ࡱ> ` Tbjbj B,[6664j(n!n!n!8!4!4o"^x"x"x"x"W#W#W#nnnnnnn$qhbtn`$S#W#`$`$nx"x"oj9j9j9`$(x"x"nj9`$nj9j9fDix"" `9n!3,Ah&n$o0oghFJu8LJuLiiJJuiW#0#"j9##W#W#W#nn9jW#W#W#o`$`$`$`$J!$J! DIGITAL MEDIA IN EDUCATION SYSTEM - REVIEW OF INTERNATIONAL PRACTICE DIGITALNI MEDIJI U OBRAZOVANJU - PREGLED MEUNARODNIH ISKUSTAVA prof. dr. sc. ore Nadrljanski Univesity of Split Faculty of Philosophy, Traanska35, 21000 Split, Hrvatska djordje44@yahoo.com dr. sc. Mila Nadrljanski, docent Faculty of Maritime Studies in Split, Traanska35, 21000 Split, Hrvatska milamika60@yahoo.com dr. sc. Marko Tomaaevi Faculty of Maritime Studies in Split, Zrinsko Frankopanska 38, 21000 Split mtomasevic@pfst.hr Sa~etak: Istra~ivanje i analiza situacije koja se odnosi na digitalne medije u naaem obrazovanju bit e uklju eni u kontekst meunarodnog razvoja u razli itim zemljama. Na temelju analiza meunarodnih studija, metaanaliza, preporuka i Delfi studija nalazimo da je postojee znanje uz odreeni predvieni razvoj obeavajue. U usporedbi s meunarodnim iskustvima naai studenti imaju naglaaeno pozitivan stav o digitalnim medijima. Uzimajui u obzir meunarodne usporedbe, primjerice u Njema koj, o igledno je da postoje razlike u stavovima dje aka i djevoj ica i jako su izra~ene. Naglaaeno pozitivni stavovi roditelja, u itelja i studenata u skandinavskim zemljama mogu se dovesti u vezu s openito pozitivnim stavovima u druatvu u kojemu je integracija digitalnih medija iznimno napredovala. Summary: Review and analysis of situations concerning digital media in our schools are to be included in the context of international development. However, based on analysis of international studies, meta-analyses, recommendations and Delphi studies, useful knowledge regarding further development of relevant situation in our country, may be developed. Individual students have very positive attitude with respect to digital media in the terms of international comparison. Concerning international comparison for example in Germany differences in views between boys and girls are very strongly expressed. Entire, expressly positive views of the parents and teachers as well as students may be compared with presently highly positioned attitudes in Scandinavian countries, where, as compared, integration of digital media has moved far away. Key words: digital media, education system, international practice Klju ne rije i: digitalni mediji, obrazovanje, meunarodna iskustva 1. Uvod U svijetu se provode mnogobrojne aktivnosti na podru ju obrazovanja, a temelje se na primjeni novih medija. Svake se godine o toj temi objavljuju stotine knjiga. Odr~avaju se kongresi, konferencije i medijski kampovi. Pokreu se asopisi, fondacije i druatva za obrazovanje pomou digitalnih medija. Traju rasprave o novim temama. Razvijaju se obrazovni alati, video-kasete i nastavna sredstva. Mogu se nai baze podataka, portali, online te ajevi, CD-romovi i portfoliji. Stimulaciju i motivaciju pru~aju modeli novog medijskog obrazovanja koji su se pokazali najboljima u praksi. Navrailo se 48 godina otkako je prvi digitalni medij (ra unalo) uaao u obrazovni sustav. Time je otpo eo i proces digitalizacije obrazovanja. U jednoj naaoj opse~nijoj studiji pod nazivom  Novi mediji u obrazovanju , ije sa~ete izvode izla~emo u ovom radu, sagledali smo neke relevantne imbenike u vezi s koriatenjem digitalnih medija u obrazovanju. Posebna pozornost je usmjerena na predstavljanje razli itih stavova i predrasuda s obzirom na u inak digitalnih medija u obrazovanju prema naaim i inozemnim iskustvima. Digitalizacija ruai prepreke izmeu tradicionalnih medijskih industrija i briae nekadaanje razlike meu njima. Informacijsko - komunikacijsko se podru je u posljednjem desetljeu razvija dvostruko br~e od prosjeka globalne ekonomije. U okviru toga podru ja najvei rast ima meunarodno komuniciranje. Danas se koristi univerzalni medij  ra unalo - opremljen LCD monitorom, zvu nikom, modemom, pisa em, CD/DVD-om. Sinteza tih elemenata dovela je do univerzalnog digitalnog medija koji je istovremeno ra unalo, mobilni telefon i televizor. Mobilna je telefonija postala polje konvergencije. Konvergencija medijskih tehnologija stvara nesigurnost i na tr~iatu jer se ruae granice izmeu podru ja koja su ranije bila relativno stabilni oligopoli. Znalo se tko se bavi televizijom, tko ra unalima, a tko telefonijom. A danas? Na svjetskoj se sceni javio novi komunikacijski sustav nazvan medijamatika. On ini glavnu zna ajku civilizacijskog poretka poznatog kao informacijsko druatvo, a rezultat je kombiniranja tehni kih, ekonomskih i politi kih trendova digitalizacije, liberalizacije, konvergencije i globalizacije u sektoru komunikacija. U okviru Europe, na razli itim nacionalnim razinama, osmialjene su strategije i mjere politike radi unaprjeenja informacijskog druatva. To se, prije svega, odnosi na liberalizaciju telekomunikacija, uspostavljanje jasnog zakonskog okvira za e-gospodarstvo, kao i za istra~ivanje i razvoj u klju nim podru jima ljudske djelatnosti. Inicijativa za e-Europu  ima za cilj omoguiti online pristup svakom graaninu, svakom domu, akoli, tvrtki i upravi ,  da time stvori digitalno pismenu i poduzetni ku Europu i  da osigura informacijsko druatvo koje obuhvaa sve svoje dijelove . Sve je to otvorilo niz pitanja i problema i u sustavu obrazovanja. Kako treba pristupiti medijskom obrazovanju ljudi za informacijsko doba? Jesu li kompjutorska pismenost i pristup tehnologijama prioriteti? Je li va~nija svijest o postojanju i ulozi novih medija? Treba li na tim trendovima nastojati u zemljama Jugoisto ne Europe samo zato ato su takvi trendovi dio medijske scene razvijenih zemalja ili oni mogu pomoi razvoju druatva, demokratizaciji, transparentnosti javnih djelatnosti i slu~ba? Kakva je dinamika razvoja novih medija u obrazovanju u zemljama u tranziciji? Zna e li nove tehnologije necenzurirani protok informacija i znanja? Kako zaposlenike uspjeano u iti o medijima - da u~ivaju nove slobode, koriste nove alate u poslu i snose odgovornost za razvoj informacijskog druatva u vlastitoj zemlji? Uva~avaju li postojei redovni i alternativni oblici obrazovanja sadaanje i nagovijeatene promjene u podru ju digitalnih medija? `to treba raditi? ovjek u informacijskom dobu. Mijenja li intenzivna informatizacija navike u svakodnevnom ~ivotu? `to se dogaa s interpersonalnom komunikacijom? Nastojanje na novim izvorima i oblicima informacija  kako nau iti izabrati? Mijenja li se tradicionalni druatveni i organizacijski okvir funkcioniranja porodice? Kako e ovjek upravljati vlastitim potrebama, kako e gospodariti radnim i slobodnim vremenom? Sve je to motiviralo autore ovoga rada na istra~ivanje i prikazivanje nekih relevantnih imbenika u inkovitosti primjene digitalnih medija u obrazovanju. 2. imbenici primjene digitalnih medija u obrazovanju U mnogim istra~ivanjima stavova i iskustava u primjeni digitalnih medija va~no je istai i istra~ivanja koje zapo ela Hrvatska akademska i istra~iva ka mre~a CARNet. Ona je joa 2000. godine pokrenula program Obrazovni projekti iji je cilj bio ispitati kako se primjena informacijske tehnologije uklapa u obrazovni sustav hrvatskih visokih u iliata. Na osnovu rezultata koji su dobiveni u naaem istra~ivanju, mo~e se zaklju iti da primjena digitalnih medija pospjeauje komunikaciju izmeu nastavnika i studenata, u nekim slu ajevima zamjenjuje nastavnika, a mo~e motivirati ak i one studente kod kojih su se sve druge metode pokazale manje uspjeanima. Veoma je va~no to ato uporaba ra unala poti e individualizaciju nastave, ime se poveava kvaliteta u enja. U enici su obi no oduaevljeni i prihvaaju u enje iz elektronskog nastavnog materijala. Svaki u enik obrauje zadane teme tempom koji mu odgovara, ponavlja i istra~uje na svoj vlastiti na in. Obrazovanje pomou digitalnih medija mora se suo iti sa sljedeim: brzim rastom medijskih industrija, ubrzanim promjenama uvjeta u kojima mladi ljudi odrastaju i brzim razvojem novih ~anrova i formata; promijenjenom ulogom akola kao jedinih prijenosnika informacija i izvora u stjecanju znanja, kao i promijenjenom ulogom nastavnika; promijenjenim na inom informiranja zbog multimedijskog i hipertekstualnog okru~enja u kojemu se informira. obrazovanjem pomou digitalnih medija morat e se pronai na ini kako akolama prenijeti svijest o va~nosti medijske kompetencije u airem smislu. promijenjenim i ponekad olakaanim uvjetima za izvoenje obrazovnog procesa zbog multimedijskih aplikacija. Sljedei su imbenici nu~ni za razvoj obrazovanja pomou digitalnih medija: proairenje podru ja obrazovanja, posebno zato ato neformalno obrazovanje i u enje tijekom cijelog ~ivota postaju sve va~niji. Cjelo~ivotno se obrazovanje usmjerava prema odraslim ljudima i buduim odraslim ljudima, a s ciljem da se iz tih aktivnosti ne isklju i nijedna druatvena grupa; suradnja s medijskim profesionalcima i njihovo sudjelovanje u obrazovanju pomou digitalnih medija, kao i kontakti s medijskim industrijama; razvoj novih na ina komunikacije i obavljanje obrazovnih zadataka pomou virtualne pedagogije, obrazovanja na daljinu, otvorenog obrazovanja ili TeleMonitoringa; povezivanje na meunarodnoj, europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i suradnja s stru nim suradnicima. Sve to mora omoguiti suvremena metodika nastave i pristup na svim razinama rada te aktivnosti studija e-learninga. Suvremene znanstvene discipline i metode istra~ivanja su temeljni preduvjeti za stjecanje opih, humanisti kih i umjetni kih znanja s jedne, i znanja iz gospodarstva, prava, politi kih, menad~erskih i tehni kih znanosti s druge strane. Pojava novih komunikacijskih tehnologija i medija omoguila je promjene u obrazovanju uope. Postavlja se pitanje odnosa oblika i biti tih promjena. U svijetu posljednjih dvadesetak godina obrazovanje na daljinu postaje vrlo popularno zahvaljujui brzom razvoju informatike i informacijskih tehnologija. Tako je u enje potpomognuto ra unalima i ra unalnim mre~ama zamijenilo prije poznate metode obrazovanja na daljinu, kao ato su dopisne akole i obrazovni programi na radiju i televiziji. Bitnu novost u obrazovanju ipak ini e-learning. Obrazovanje pomou digitalnih medija mo~e se provoditi na viae na ina, u veem ili manjem opsegu. Po~eljno je airoko obrazovanje pomou digitalnih medija. ak i manje aktivnosti koje provode pojedini nastavnici, akole i informacijski profesionalci mogu biti u inkovite, ato je ve dokazano istra~ivanjem. Svakom su demokratskom druatvu potrebni budni, kvalificirani nastavnici i graani koji su informirani i koji iskazuju medijsku kompetenciju. Openito govorei, obrazovanje pomou digitalnih medija u Hrvatskoj se ne treba razlikovati od takvog obrazovanja u drugim zemljama. Ve su u uporabi nove tehnologije na europskoj razini. Blackboard, Moodle i sli ni na ini e-u enja i koriatenja digitalnih medija se na pojedinim sveu iliatima u Hrvatskoj koriste jednako uspjeano kao i na poznatim sveu iliatima u Velikoj Britaniji, ostatku Europe i u SAD-u, rodnom mjestu e-learninga. U Zagrebu je na Odsjeku za informacijske znanosti FF-a razvijen program Omega zasnovan na Moodleu (omega.ffzg.hr) koji studenti i profesori koriste ve nekoliko godina. Pod vodstvom prof. dr. sc. Bla~enke Divjak u Vara~dinu se odvija projekt e-u enja, koji se nalazi u sklopu meunarodnog FP7 projekta. Koncepti i sadr~aji obrazovanja pomou digitalnih medija zasigurno e biti prilagoeni konkretnoj situaciji i konkretnim potrebama naae zemlje. 3. Uvjeti za primjenu digitalnih medija u obrazovanju Preduvjeti za u enje. Kompetencije koje se odnose na medije, kojima u enici/studenti raspola~u na po etku obrazovanja, uglavnom su male i odnose se na koriatenje standardnih programa, dakle na vjeatine rukovanja, pri emu studentice u pravilu imaju manje iskustva od svojih kolega. Stereotipi i predrasude u pogledu spolne podijeljenosti utjecali su na na in pristupa digitalnim medijima. Reformom srednjoakolskog obrazovanja nadilaze se te razlike. U odnosu na kompetencije u pogledu stavova prema digitalnim medijima, studenti u iteljskih fakulteta su naro ito slabi u odnosu na druge studente. Kako upravo ti studenti u budunosti trebaju poticati u didakti kom i odgojnom pogledu i podr~avati intenzivno bavljenje djece i mladih digitalnim medijima, va~no je da se toj grupi za vrijeme studiranja pribli~e odgovarajui sadr~aji. Upravo je taj cilj doveo do izmjena kurikuluma obrazovanja buduih u itelja i do uvoenja novih kolegija iz medijskog obrazovanja. Medijsko-pedagoaka kompetencija. Mada joa ne postoje potpuni empirijski podaci o u inkovitosti obrazovanja nastavnika s obzirom na razvoj medijsko-pedagoake kompetencije, ipak prvi rezultati ukazuju na to da se nedostaci koji su prisutni na po etku obrazovanja i kompetencije nu~ne za profesionalnu nastavnu djelatnost ne mogu potpuno nadoknaditi. ini se da se mnoga nastojanja odnose na razvijanje osnovnih kompetencija tako da se samo pojedina no mogu promatrati medijsko-didakti ka i medijsko-odgojna pitanja. Potreba usavraavanja. U skladu s tim, kod nastavnika postoji velika potreba za usavraavanjem  ponajprije u tehni kom, zatim u metodi ko-didakti kom podru ju. Kako za one bez iskustva, tako i za nastavnike s iskustvom, u radu s digitalnim medijima va~na je podraka u obliku metodi ko-didakti kih poticaja i pomoi. Sa sve airom primjenom medija poveava se potreba za daljom tehni kom softverskom podrakom, ato dovodi do spoznaje da e se duljim radom s medijima otvoriti dalji potencijali digitalnih medija i ostvarivati slo~enije okru~enje za koja e biti potrebna dodatna pomo. Rad s digitalnim medijima za mnoge nastavnike usmjeren je ponajprije na tehni ka i softverska pitanja, zatim sve viae na didakti ko-metodi ke smjernice - kako pomou digitalnih medija poboljaati nastavu, odnosno kako lakae izlagati stru ne sadr~aje u nastavi. U 2003. godini polovica nastavnog osoblja esto ili povremeno koristi ra unalo u nastavi, jedna treina nastavnika u opeobrazovnim akolama esto ili povremeno koristi Internet. Nastavnici ka~u da u budunosti ~ele viae koristiti medije. Bez obzira na to ato 72% njih ~eli eae koristiti Internet, a 68% eae raditi pomou ra unala, joa uvijek oko 50% nastavnika nije uope koristilo digitalne medije u nastavi. Empirijski podaci pokazuju da, ovisno o vrsti akole, jedna grupa od 10 do 30% nastavnika redovito koristi digitalne medije u nastavi. Ove su grupe glavne korisnici online sadr~aja za nastavnike. Preko 90% njih koristi ra unalo za pripremu nastave i za rad poslije nastave svakodnevno ili viae puta tjedno, a viae od polovice njih koristi ra unalo u nastavi svakodnevno ili viae puta tjedno. ini se da se kree od problema medija, a ne od nastave i aktivnosti u enika. To odgovara i u didaktici esto raairenom mialjenju - najprije se moraju postaviti osnove, a onda se mo~e pristupiti rjeaavanju odreenog problema. Medijsko obrazovanje. Samo neznatnu ulogu ima pitanje kako se mo~e poticati i razvijati svjesna, odgovorna i kriti ka primjena medija. U skladu s tim je razmjerno mala i potreba za medijsko-odgojnim usavraavanjem. Vrste usavraavanja. S obzirom na vrstu usavraavanja, nastavnici daju prednost onim oblicima koji se nude u okviru akole, koji su bliski praksi, usmjereni na potrebe i iji se sadr~aji mogu izravno primijeniti u nastavi. Kao i u podru ju obrazovanja nastavnika, tako i u podru ju njihova usavraavanja, do sada nije obavljeno sustavno istra~ivanje o u incima. Na osnovu evaluacije pojedinih mjera mogu se stei prvi dojmovi. Spomenuta akolska interna usavraavanja imaju visoke vrijednosti prihvaanja, a nastavnici koji sudjeluju u dugotrajnim programima usavraavanja stje u kompetencije i sve veu spremnost da na temelju ste enih kompetencija mijenjaju vlastite didakti ke koncepte.  Kultura usavraavanja . Rezultati novijih mjera usavraavanja uzimaju u obzir i Internet, a potvruju i utjecaj na nastavu u obliku ja e motivacije ili vee zainteresiranosti u enika za digitalne medije. Nove su mjere izraz izvjesne promjene u kulturi usavraavanja. Dugo je nastava bila zatvoren sustav, a danas su nastavnici sve spremniji svoju nastavu izlagati diskusijom, sami sebe evaluirati i razmialjati o svojim nastavnim postupcima. Usavraavanja te vrste stavljaju naglasak na komunikaciju i kooperaciju, a nastavnici koji sudjeluju u njima do~ivljavaju ih kao veoma korisna. Takve mjere po inju konkretnim didakti kim pitanjima o nastavi i cilj im je poboljaanje kvalitete nastave. Usavraavanje zasnovano na webu. Veliku va~nost za usavraavanje nastavnika dobili su i sredianji, nadregionalni portali koji se koriste za pretra~ivanje nastavnih materijala. Iznimno velik broj nastavnika koji sudjeluju u usavraavanju misli da bi Internet trebali koristiti za suradnju s kolegama ili u Blended-Learning konceptima u okviru usavraavanja. S obzirom na sve, mo~e se zaklju iti da je mali broj nastavnika obuhvaen usavraavanjem i da je premali broj sadr~aja koji se odnose na usavraavanje. 4. Digitalni mediji u akoli u meunarodnoj usporedbi `kolske inovacije u podru ju digitalnih medija ovise, osim o odgovarajuoj opremi, o sposobnosti nastavnika u poticanju i podr~avanju nastavnih procesa primjenom digitalnih medija. Vrijeme je kada valja iskoristiti odgovarajue kompetencije, s jedne strane kao osnovu sveu ilianog obrazovanja, a s druge strane za usavraavanje i daljnji razvoj. Studije o utjecaju digitalnih medija s obzirom na uspjeh u struci, klju ne kvalifikacije, razvoj nastave i akole imaju razli ite istra~iva ko-metodoloake pristup. Na elno se mogu razlikovati:       gqr( (,,889}}nY)hqyhwivB*CJOJQJmHphsHjhqyhwivUmHsH$jhqyhwiv0JH*UmHsHhqyh%i:mHsHhqyhc mHsHhqyhwiv0J mHsHhqyhwiv5CJ mHsHhqyhwiv0J 5mHsHhqyhnmHsHhqyh'mHsHhqyhwivmHsHhqyhwivCJ hqyhwiv  L   R   B  `%fggdwivgd=gd=gd=gd=gd=gdngd=<JR%8899 AB"CCEEEFHI(KLgd}&r # & F^gd}&r#gd}&r$a$gdwiv 1$a$gdwivgd'mgd%i:"gdc gdwivgd%q9T:V:<<<@<B< AEELxNzNx]z]]^4b6breeffxii^p`pxHxyy~{{NĄDFprtv$¥ҥت,ʿʦʕʦʕʦʕʦʦʦʦʦʦʦʇʅʦʦʦUhqyhwiv5CJmHsH!jhqyhwiv0JUmHsHhqyhwiv5mHsHhqyh}&r0JmHsHhqyh}&rmHsHhqyhwivmHsHhqyhqy0JmHsH!jhqyhwiv0JUmHsHhqyhwiv0JmHsH4Lx]z]]]rexiXvxyrv$ ʛ¥.(gd}&r"gdc $dda$gdwiv- istra~ivanja opih utjecaja medija, primjerice poput komparativnog istra~ivanje medijima podr~ane nastave i tradicionalne nastave; - istra~ivanje u inaka posebnih zna ajki medija, kao vrste kodiranja ili osjetilnih modaliteta; - studije o evaluaciji. Zaklju ak je da pitanje ope prednosti u enja pomou medija nasuprot u enju bez medija nije od koristi jer je previae raznovrsnih utjecaja koji se ne mogu provjeriti. Eksperimentalne i kvazieksperimentalne studije dale su dragocjene spoznaje o tome kako bi trebalo oblikovati na ra unalu zasnovane sadr~aje  npr. s obzirom na odnos teksta, slike i tona, kako bi se postigli ato bolji rezultati u u enju ili u podru ju rjeaavanja problema. S tim u vezi problemati no je to ato su eksperimentalne situacije relativno udaljene od akolskih nastavnih situacija. Stoga su studije o evaluaciji korisne za istra~ivanje nastave jer daju odgovor na pitanje vodi li odreena mjera pod odreenim uvjetima do cilja i koji ne~eljeni u inci nastupaju u tom slu aju. Takva vrsta istra~ivanja u pravilu nije reprezentativna, ali ipak mo~e ukazati na uspjeh akolskih mjera. Analiza situacije u vezi s digitalnim medijima u hrvatskom obrazovanju mora se uvrstiti u kontekst meunarodnog razvoja. U toj usporedbi moraju se uzeti u obzir postojei, dijelom veoma razli iti okvirni uvjeti pojedinih zemalja. Meutim, iz analize meunarodnih studija, metaanaliza, preporuka i Delphi-studija mogu se izvesti korisne spoznaje o daljem razvoju situacije u Republici Hrvatskoj. Stavovi. Kad je rije  o meunarodnim usporedbama, u Njema koj su primjerice naro ito izra~ene razlike u stavovima izmeu dje aka i djevoj ica. U skandinavskim zemljama pozitivni stavovi roditelja, nastavnika i u enika mogu se usporediti s pozitivnim stavovima prema digitalnim medijima u druatvu uope. Tamo je integracija digitalnih medija znatno napredovala. Roditelji u Danskoj, `vedskoj, Finskoj i Norveakoj imaju izra~en pozitivan stav prema digitalnim medijima. Broj nastavnika koji osjeaju pozitivan u inak na uspjeh u enika vei je od broja u enika. Utvreno je da nastavnici i u enici u tim zemljama sli no procjenjuju u inke. Opremljenost. Usprkos radu na informacijskom opismenjavanju, opremljenost Hrvatske ra unalima je u razmjeru 21 u enik:1 ra unalo. U usporedbi s meunarodnim razmjerima, Hrvatska je meu zadnjima. Razmjer 6:1 definira se kao granica kod koje je u meunarodnim regijama s daleko naprednijom IT- integracijom postignut kvalitativan skok. Osim toga, zna ajni su imbenici: pristupa nost na svakom mjestu i u svako doba, integriranje ra unala u u ionice, podraka i redovna aktualizacija, odnosno obnavljanje. U odnosu na kunu opremljenost, Hrvatska se takoer nalazi ispod OECD  prosjeka, pri emu mladi iz domainstava s ni~im socijalno-ekonomskim statusom rijetko kod kue imaju pristup ra unalu. Koriatenje. S obzirom redovito koriatenje digitalnih medija u akoli, 15-godianjaci u Hrvatskoj nalaze se meu zadnjima u OECD-usporedbi. Kuno koriatenje ra unala je o igledno u okviru OECD- prosjeka, ato za posljedicu ima razliku izmeu akolskog i kunog koriatenja ra unala petnaestogodianjaka u Hrvatskoj kad je rije  o usporedbi s meunarodnim podacima. Public Private Partnership. ini se da su Public-Private-Partnership programi na akolskoj, regionalnoj ili dr~avnoj razini dobra mogunost poboljaanja infrastrukture u akolama. To pokazuju primjeri u SAD-u, Engleskoj i `vicarskoj. Pritom se u aktualnim evaluacijama isti e va~nost koordinacije i podrake takvim mjerama na dr~avnoj razini. Zna ajnu ulogu u okviru ovakvih programa ima ustrajnost kao i podjednako uva~avanje razvoja sadr~aja i usavraavanja nastavnika. U inci. Osim pokuaaja mjerenja u inaka poboljaanja ishoda, neke zemlje danas potenciraju promjene procesa u enja primjenom samoocjenjivanja. I u zemljama u kojima integracija ve dugo napreduje, vidljivo je da su i u enici i nastavnici osjeali trajne u inke u odnosu na sudjelovanje, individualizaciju, kreativnost i u inkovitost vremena u enja. Osim toga, ne odnose se utvreni u inci samo na tuma enje stru nih sadr~aja nego i na promjene kulture nastave, npr. u obliku veeg uva~avanja heterogenih preduvjeta unutraanjom diferencijacijom. Ove promjene treba popularizirati. Razvoj akole. S obzirom na utjecaj na razvoj akole, mogu se na meunarodnoj razini identificirati kao imbenici uspjeha i: djelotvoran i u inkovit, prema potrebama svih sudionika usmjeren menad~ment akolskih, razvoj osoblja i visok stupanj akolske autonomije. Obrazovanje nastavnika. Klju ne strategije u okviru obrazovanja nastavnika su realizacija pojedinih te ajeva i radionica, primjena multimedijalnih elemenata, ostvarivanje partnerstva s akolama uz uklju ivanje mentora, obrada primjera i njihova primjena u praksi, visokoakolska didakti ka usavraavanja i poboljaanja infrastrukture kao i pokuaaj integriranja u seminare. Pritom se kombinacija ato viae strategija namee kao ona koja obeava uspjeh. Za usavraavanje nastavnika preporu uju se sustavne aktivnosti koje treba zapo eti na razli itim razinama. Ovdje sve veu va~nost dobivaju akolska interna usavraavanja, koja se orijentiraju na potrebe sudionika i okvirne uvjete na mjestu dogaanja, individualna savjetovanja ili Co-Teaching i posebni instrumenti, primjerice digitalni portfolio. Istra~ivanje. Na meunarodnoj je razini utvreno da postoji daljnja potreba za istra~ivanjem u svim do sada spomenutim podru jima, pri emu se posebna va~nost pripisuje istra~ivanju procesa u enja, a manje outputima i razvijanju djelotvornih mogunosti obrazovanja i usavraavanja nastavnika kao i rad na instruktivnim mjerama. Kultura nastave i socijalna pitanja identificiraju se kao va~na podru ja. Pritom se osim kvantitativnih mjerenja naglaaava va~nost kvalitativnih postupaka kao i kombinacija obaju procesa. Metodi ki se isti e nu~nost provoenja longitudinalne studije u okviru istra~ivanja nastave i povezivanje raznih disciplina kako bismo mogli ato bolje identificirati slo~ene imbenike utjecaja. Takvu va~nost u obrazovnim procesima valja na odgovarajui na in uva~avati. Ne samo akolsko nego i predakolsko, stru no obrazovanje, daljnje obrazovanje i usavraavanje - ne mogu se viae zamisliti bez digitalnih medija kao sredstava i instrumenata pou avanja i u enja, predmeta analize i intenzivnog razmialjanja u didakti kom i odgojnom smislu. Valja joa dodati da su digitalni mediji u izvaninstitucionaliziranom kontekstu postali sustavni dio neformalnih procesa u enja, a time i logi an dio iskustva. Obrazovno-odgojni ciljevi. U okviru akolskih i izvanakolskih obrazovnih nastojanja vrijeme je za osposobljavanje djece i mladih za primjereno, autonomno, kreativno i druatveno odgovorno djelovanje. Ta osposobljenost zna i da pojedinac sebi pomou digitalnih medija mo~e pribli~iti svijet i istodobno stei uvid u promjene uvjetovane digitalnim medijima, odnosno tehnoloakim razvojem. Taj se zadatak ne postavlja samo za pojedina obrazovna nego i za interdisciplinarna podru ja. Tehnoloaki razvoj. Informacijsko-komunikacijska tehnologija je relativno mlada disciplina koju karakteriziraju izrazito kratki inovacijski ciklusi. U skladu s tim u tom se podru ju ne mo~e govoriti o zavraenim razinama razvoja, koji se onda primjenjuje u radu u akoli. Tu je rije  o stalnom procesu inovacija koji mora biti u povratnoj vezi s obrazovnim procesima. Zemlja s visokim tehnoloakim know-how ne mo~e od toga razvoja odvojiti obrazovne procese. U izvanakolskim podru jima ve postoji uska povezanost. Tako su primjerice u podru ju komunikacije mobilni telefoni za kratko vrijeme postali sustavni dio promijenjenog kulturnog iskustva i koriste se kako bi se zadovoljile potrebe u kontekstu komunikacije i neformalnog u enja. Cjelo~ivotno u enje. Ukupni razvoj upuuje na to da odreene institucije  naro ito akola  viae nemaju monopol u procesu u enja, nego se u enje odvija na razli itim mjestima i na na in koji odgovara individualnim potrebama. Pritom u enje nije viae prilagoeno samo odreenoj kvalifikaciji ve je cjelo~ivotni proces. U osnovi je takvog shvaanja predod~ba o ovjeku kao aktivnom i samostalnom biu, koje se stalno trudi razotkriti svoju okolinu u procesima percepcije, konstrukcije i komunikacije i sudjelovati u njezinu oblikovanju. Ovaj proces cjelo~ivotnog u enja digitalni mediji poti u, a onda ga na prikladan na in podr~avaju i prate. Upravo zbog toga ato se u enje sve viae odvija u takozvanom neformalnom okru~enju, va~no je pru~iti razli ite mogunosti onima koji nisu u sprezi s institucionaliziranim kontekstima ili ih ne mogu percipirati zbog drugih ograni enja. Odgovarajui airi utjecaj mo~e se postii sadr~ajima na Internetu. Internet je istodobno  vidno mjesto, na kojem je mogue intenzivno se baviti digitalnim medijima u podru ju obrazovanja. To s jedne strane zna i stavljanje na raspolaganje sadr~aja iz struke nastavnicima i u enicima, a s druge strane koriatenje same ra unalne mre~e za prenoaenje inovacija. Obrazovanje na mre~u  obrazovanje preko mre~e. Digitalni mediji nisu sami sebi svrha i ne bi privukli takvu pozornost u kontekstu obrazovanja da znatno ne utje u na privatni i profesionalni ~ivot. Razumljivo i prihvatljivo je ato se procesi implementacije fokusiraju najprije na opremljenost i bavljenje tehni kim okvirima digitalnih medija. To e s obzirom na dalji tehnoloaki razvoj i nadalje biti potrebno, mada se zbog sve vee primjene i interoperabilnosti kao i ni~ih cijena novih aparata mo~e o ekivati rastereenje. Zbog svega re enoga, nu~no je obrazovne procese utemeljene na digitalnim medijima staviti u prvi plan. Rije  je o pokretanju i podr~avanju obrazovnih procesa preko mre~e i s digitalnim medijima i to za razne ciljne grupe. Vrijeme je za daljnji razvoj na airem planu, nu~no je dalje razvijati odnosno osigurati infrastrukturu, naro ito u obliku djelotvornih airokopojasnih mre~a. 5. Zaklju ak Nu~an je interes ljudi, a ne samo dr~avnih razina, za osposobljavanje za kompetentno koriatenje nove tehnologije - kako u pogledu primjerenog, svrsishodnog koriatenja, tako i u pogledu kriti kog odnosa prema tehnici. Od industrije i privrede tra~i se sudjelovanje u obrazovnim procesima i podr~avanje razvoja nove generacije. Ovo nije samo ekonomsko pitanje, nije rije  samo o obrazovanju novih potroaa a nego je i pitanje druatvene odgovornosti. Trenutna situacija s obzirom na primjenu digitalnih medija u akoli nije zadovoljavajua. O integraciji digitalnih medija u akolske nastavne procese ne mo~e se niata zaklju iti jer potencijali digitalnih medija nisu joa iscrpljeni. Posljednjih je godina doalo do poboljaanja, ali sadaanje stanje ne zadovoljava ni u pogledu opremljenosti ni u pogledu primjene u obrazovnim procesima. Digitalni se mediji danas u Hrvatskoj koriste uglavnom u kunom okru~enju, a tek onda u akoli. Veliki broj djece i mladih kod kue ima pristup ra unalu, a to joa uvijek izravno ovisi o druatveno-ekonomskom statusu. Na meunarodnoj razini, najvea razlika izmeu u estalosti akolskog i kunog koriatenja ukazuje na to koliko je nu~no spojiti institucionalizirane i neformalne procese koriatenja medija i u enje pomou medija. O igledan je pozitivan opi stav u odnosu na digitalne medije. Svi sudionici procesa obrazovanja u akoli, u enici, nastavnici i roditelji  pripisuju digitalnim medijima veliku va~nost i otvoreni su prema njima. Sada je nastupilo vrijeme za podizanja osnovnog raspolo~enja  i konstruktivno i dosljedno nastavljanje uspjeha zabilje~enih u radu s digitalnim medijima. Integracija digitalnih medija u obrazovne procese ote~ana je zbog nesrazmjera izmeu sporosti procesa inovacija u obrazovnim institucijama i brzine ciklusa tehnoloakih inovacija. Ova diskrepancija ima za akolu dalekose~ne posljedice. Zbog medijskog okru~enja u kojemu se u enici kreu postoji sve vea opasnost za njihovo udaljavanje od akolskih medijskih okru~enja. U raznim podru jima, primjerice u razvoju obrazovnog softvera za u enje ili u obrazovanju za stjecanje zanimanja, postignuti su dobri rezultati. Ipak i sada, kao i u proalosti, nedostaje airoko i stalno utemeljenje. U mnogim studijama pojedina nih iskustava s obzirom na pozitivne u inka u koriatenju digitalnih medija u nastavnim procesima, naai rezultati odgovaraju meunarodnim podacima. Ako Hrvatska ~eli svoj obrazovni sustav u initi konkurentnim, i dalje je potreban poja ana aktivnost u tom smislu. Digitalni su mediji integralni dio naaeg ~ivota i imaju posebnu ulogu u raznim fazama razvoja i obrazovanja. Paralelno s tim razvojem mogu se - s obzirom na rezultate naae studije i ocjene stru njaka  otkriti razli ita podru ja u kojima postoji potreba za istra~ivanjem i djelovanjem. Kao drugi korak moraju se s obzirom na nadle~nosti razvijati mjere koje mogu dovesti do svladavanja opisanih zahtjeva i izazova. LITERATURA: Considine, David: Approaches to Media Education. Internet-document. URL:  HYPERLINK "http://www.media-awareness.ca/eng/med/bigpict/medapp.htm#1" http://www.media-awareness.ca/eng/med/bigpict/medapp.htm#1, 1994. Council of Europe: Report on Media Education. Internet-document: http://stars.coe.int/doc/doc00/edoc8753.htm, 2000. European Community eEurope Initiative: An Information Society For All. Internet document:  HYPERLINK "http://europa.eu.int/comm/information _society/eeurope/index_en.htm" http://europa.eu.int/comm/information _society/eeurope/index_en.htm 2001. European Centre for Media Competence. URL: http://www.ecmc.de/ Ferguson, Robert: Global Interculturalism and the Dilemmas of Universalism: Teaching the Media after 2000. A paper to be delivered to the International Congress on Communication and Education, Sao Paulo, Brazil. Internet-document: www.eca.usp.br/nucleos/nce/pdf/140.pdf, 2000. Hart, Andrew: Paradigms Revisited: Media Education in the Global Village. In: Media Education Centre. Frankfurt 1997. Joint Hearing between the European Parliament and the Parliamentary Assembly of the Council of Europe: Media Education. Internet-document: htp://www.europa.eu.int/geninfo/whatwasnew/032000.htm., 2000. Kumar, Keval. J.: Media Education in India: Strategies, Trends, Visions. Stockholm Media Education Conference. Internet-document. URL:  HYPERLINK "http://home.swipnet.se/~w-52050/konf_keval_kumar.htm" http://home.swipnet.se/~w-52050/konf_keval_kumar.htm, 2000. Lange, Bernd-Peter: Media Competence in the Age of Global Communication. Internet-document. URL:  HYPERLINK "http://sef-bonn.org/sef/publications/pol-pap/no11/content.html" http://sef-bonn.org/sef/publications/pol-pap/no11/content.html, 2000. Latzer, Michael: Mediamatik  Die Konvergenz von Telekommunikation, Computer und Rundfunk. Opladen, 2000. Latzer et. al.: Die Zukunft der Kommunikation. Phnome und Trends in der Informationsgesellschaft. Studienverlag Innsbruck  Wien., 1999. Nadrljanski, ore: Obrazovni softver, Univerzitet u Novom Sadu, Tehni ki fakultet  Mihajlo Pupin , Zrenjanin, 2000. Nadrljanski Rogulji, Mila: Metodoloako-metodi ki modeli obrazovanja na daljinu  doktorska disertacija Sveu iliate u Zadru 2006. Instructional System Design  HYPERLINK "http://www.nwlink.com/~donclark/hrd/sat3.html" http://www.nwlink.com/~donclark/hrd/sat3.html Tomaaevi, Marko; Stanivuk, Tatajana; Ristov, Pan o: Obrazovni softver -kompjutor u matematici kao faktor za preskakanje nedostataka tradicionalne nastave, Konferencija  Druatvo i tehnologija Split 2007.  U izlaganju su izostavljeni kvantitaivni podatci s obzirom na ograni enost prostora, a na temelju kvalitativne analize izneseni su stavovi autora.  Latzer, Michael (1997.): Mediamatik  Die Konvergenz von Telekommunikation, Computer und Rundfunk. Opladen.  Council of Europe(2000.): Report on Media Education. Internet-document: http: //stars.coe.int/doc/doc00/edoc8753.htm  Danijela Horvat: Obrazovni materijali dostupni putem Weba  o ekivanja i stavovi studenata CARNet - asopis Edupoint godiate III | broj 16 | Zagreb | 30. 6. 2003. | ISSN 1333-5987  U inkovitost nastave informatike podr~ana ra unalom - sprovedeno u O`  Kman  Kocunar i O`  Spinut u Splitu  Doktorska disertacija M.Rogulji 2006.  Anketno istra~ivanje sprovedeno meu studentima u iteljskih i tehni kih fakulteta (Novi Sad, Zrenjanin , Beograd i Sombor, R Srbija, voa istra~ivanja . Nadrljanski)  U sklopu istra~ivanja u inaka usavraavanja u itelja za nastavu informatike u osnovnim akolama izvedene su navedene konstatacije.  U inkovitost nastave informatike podr~ana ra unalom sprovedeno u O` Kman Koncunar i Spinut u Splitu  doktorska disertacija M.Rogulji 2006.     INFuture2007:  Digital Information and Heritage Nadrljanski , Nadrljanski M., Tomaaevi M., DIGITALNI MEDIJI ... ,F6&D.``|R~XZ\ .0 .02TVͿ螰y#j}hqyhwivUmHsH$hqyhwiv0J,>*B*mHphsH#jhqyhwivUmHsHjhqyhwivUmHsHhqyhwiv5\mHsHhqyhW;5\mHsHhqyhwivCJmHsHhqyhwivmHsHhqyhwiv5mHsH/(0`TZ .0 :& +gdy+gdW;"gdc $a$gdwivgd}&rL N P     & ( *   >@B8<>fhj0@BD68xnf^VhymHsHhyB*phhymHsHhyCJmHsHjhy0JCJUhyjhy0JUhqyh-ZmHsH#jhqyhwivUmHsH#j{hqyhwivUmHsH$hqyhwiv0J,>*B*mHphsHjhqyhwivUmHsH#jhqyhwivUmHsHhqyhwivmHsH!    <fB46$*FHJNPTVZ\`bgdwiv*gdy+gdy$&(*,8:DFRdnp|~ &*,DHJLPRVX\^bBH"h=CJOJQJ^JaJmH sH "hyCJOJQJ^JaJmH sH (h}2hyCJOJQJ^JaJmH sH jh)Uh)hymHsHjhy0JUhyhy0J3hy=bJLNPRT+gdy$a$gd:$&dPa$gd &dPgd:HJPRThqyh-ZmHsHh)hy(hj<hyCJOJQJ^JaJmH sH @ 00&P 1hP:p6V. A!j "j # $ % M }DyK ;http://www.media-awareness.ca/eng/med/bigpict/medapp.htm#1yK http://www.media-awareness.ca/eng/med/bigpict/medapp.htmyX;H,]ą'c1DyK Dhttp://europa.eu.int/comm/information _society/eeurope/index_en.htmyK http://europa.eu.int/comm/information _society/eeurope/index_en.htmyX;H,]ą'caDyK 5http://home.swipnet.se/~w-52050/konf_keval_kumar.htmyK http://home.swipnet.se/~w-52050/konf_keval_kumar.htmyX;H,]ą'cDyK ?http://sef-bonn.org/sef/publications/pol-pap/no11/content.htmlyK http://sef-bonn.org/sef/publications/pol-pap/no11/content.htmlyX;H,]ą'c-DyK .http://www.nwlink.com/~donclark/hrd/sat3.htmlyK \http://www.nwlink.com/~donclark/hrd/sat3.html4@@@ v*NormalCJPJ_HmH sH tH P@P Heading 1$$ @&a$5\mH sH T@T Heading 2$$ x1$@&a$ 6aJhT@T Heading 3$dhx@&5OJQJ\^JaJL@L Heading 4$dhx@& 56\aJN@N Heading 5 <@&56CJ\]aJDA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List >@>  Footnote TextCJaJH&@H Footnote Reference H*OJQJZ Z Index 2"5$7$8$9DH$^`OJPJQJaJZ Z Index 1"5$7$8$9DH$^`OJPJQJaJ3 ] Table Grid7:V0$5$7$8$9DH$a$4 @B4 :Footer  9r VORV INF07-Main Title$a$5CJ aJ mHsH:Ob: Nj INF07-Summary5XOrX YiINF07-Body Text$a$CJ^J_HmH sH tH \O\ YiINF07-Body Text CharCJPJ^J_HmH sH tH LOL uINF07-Summary Body 6OJQJLOqL INF07-Table Text CJPJ^J>O> Nj INF07-Author$a$aJLOL `INF07-Institution$a$PJ^JHOH ` INF07-Address$a$ CJPJ^J4O4 ` INF07-e-mail:Oq: jINF07-Key Words@O@ YiINF07-Key Words Char@O@ FINF07-Single Space!ZO"Z YiINF07-Subtitle 1"5CJPJ\_HmH sH tH JOq2J eINF07-Bulleted List # & FZOBZ YiINF07-Subtitle 2$5CJPJ\_HmH sH tH BOqRB YiINF07-Subtitle 3%6]ZO1bZ INF07-Numbered list& & F 8^8`4@r4 j<Header ' p#8Oq8 )$ INF07-Source(CJ>O> ($INF07-Source CharCJFOF 3V5INF07-Footnotes*xCJaJXOqX SlBINF07-References+^` CJPJ^J6U@6 v Hyperlink >*B*ph88   Comment Text-CJ>'>  Comment ReferenceCJHH   Balloon Text/CJOJQJ^JaJR^@R wiv Normal (Web)0dd[$\$CJaJmH sH TB@T 2wiv Body Text1x7$8$H$CJOJQJaJmH sH TO!T 1'mBody Text Char CJOJQJ_HaJmH sH tH XO1X *yINF07-Footnotes CharCJ_HaJmH sH tH  .05g}3tg,E)Or %fg-.1<9 ""?##g,h,,,d0g289::=?AABBD=DD"E:EHJLTOPRTUWX]_gbd;gjjjjor4v5vAvBvwwxxyPz{"|}} ~~[^ׁ؁&σR bcdeh000000000000000000000000000"0"000010"000 #0 #0 #0 #0 #0#00 #0 #0 #0 #000"00000000000"000000000000000000000000"000000+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0@*0@*0@*0@*0@*0@0@0@*0@*0@000@0y00@0y00@0y00@0y00@0@0@0@0@0@0y00h0 >9,HTGKL( bTHJLRIvvww:x~x{{|||} ]gXXXXX8@0(  B S  ?g6d6lT#6T#k{hqh8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace L#4<=D~%+08<FGQRYZ_gnvxy '(129:EIQR[cjloprs|~%)01<@EFMNRW\aefnoxz !&+35@DKLQRUV[`dBvKvTv^vbvgvhvqv|vvw w,w2w6w;wyGyKyNyOy\y]yeyiyvy{yyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzz zzzz"z(z-z.z7zPzUzVz]z^zezfzizjzrzsz}zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{ {{{{ {%{+{0{1{:{>{C{E{O{Q{W{Y{`{b{k{l{q{r{{{|{{{{"|'|)|.|/|4|6|;|<|F|J|M|\|i|t|||}}!}(}*}4}7}:};}E}F}I}J}[}]}e}j}r}t}{}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~~~H~L~i~n~q~z~Z[_hiklxyˀ̀ӀԀ܀݀߀U\ځÂƂЂׂۂނ (/0<=GHLMWXcdefopyӃكڃ߃&(./78:;CDPT`ahitu}~„Ä΄τل?HehDE()NOqs  $%eg~,.01;<8 9 """">#?###f,h,,,c0d0f2g28899::9=:=??AABBDDz*R#N @S#)l싊  o.%w @dw|h77^7`B*OJQJo(phhHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`B*OJQJo(phhHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh77^7`B*OJQJo(phhHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh77^7`B*OJQJo(phhHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh77^7`B*OJQJo(phhHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHII^I`o((.^0^^^`0o((..0^`05OJPJQJ^J()^`o( (..). pp^p`o( (..).. f`f^f``o( (..)... `^``o((..)....  ` ^ ``o((..)..... x x ^x `o((..)......h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP P ^P `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh``^``OJQJ^Jo(hHoh00^0`OJQJo(hHh^`B*OJQJo(phhHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h^`OJQJo(hHh$ $ ^$ `OJQJo(hHh @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h77^7`B*OJPJQJ^Jph()h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHhtt^t`OJQJo(hHhDD^D`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhTT^T`OJQJo(hHh$$^$`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh77^7`B*OJQJo(phhHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`B*OJQJo(phhHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`B*OJQJo(phhHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh77^7`B*OJQJo(phhHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.?1S#)l  o0p9 P5R 0%wl*;"R#Nt:jL*`-.c>dwuL9HR*OR^-.[AJY8;Pr"Di!  &35N~JHbhEhm^m  :g1 %J ,5 l _ c .8"e:@ FnUVdILs;gmK+ &^ !|6!:@!")#y$]%@T&'v'D'G';v(*G*v*q+,8, -W /92IJ2}2h475Yn5#859:::]:%i:8;;W;8|;}S<>zI>F?tm@f ABSlBbDexHoJmMoMYtM`NUOCPjPJST6VPeVQW^bXVZdaZ#[#u\O]}^*\`'azaM*c%^def_f#gEgTg]gwhgiYijNjj&kl:Dl'mCmHoSoz^oUp%qt{q}&r9s=s8Ks qswivHy%y4y?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@JData 1TableuWordDocumentB,SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q