na hipertrigliceridemiju lijekovima?
(How can we affect on hypertriglyceridemia with drugs?)
Autori
Matijević, Sanja ; Malić, Daniela ; Zaputović, Luka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Posebna izdanja HAZU "Prevencija ateroskleroze: hipertrigliceridemija kao čimbenik rizika"
Urednik/ci
Reiner, Željko
Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
Grad
Zagreb
Godina
2011
Raspon stranica
71-89
ISBN
978-953-154-989-9
Ključne riječi
trigliceridi, farmakološka terapija, statini, fibrati, nijacin, omega-3 masne kiseline
(Triglycerides, Drug therapy, Statins, Fibrates, Niacin, Omega-3 Fatty Acids)
Sažetak
Sadašnje smjernice naglašavaju važnost snižavanja povišenog LDL kolesterola kao primarnog cilja u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Preporučeni lijekovi izbora su statini, čija je učinkovitost i sigurnost dokazana nizom kliničkih studija. Unatoč tome, pojavnost kardiovaskularnih događaja ostaje visoka i nakon postizanja optimalnih vrijednosti LDL kolesterola, a preostali rizik iznosi 65 do 80%. Većim je dijelom uvjetovan povišenim serumskim trigliceridima i sniženim HDL kolesterolom (tzv. aterogenom dislipidemijom), poremećajem lipida često udruženim s visokorizičnim stanjima poput metaboličkog sindroma i šećerne bolesti tipa 2. Smjernice National Cholesterol Education Program (NCEP) Adult Treatment Panel (ATP) III preporučuju ciljano liječenje hipertrigliceridemije u bolesnika s visokim kardiovaskularnim rizikom. Iako je promjena životnih navika primarna terapijska mjera, ona je zbog dugoročnog nepridržavanja često nedostatna te je nužno i farmakološko liječenje. Kao mogući terapijski izbor u obzir dolaze fibrati, nijacin i omega-3 masne kiseline. Zbog rizika od akutnog pankreatitisa, vrlo visoka hipertrigliceridemija (>5, 64 mmol/L) indikacija je za farmakološko liječenje neovisno o LDL kolesterolu i kardiovaskularnom riziku. Fibrati i gemfibrozil snizuju trigliceride za 20 do 50%. Unutar ove skupine lijekova fenofibrat predstavlja najbolji izbor, zbog dokazane sigurnosti i učinkovitosti u smanjenju kardiovaskularnih događaja u bolesnika s dijabetesom tipa 2 i aterogenom dislipidemijom (FIELD i ACCORD studija). Nijacin je dugo poznati eulipemik, koji ovisno o dozi (0, 5 do 2 g) snizuje trigliceride za 15 do 35%, no ima skromnu podnošljivost. Novi sporo djelujući oblici nijacina, a osobito fiksna kombinacija s laropiprantom, antagonistom prostaglandina odgovornog za crvenilo lica, imaju znatno bolju podnošljivosti i prihvatljivije doziranje u odnosu na stare brzo djelujuće pripravke. Pravo mjesto nijacina u kardiovaskularnoj prevenciji odredit će rezultati velikih, trenutno vođenih kliničkih studija (AIM HIGH i HPS-THRIVE). Omega-3 masne kiseline, eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) kiselina, u dnevnoj dozi od dva do četiri grama snizuju trigliceride za 30 do 50%. Kombiniraju li se sa statinima, povećavaju njihov učinak na trigliceride za dodatnih 30%. Nove skupine lijekova s povoljnim djelovanjem na trigliceride i HDL kolesterol su CETP inhibitori (anacetrapib, dalcetrapib) i selektivni tiromimetici (eprotirom i sobetirom), trenutno u fazi kliničkih ispitivanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
062-1081875-0545 - Aterogeneza i trombogeneza u ishemijskoj bolesti srca (Zaputović, Luka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka