Pregled bibliografske jedinice broj: 522129
Povodom 40-te obljetnice smrti Ljube Karamana
Povodom 40-te obljetnice smrti Ljube Karamana // Kulturna baština : časopis za pitanja prošlosti splitskoga područja, 37 (2011), 339-350 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 522129 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povodom 40-te obljetnice smrti Ljube Karamana
(The 40th anniversary of the death of Ljubo Karaman)
Autori
Unković, Ivana Nina
Izvornik
Kulturna baština : časopis za pitanja prošlosti splitskoga područja (0351-0557) 37
(2011);
339-350
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Ljubo Karaman; teorija i povijest umjetnosti; povezivanje rada povjesničara umjetnosti; konzervatora; arheologa i povjesničara
(Ljubo Karaman; theory and art history; linking the work of art historians; conservators; archaeologists and historians)
Sažetak
Prije 40 godina u Zagrebu je umro dr. Ljubo Karaman, poznati hrvatski povjesničar umjetnosti, konzervator, povjesničar i arheolog. S Ljubom Karamanom povijest umjetnosti je počela postojati kao posebna znanstvena disciplina, dok je konzervaciju podignuo na novu razinu s elastičnijom primjenom stava «konzervirati a ne restaurirati» što se kasnije u literaturi naziva «stvaralački stav» konzervatora. Ovjekovječio ga je neprekidni i uporni rad u kojem je umjetnički spomenik uvijek zauzimao središnje mjesto, bilo kad ga je znanstveno obrađivao ili štitio. Ovom prigodom iznose se osnovni podaci znanstvenika, te se analizira Karaman-konzervator i teoretičar povijesti umjetnosti. Iznose se do sada nedovoljno obrađeni podaci njegova konzervatorska djelovanja i teoretiziranja. Od početka se zalaže za bolju suradnju povjesničara umjetnosti, konzervatora i arhitekta. Prvi put svoj stav pojašnjava u Izvješću o djelatnosti Pokrajinskog Konservatorskog Ureda za Dalmaciju za godinu 1922. (Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku) potaknut protivljenju Ćiril Metoda Ivekovića o «Zakonu o muzejima i starinama» tijekom sastanka arheologa i konzervatora u Beogradu (1922.). Karaman taj svoj stav kasnije karijeri razrađuje u radu «O potrebi povezivanja rada arheologa, historičara umjetnosti i historičara» (Historijski zbornik, 1952.). Ovim sjećanjem želim istaknuti kako je svojim poslovičnim zalaganjem i požrtvovnošću Karaman uspio je sačuvati našu kulturnu svojinu i kako je sve prisutan i aktualan u strukama koje se bave analizama i očuvanjem kulturne baštine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski restauratorski zavod
