Naslov
Utjecaj posolice na šumska tla i vegetaciju otoka Korčule
(Influence of salinity on forest soil and vegetation of island Korčula)

Autori
Vrbek, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu Sažeci/Summaries / Maleš, Petar ; Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2000, 68-69

Skup
Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 29.03.2000. - 30.03.2000

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
posolica; unos tvari; tlo; vegetacija
(Salinization; imput of atmospheric matter; soil; vegetation)

Sažetak
Na prirodnom staništu šume hrasta crnike (Querco ilicis H-ić) na dvije pokusne plohe u predjelu Šaknja rat i Pupnat na otoku Korčuli, istraživanja su obuhvatila dio problematike utjecaja šumske kulture na tlo i zasoljavanja putem zračne depozicije. Pod alepskim borom javljaju se mlađa stabla crnike te je prema sadašnjem stanju ovo zajednica alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis/Lasiel 1971). Pokusne su plohe opremljene instrumentima za praćenje suhe i mokre depozicije ispod krošanja stabala, na kontrolnim mjestima bez utjecaja vegetacije, te ispod organskog horizonta tla. Ustanovljeno je smeđe tlo na vapnencu i dolomitu srednje duboko i plitko (kalcikambisol) te u manjem postotku crvenica plitka i srednje duboka (terra rossa). Plohe su bile opremljene kišomjerima za mjerenje količine padalina te lijevcima (bulk) za uzorkovanje tekućine (taloženje suhe i mokre depozicije). Površina otvora kišomjera iznosi 60 cm2, a površina otvora lijevka najmanje 314 cm2. U profilu tla bio je postavljen po jedan lizimetar na dubini od 10 cm na svakoj plohi. Privremene kemijske analize procjedne tekućine (perkolata) i padalina koje se hvataju pod krošnjama stabala te na kontroli, bez utjecaja vegetacije, odnose se na razdoblje između 19. rujna i 5. studenog 1997. godine. Postoji povećan unos tvari iz atmosfere u šumski ekosustav na području otoka Korčule u predjelima Šakanj rat i Pupnat. U uzorcima tekućina sakupljenih u navedenom razdoblju određivali su se taložne tvari: Cl-, SO42--S, NO3--N, NH4+-N, Na+, K+, Ca2+ i Mg2+. Prosječna količina tvari nađena u kišomjerima pod zastorom krošanja i u litimetrijskim vodama redovito ima veće vrijednosti taložnih tvari u mg/dm3 i kg/ha nego na kontrolnim mjestima bez utjecaja vegetacije. Ovdje je prisutna posolica utjecajem jakih vjetrova koji pušu iz smjera mora te su nađene relativno povišene vrijednosti za natrij, kalcij, magnezij i kalij bile za očekivati. Povećanje kalcija i natrija u lizimetrijskim vodama ukazuje na povećani transport tih tvari kroz tlo te konstantnu alkalizaciju tala. Ovdje je zorno prikazana izvanredna uloga šume u filtraciji i primanju glavnog udara depozicije koja se taloži na krošnje a zatim ispire u tlo i dalje transportira kroz tlo. Ovisno o pufernoj sposobnosti tla mogu nastati manja ili veća oštećenja na vegetaciji a to se zatim očitava i na prirastu drvne mase.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA