Naslov
Luka Pula i njezine značajke u priručniku ‘Segelhandbuch für das Adriatische Meer’ iz 1893. godine
(The Port of Pula and its Features in the Manual ‘Segelhandbuch für das Adriatische Meer’ from 1893)

Autori
Kozličić, Mithad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik Stijepa Obada

Urednik/ci
Trogrlić, Marko ; Vrandečić, Josip ; Bralić, Ante ; Lukšić, Mislav Elvis

Izdavač
Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru

Grad
Zadar : Split

Godina
2010

Raspon stranica
549-572

ISBN
978-953-7237-77-6

Ključne riječi
Pula, glavna ratna luka, austrougarska Ratna mornarica, vojno-pomorske i geostrategijske značajke Jadrana, 19. st.
(Pula, the main military port, the Austro-Hungarian navy, the military-naval and geo-strategic features of the Adriatic, 19th c.)

Sažetak
U radu se daju temeljne značajke Pule kao glavne ratne luke austrougarske Ratne mornarice nazočne u austrougarskome plovidbenom priručniku, točnije Peljaru Jadranskog mora (Segelhandbuch für das Adriatische Meer), priređenom i izdanom u Puli 1893., u tamošnjem Hidrografskom uredu Carsko-kraljevske Ratne mornarice (Hydrographische Amte k. und k. Kriegs-Marine). Za taj se povijesni izvor u dosadašnjoj znanstvenoj literaturi praktično nije ni znalo, a o Puli se s tog stajališta uopće nije pisalo, pa će oboje biti novina u povijesnoj znanosti. Analizirani tekst pokazuje da je ovaj povijesni izvor iznimno pouzdan, te je njegova slika Pule, njezinih luka (vanjske, unutrašnje, vojne i trgovačke), s raznolikim vojnim i vojno-pomorskim instalacijama, bitna dopuna postojećim povijesnim spoznajama. I inače su plovidbeni priručnici povijesni izvori koji se relativno malo istražuju zbog svoje multidisciplinarnosti. Osobito su zanemareni oni od kraja 18. do početka 20. stoljeća, prepuni uputa za jedrenjačku plovidbu, koja se u bitnom na Jadranu nije mijenjala tisućljećima. Stoga se istraživačima takvih izvora, ali iz srednjeg vijeka, većinom očuvanih kao arhivalije, skreće pozornost na ove priručnike, koji su tiskani, pa su stoga bili bitno jeftiniji i time dostupniji onodobnim zapovjednicima brodova. Drugim riječima, oni su se doista obilato koristili u plovidbenoj praksi. S druge strane, mnogo toga što nije do kraja jasno u starijim inačicama ovih povijesnih izvora, ovdje je to do krajnosti pojašnjeno, pa mogu biti poželjna komparativna građa i za istraživanje analognoga u starijim povijesnim razdobljima

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA